Što je istina

petak, 27.03.2015.

Gospodinova večera. Ima veliko značenje i za tebe.

IMA li Gospodinova večera kakvo značenje i trajnu vrijednost za tebe? Da bismo to saznali, ustanovimo prvo koje je značenje sam Isus Krist pridao ovom posebnom događaju.
Uvečer 14. nisana 33. n. e. Isus i njegovih 12 apostola okupili su se u gornjoj sobi u Jeruzalemu kako bi proslavili godišnju Pashu. Nakon što su proslavili Pashu, nevjerni Juda napustio je sobu s ciljem da izda Isusa (Ivan 13:21, 26-30). Zatim je u prisutnosti ostalih 11 apostola Isus uveo “Gospodinovu večeru” (1. Korinćanima 11:20). Ona se naziva i Spomen-svečanost budući da je Isus svojim sljedbenicima zapovjedio: “Činite ovo meni na spomen.” To je jedini događaj za koji je kršćanima zapovjeđeno da ga obilježavaju (1. Korinćanima 11:24).
U mnogim mjestima ljudi dižu spomenike ili obilježavaju posebne dane u spomen na neku znamenitu osobu ili događaj. U ovom slučaju Isus je uspostavio spomen-večeru, večeru koja će služiti kao podsjetnik, pomažući njegovim učenicima da očuvaju sjećanje na izuzetno važne događaje koji su se dogodili tog značajnog dana. Ta je spomen-večera trebala u budućim generacijama podsjećati promatrače na velik značaj onoga što je Isus učinio te noći, a osobito na značenje simbola koje je koristio. Koje je simbole Isus upotrijebio i što oni predstavljaju? Razmotrimo što biblijski izvještaj kaže o zbivanjima koja su se odigrala te noći 33. n. e.
Sveta simbolika
“I uzevši kruh, zahvalio je, razlomio ga i dao im, govoreći: ‘Ovo predstavlja moje tijelo koje se treba dati za vas. Činite ovo meni na spomen’” (Luka 22:19).
Kada je Isus uzeo kruh i rekao “ovo predstavlja moje tijelo”, on je time naznačio da beskvasni kruh simbolizira njegovo bezgrešno fizičko tijelo koje je dao “za život svijeta” (Ivan 6:51). Iako u nekim prijevodima Biblije piše “ovo je [grčki: estín] moje tijelo”, Thayerov Greek-English Lexicon of the New Testament kaže da taj glagol često znači “označavati, predočavati, podrazumijevati”. On nosi misao o predstavljanju, ili simboliziranju (Matej 26:26, NS, fusnota).
Isto je i s čašom vina. Isus je rekao: “Ova čaša predstavlja novi savez na temelju moje krvi, koja se treba proliti za vas” (Luka 22:20).
Prema Matejevom izvještaju Isus je s obzirom na čašu rekao: “Ovo predstavlja moju ‘krv saveza’, koja se treba proliti za mnoge radi oproštenja grijehâ” (Matej 26:28). Isus je time pokazao da vino u čaši predočava, odnosno simbolizira, njegovu krv. Njegova prolivena krv trebala je biti temelj ‘novog saveza’ sklopljenog s duhom pomazanim učenicima koji će na nebu zajedno s njim vladati kao kraljevi i svećenici (Jeremija 31:31-33; Ivan 14:2, 3; 2. Korinćanima 5:5; Otkrivenje 1:5, 6; 5:9, 10; 20:4, 6).
Vino u čaši također služi kao podsjetnik da je Isusova prolivena krv temelj za ‘oproštenje grijehâ’, koje omogućava da oni koji piju od tog vina budu pozvani u nebeski život kao sunasljednici s Kristom. Stoga je razumljivo da kruh i vino na Spomen-svečanosti uzimaju jedino oni koji su pozvani na nebo, a njihov je broj ograničen (Luka 12:32; Efežanima 1:13, 14; Hebrejima 9:22; 1. Petrova 1:3, 4).
