|
 images for blogs
hit Counter
|
T o č k i c @
utorak, 28.02.2006.
|
''Kad jednom na zemlji ne bude nas-
svijet će biti svijet,
kad nam se izgubi svaki trag i glas-
svijet će