Ali što je sa svim ostalim Isusovim sljedbenicima s kojima nije sklopljen novi savez? Oni su Gospodinove “druge ovce”, koje očekuju da će vječno živjeti na rajskoj zemlji, a ne da će vladati s Kristom na nebu (Ivan 10:16; Luka 23:43; Otkrivenje 21:3, 4). Tom ‘velikom mnoštvu’ vjernih kršćana koji “vrše [Bogu] svetu službu dan i noć” drago je što mogu biti promatrači na Gospodinovoj večeri, jer je izuzetno cijene. Svojim riječima i djelima oni takoreći izjavljuju: “Spasenje dugujemo svom Bogu, koji sjedi na prijestolju, i Janjetu!” (Otkrivenje 7:9, 10, 14, 15).
Koliko često treba obilježavati Gospodinovu večeru?
“Činite ovo meni na spomen” (Luka 22:19).
Koliko često bismo trebali slaviti Spomen-svečanost u nastojanju da očuvamo sjećanje na Kristovu smrt? Isus o tome nije rekao ništa određeno. Pa ipak, iz toga što je Isus uspostavio Gospodinovu večeru 14. nisana, uvečer na dan Pashe, koju su Židovi slavili jednom godišnje, očita je njegova želja da se Spomen-svečanost održava na jednak način. Dakle, kao što su Izraelci jednom godišnje slavili svoje oslobođenje iz egipatskog ropstva, kršćani jednom godišnje slave svoje oslobođenje iz ropstva grijehu i smrti (2. Mojsijeva 12:11, 17; Rimljanima 5:20, 21).
Zamisao da se uspomenu na neki značajan događaj slavi jednom godišnje posve sigurno nije neuobičajena. Uzmimo za primjer prigode u kojima bračni par slavi godišnjicu braka ili u kojima jedna nacija obilježava važan događaj iz svoje povijesti. Takva proslava obično se održava jednom u godini, na obljetnicu tog događaja. Zanimljivo je da se tijekom nekoliko stoljeća poslije Krista mnoge koji su se izjašnjavali kao kršćani nazivalo kvartodecimanima, što doslovno znači “četrnaestnici”, zato što su obilježavali Isusovu smrt jednom godišnje — 14. nisana.
Jednostavna, ali veoma značajna proslava
Apostol Pavao je objasnio da održavanjem Gospodinove večere Isusovi učenici ‘objavljuju Gospodinovu smrt’ (1. Korinćanima 11:26). Dakle, ova proslava usredotočuje se na presudnu ulogu koju je Isus svojom smrću odigrao u ostvarenju Božjeg nauma.
Time što je ostao vjeran do smrti, Isus je dokazao da je Jehova Bog mudar i brižan Stvoritelj i pravedni Vladar. Suprotno Sotoninim tvrdnjama, Isus je, postupivši posve drugačije od Adama, dokazao da čovjek može ostati vjeran Jehovi čak i pod najtežim pritiskom (Job 2:4, 5).
Gospodinova večera također nas podsjeća da trebamo cijeniti Isusovu samopožrtvovnu ljubav. Unatoč teškim kušnjama Isus je ostao savršeno poslušan svome Ocu. Zbog toga je mogao ponuditi svoj savršeni ljudski život kao pokriće za ogromnu cijenu Adamovog grijeha. Kao što je sam Isus objasnio, on je došao “da svoju dušu da kao otkupninu u zamjenu za mnoge” (Matej 20:28). Stoga svi oni koji vjeruju u Isusa mogu dobiti oproštenje grijeha i vječni život, u skladu s Jehovinim prvobitnim naumom za ljude (Rimljanima 5:6, 8, 12, 18, 19; 6:23; 1. Timoteju 2:5, 6).*
Sve ovo ujedno ističe Jehovinu obilnu dobrotu i nezasluženu dobrohotnost koju je pokazao time što je čovjeku omogućio spasenje. Biblija kaže: “Po ovom se Božja ljubav očitovala u našem slučaju, po tome što je Bog poslao svog jedinorođenog Sina u svijet da bismo preko njega dobili život. Ljubav je u ovome: ne da smo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao svog Sina kao pomirbenu žrtvu za naše grijehe” (1. Ivanova 4:9, 10).
Da, Spomen-svečanost zaista je veličanstvena proslava! Dovoljno je jednostavna da bi se održavala širom svijeta i pod nizom različitih okolnosti, a ipak ima u sebi dovoljno simbolike da je tijekom dugog vremenskog razdoblja ostala podsjetnik na značajan događaj.
Zašto je ta proslava značajna i za tebe?
Žrtvena smrt našeg Gospodina Isusa Krista iziskivala je od njega i njegovog Oca Jehove da plate visoku cijenu. Isus kao savršen čovjek nije naslijedio smrt poput svih nas (Rimljanima 5:12; Hebrejima 7:26). On je imao pravo živjeti vječno. Bez njegovog dopuštenja nitko mu nije mogao oduzeti život. Isus je rekao: “Nitko je [moju dušu, odnosno život] nije uzeo od mene, nego je ja polažem sam od sebe” (Ivan 10:18).
Da, Isus je spremno žrtvovao svoj savršeni ljudski život kako “bi svojom smrću uništio onoga koji ima mogućnosti da prouzroči smrt, to jest Đavla; i da bi oslobodio sve koji su zbog straha od smrti bili podložni ropstvu cijeli svoj život” (Hebrejima 2:14, 15). Kristova samopožrtvovna ljubav vidljiva je i po tome što je svjesno pristao umrijeti na točno određeni način. Bio je itekako svjestan na koji će način patiti i umrijeti (Matej 17:22; 20:17-19).
Spomen-svečanost također nas podsjeća na najveći izraz ljubavi koji nam je naš nebeski Otac Jehova ikada iskazao. Kako li je njemu, koji ‘pokazuje vrlo duboku naklonost i koji je milosrdan’, bilo teško slušati i gledati Isusove ‘jake povike i suze’ u Getsemanskom vrtu, sadističko bičevanje, okrutno pribijanje na stup i njegovo polagano, mučno umiranje (Jakov 5:11; Hebrejima 5:7; Ivan 3:16; 1. Ivanova 4:7, 8). Čak i danas, stoljećima kasnije, već sama pomisao na to kod mnogih uzrokuje emocionalnu bol.
Zamisli samo koliko su visoku cijenu Jehova Bog i Isus Krist platili za nas grešnike! (Rimljanima 3:23). Naša grešna narav i naše mane bolna su stvarnost s kojom se suočavamo svaki dan. Međutim, na temelju vjere u Isusovu otkupnu žrtvu možemo od Boga tražiti oprost (1. Ivanova 2:1, 2). To nam omogućuje da pristupimo Bogu sa slobodom govora i da imamo čistu savjest (Hebrejima 4:14-16; 9:13, 14). I ne samo to, u izgledu nam stoji vječni život na rajskoj Zemlji (Ivan 17:3; Otkrivenje 21:3, 4). Ovi i mnogi drugi blagoslovi rezultat su tog Isusovog krajnje samopožrtvovnog djela.
Pokazati cijenjenje za Gospodinovu večeru
Gospodinova večera je bez sumnje izvanredan pokazatelj ‘Božje nenadmašne i nezaslužene dobrohotnosti’. A otkupna žrtva, za koju se pobrinuo Jehova Bog, i koju je omogućila Isusova samopožrtvovna ljubav, uistinu je ‘neopisivi besplatni dar’ (2. Korinćanima 9:14, 15). Ne potiče li te Božja dobrota koju je iskazao preko Isusa Krista da uvijek pokazuješ istinsko cijenjenje i zahvalnost?
Uvjereni smo da te potiče. Stoga te srdačno pozivamo da zajedno s Jehovinim svjedocima prisustvuješ proslavi Spomen-svečanosti obilježavanja Isusove smrti. Ove godine Spomen-svečanost će se održati u srijedu 16. travnja, nakon zalaska sunca. Jehovini svjedoci u području u kojem živiš rado će ti reći točno vrijeme i mjesto održavanja ove najvažnije proslave.
[Bilješka]
Za detaljniju raspravu o otkupnini vidi knjigu Spoznaja koja vodi do vječnog života, koju su objavili Jehovini svjedoci.
[Okvir/slike na stranici 6]
“OVO JE MOJE TIJELO” ILI “OVO PREDSTAVLJA MOJE TIJELO” — ŠTO JE ISPRAVNO?
Kad je Isus rekao “Ja sam vrata” i “Ja sam pravi trs”, nitko to nije shvatio doslovno (Ivan 10:7; 15:1). Slično tome, kada prijevod Stvarnost/Kršćanska sadašnjost citira Isusa kako kaže: “Ovaj je kalež Novi savez”, nećemo zaključiti da je sam kalež doslovno bio novi savez. Isto tako, kada Isus kaže da kruh ‘jest’ njegovo tijelo, tada je očito da kruh predstavlja, ili simbolizira, njegovo tijelo. Zato prijevod Novi svijet kaže: “Ovo predstavlja moje tijelo” (Luka 22:19, 20).

- 14:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  ožujak, 2015  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Ožujak 2015 (40)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Što je Božji naum sa zemljom?

  • Što je Božji naum s ljudima?
    Kako je Božji način vladanja doveden u pitanje?
    Kako će u budućnosti izgledati život na Zemlji?
    1. Što je Božji naum sa Zemljom?

    BOG Jehova ima zaista prekrasan naum sa Zemljom. On želi da Zemlja bude ispunjena sretnim, zdravim ljudima. Biblija kaže da je ‘Bog zasadio vrt u Edenu’ i da je ‘dao da nikne svakovrsno drveće privlačno pogledu i dobro za jelo’. Nakon što je Bog stvorio prvog čovjeka i ženu, Adama i Evu, smjestio ih je u taj divan dom i rekao im: “Rađajte se i množite, napunite zemlju i sebi je podložite” (1. Mojsijeva 1:28; 2:8, 9, 15). Prema tome, Božji je naum bio da ljudi imaju djecu, da svoj dom koji je nalikovao prekrasnom vrtu prošire po cijeloj Zemlji i da se brinu za životinje.

    2. (a) Kako znamo da će Bog ispuniti svoj naum sa Zemljom? (b) Što Biblija kaže o tome kakvi će ljudi zauvijek živjeti?

    2 Što misliš, hoće li se naum Jehove Boga da ljudi žive u zemaljskom raju ikada ispuniti? “Izrekao sam naum svoj”, kaže Bog, “to ću i učiniti” (Izaija 46:9-11; 55:11). Da, Bog će sigurno ispuniti ono što je naumio! On kaže da Zemlju ‘nije stvorio uzalud’, nego ju je “oblikovao tako da bude nastanjena” (Izaija 45:18). Kakvim je ljudima Bog želio nastaniti Zemlju? I koliko je dugo želio da žive? Biblija odgovara: “Pravednici će posjedovati zemlju i živjet će na njoj zauvijek” (Psalam 37:29; Otkrivenje 21:3, 4).

    3. Koji loši uvjeti danas vladaju na Zemlji, i koja se pitanja zbog toga nameću?

    3 Kao što znamo, to se još nije ispunilo. Ljudi danas obolijevaju i umiru, čak međusobno ratuju i ubijaju se. Nešto je pošlo po zlu. No Bog nipošto nije naumio da Zemlja bude onakva kakva je danas. Što se dogodilo? Zašto Bog nije ispunio svoj naum? To nam ne može reći nijedna povijesna knjiga koju su pisali ljudi jer su problemi započeli na nebu.

    ODAKLE POTJEČE NEPRIJATELJ
    4, 5. (a) Tko se zapravo obratio Evi preko zmije? (b) Kako nekad časna, poštena osoba može postati lopov?

    4 Prva biblijska knjiga govori o Božjem protivniku koji se pojavio u edenskom vrtu. Opisan je kao “zmija”, no on nije bio tek neka životinja. Zadnja biblijska knjiga kaže da se ‘on zove Đavo i Sotona i da zavodi cijelu nastanjenu zemlju’. Naziva ga se i ‘prazmijom’ (1. Mojsijeva 3:1; Otkrivenje 12:9). Taj moćni anđeo, odnosno nevidljivo duhovno stvorenje, preko zmije se obratio Evi, jednako kao što neki ljudi mogu stvoriti dojam da njihov glas dolazi iz lutke. To duhovno stvorenje nesumnjivo je bilo prisutno kad je Bog pripremao Zemlju za ljude (Job 38:4, 7).

    5 Međutim, tko je stvorio “Đavla”, ili “Sotonu”, kad su sva Jehovina stvorenja savršena? Jednostavno govoreći, jedan od moćnih Božjih duhovnih sinova sam je postao Đavo. Kako je to bilo moguće? Danas neka osoba koja je bila časna i poštena može postati lopov. Kako do toga dođe? Ona možda dozvoli da se u njenom srcu razvije neka neispravna želja. Ako stalno razmišlja o njoj, ta želja može postati vrlo snažna. I kad joj se potom ukaže prava prilika, ona može postupiti u skladu s tom lošom željom o kojoj je razmišljala (Jakov 1:13-15).

    6. Kako je moćni Božji duhovni sin postao Sotona Đavo?

    6 To se dogodilo i u slučaju Sotone Đavla. Po svemu sudeći, čuo je kako Bog govori Adamu i Evi da imaju djecu i napune Zemlju svojim potomstvom (1. Mojsijeva 1:27, 28). Sotona je vjerojatno pomislio: ‘Svi bi ti ljudi mogli obožavati mene, a ne Boga!’ Tako se u njegovom srcu pojavila neispravna želja. S vremenom je postupio u skladu s njom tako što je prevario Evu, rekavši joj neke laži o Bogu (1. Mojsijeva 3:1-5). Tako je postao “Đavo”, što znači “Klevetnik”. U isto vrijeme postao je i “Sotona”, što znači “Protivnik”.

    7. (a) Zašto su Adam i Eva umrli? (b) Zašto svi Adamovi potomci stare i umiru?

    7 Posluživši se lažima i prijevarom, Sotona Đavo naveo je Adama i Evu da budu neposlušni Bogu (1. Mojsijeva 2:17; 3:6). Zbog toga su nakon nekog vremena umrli, baš kao što je Bog rekao da će se dogoditi ako budu neposlušni (1. Mojsijeva 3:17-19). Budući da je Adam postao nesavršen kad je sagriješio, svi su njegovi potomci od njega naslijedili grijeh (Rimljanima 5:12). Ta se situacija može slikovito objasniti na primjeru kalupa za pečenje kruha. Ako kalup ima udubljenje, kakav je svaki kruh koji se u njemu ispeče? Svaki kruh ima udubljenje, ili grešku. Slično tome, svaki je čovjek naslijedio “grešku”, odnosno nesavršenost od Adama. Zato svi ljudi stare i umiru (Rimljanima 3:23).

    8, 9. (a) Kako je Sotona doveo u pitanje Jehovin način vladanja? (b) Zašto Bog nije odmah uništio buntovnike?

    8 Kad je Sotona naveo Adama i Evu da zgriješe Bogu, uzrokovao je pobunu. Doveo je u pitanje Jehovin način vladanja. Sotona je u biti rekao: ‘Bog je loš vladar. On laže i svoje podanike lišava dobrih stvari. Ljudima ne treba Bog da vlada nad njima. Oni sami za sebe mogu odlučivati što je dobro, a što loše. I bit će im bolje pod mojom vlasti.’ Kako je Bog odgovorio na te uvrede i optužbe? Neki misle da je Bog naprosto trebao uništiti buntovnike. No bi li se time odgovorilo na Sotonin izazov? Bi li se dokazalo da je Božji način vladanja ispravan?

    9 Zbog svog savršenog osjećaja za pravdu Jehova nije želio istog časa uništiti buntovnike. Zaključio je da treba proći vrijeme kako bi na najbolji način odgovorio na Sotonin izazov i dokazao da je Đavo lažac. Zato je odlučio dozvoliti ljudima da neko vrijeme vladaju sami nad sobom pod Sotoninim utjecajem. O tome zašto je Jehova to učinio i zašto je dozvolio da prođe tako puno vremena prije nego riješi to sporno pitanje govorit ćemo u jedanaestom poglavlju ove knjige. No dobro je da razmislimo o sljedećem: Jesu li Adam i Eva trebali vjerovati Sotoni koji za njih nikada nije učinio ništa dobro? Jesu li trebali vjerovati da je Jehova, koji im je dao sve što su posjedovali, nemilosrdni lažac? Kako bi ti postupio?

    10. Kako možeš podržati Jehovu i odgovoriti na Sotonin izazov?

    10 Dobro je razmisliti o tim pitanjima zato što se svatko od nas danas suočava sa sličnim izazovom. Da, i ti imaš priliku podržati Jehovu i odgovoriti na Sotonin izazov. Možeš prihvatiti Jehovu za svog Vladara i pomoći da se dokaže da je Sotona lažac (Psalam 73:28; Mudre izreke 27:11). Nažalost, od milijardi ljudi na svijetu to je učinio samo mali broj. Stoga nam se nameće važno pitanje: Da li Biblija doista uči da Sotona vlada ovim svijetom?

    TKO VLADA SVIJETOM?
    Sotona nudi Isusu svu vlast i kraljevstva ovog svijeta
    Zar bi Sotona mogao ponuditi Isusu sva kraljevstva svijeta da ih nije posjedovao?

    11, 12. (a) Kako iskušenje pred kojim se našao Isus otkriva da je Sotona vladar ovog svijeta? (b) Što još dokazuje da je Sotona vladar ovog svijeta?

    11 Isus nikada nije sumnjao u to da je Sotona vladar ovog svijeta. Jednom je prilikom Sotona na neki nadnaravan način pokazao Isusu “sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu”. Sotona mu je tada obećao: “Sve ću ti ovo dati ako padneš i pokloniš mi se” (Matej 4:8, 9; Luka 4:5, 6). Razmisli o tome. Bi li takva ponuda bila iskušenje za Isusa da Sotona nije bio vladar tih kraljevstava? Isus nije porekao da sve te vladavine svijeta pripadaju Sotoni. On bi to sigurno učinio da Sotona nije imao vlast nad njima.

    12 Naravno, Jehova je Svemogući Bog, Stvoritelj zadivljujućeg svemira (Otkrivenje 4:11). Pa ipak, Biblija nigdje ne kaže da su Jehova Bog ili Isus Krist vladari ovog svijeta. Ustvari, Isus je Sotonu jasno nazvao ‘vladarem ovog svijeta’ (Ivan 12:31; 14:30; 16:11). Biblija čak kaže da je Sotona Đavo “bog ovoga svijeta” (2. Korinćanima 4:3, 4). O tom protivniku, odnosno Sotoni, apostol Ivan je napisao: “Cijeli je svijet pod vlašću Zloga” (1. Ivanova 5:19).

    KAKO ĆE SOTONIN SVIJET BITI UNIŠTEN
    13. Zašto je potreban novi svijet?

    13 Svijet svake godine postaje sve opasniji. Pun je vojski koje ratuju, nepoštenih političara, licemjernih vjerskih vođa i okorjelih kriminalaca. Nemoguće je popraviti cijeli svijet. Biblija otkriva da je blizu vrijeme kada će Bog uništiti zli svijet u svom ratu, Harmagedonu. Umjesto njega uspostavit će pravedni novi svijet (Otkrivenje 16:14-16).

    14. Koga je Bog odabrao za Vladara svog Kraljevstva, i kako je to bilo prorečeno?

    14 Jehova Bog odabrao je Isusa Krista za Vladara svog nebeskog Kraljevstva. U Bibliji je davno prije prorečeno: “Rodilo nam se dijete, sina smo dobili, kojem će vlast kneževska biti na ramenu. Ime će mu biti (...) Knez Mira. Nadaleko će se prostirati kneževska vlast njegova i miru neće biti kraja” (Izaija 9:6, 7). O toj vlasti Isus je svoje sljedbenike naučio da se mole: “Neka dođe kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji!” (Matej 6:10). Kao što ćemo vidjeti kasnije u ovoj knjizi, Božje Kraljevstvo uskoro će uništiti sve vladavine ovog svijeta i zamijeniti ih (Danijel 2:44). Nakon toga će pod Božjim Kraljevstvom Zemlja biti pretvorena u raj.

    BLIZU JE NOVI SVIJET!
    Ljudi pjevaju, sviraju i uživaju u životu u novom svijetu
    15. Što je ‘nova zemlja’?

    15 Biblija nam jamči: “Po obećanju [Božjem] očekujemo nova nebesa i novu zemlju u kojima će prebivati pravednost” (2. Petrova 3:13; Izaija 65:17). Ponekad kad se u Bibliji koristi izraz “zemlja”, misli se na ljude koji žive na Zemlji (1. Mojsijeva 11:1). Stoga je pravedna ‘nova zemlja’ ljudsko društvo koje je Bogu ugodno.

    16. Koji neprocjenjivi dar od Boga dobivaju oni koji postupaju onako kako je Bogu ugodno, i što moramo raditi da bismo ga dobili?

    16 Isus je obećao da će u predstojećem novom svijetu oni koji budu postupali onako kako je Bogu ugodno dobiti dar, a to je “vječni život” (Marko 10:30). Otvori Bibliju i nađi Ivana 3:16 i 17:3 te pročitaj što je Isus rekao o tome što moramo raditi da bismo dobili vječni život. A sada ćemo na temelju Biblije saznati koje će blagoslove primiti oni koji će u predstojećem zemaljskom raju dobiti taj divan dar od Boga.

    17, 18. Zašto možemo biti sigurni da će po cijeloj Zemlji vladati mir i da ljudi neće živjeti u strahu?

    17 Zloće, rata, kriminala i nasilja više neće biti. “Zloga više neće biti (...) a krotki će posjedovati zemlju” (Psalam 37:10, 11). Vladat će mir zato što će ‘Bog prekinuti ratove do kraja zemlje’ (Psalam 46:9; Izaija 2:4). Tada će ‘cvjetati pravednik i mira će u obilju biti sve dok bude mjeseca’ — a to znači zauvijek! (Psalam 72:7).

    18 Jehovini sluge neće živjeti u strahu. Dok su god Izraelci u biblijsko vrijeme slušali Boga, živjeli su bez straha (3. Mojsijeva 25:18, 19). Kako će samo biti divno osjetiti sličnu sigurnost u raju! (Izaija 32:18; Mihej 4:4).

    19. Kako znamo da će u Božjem novom svijetu biti obilje hrane?

    19 Neće biti nestašice hrane. “Žita će u obilju biti na zemlji”, u pjesmi je rekao psalmist. “Po vrhovima gorskim bit će ga u izobilju” (Psalam 72:16). Jehova Bog blagoslovit će svoje pravedne sluge i “zemlja će dati rod svoj” (Psalam 67:6).

    20. Zašto možemo biti sigurni da će cijela Zemlja postati raj?

    20 Cijela će Zemlja postati raj. Na zemlji koju su prije uništavali grešni ljudi bit će lijepe, nove kuće i vrtovi (Izaija 65:21-24; Otkrivenje 11:18). Zemlja će se uređivati postepeno sve dok na koncu čitav planet ne postane lijep i plodan kao što je bio edenski vrt. Bog nikada neće prestati ‘otvarati ruku svoju i sititi sve živo po želji njihovoj’ (Psalam 145:16).

    21. Kako znamo da će između ljudi i životinja vladati mir?

    21 Između ljudi i životinja vladat će mir. Divlje i domaće životinje zajedno će jesti. Čak se i malo dijete neće bojati životinja koje su danas opasne (Izaija 11:6-9; 65:25).

    22. Što će se dogoditi s bolešću?

    22 Bolesti će nestati. Kao Vladar Božjeg nebeskog Kraljevstva Isus će liječiti ljude u daleko većem omjeru nego što je to činio dok je bio na Zemlji (Matej 9:35; Marko 1:40-42; Ivan 5:5-9). Tada “nitko od stanovnika neće reći: ‘Bolestan sam’” (Izaija 33:24; 35:5, 6).

    23. Zašto će uskrsnuće radovati naša srca?

    23 Naši voljeni umrli bit će vraćeni u život i nikada više neće morati umrijeti. Svi koji spavaju smrtnim snom, a nalaze se u Božjem sjećanju, bit će vraćeni u život. Ustvari, ‘uskrsnut će i pravedni i nepravedni’ (Djela apostolska 24:15; Ivan 5:28, 29).

    24. Kako se osjećaš kad pomisliš na život u raju na Zemlji?

    24 One koji odluče upoznati našeg Velikog Stvoritelja, Jehovu Boga, i služiti mu doista čeka prekrasna budućnost. Misleći na predstojeći raj na Zemlji, Isus je zločincu koji je umro pored njega obećao: “Bit ćeš sa mnom u raju” (Luka 23:43). Jako je važno da saznamo više o Isusu Kristu preko kojeg će se ostvariti svi ti blagoslovi.

    ŠTO BIBLIJA UČI
    Bog će ispuniti svoj naum da Zemlju pretvori u raj (Izaija 45:18; 55:11)
    Sotona sada vlada ovim svijetom (Ivan 12:31; 1. Ivanova 5:19)
    U novom svijetu koji će uskoro doći Bog će izliti mnoge blagoslove na ljude (Psalam 37:10, 11, 29)

Linkovi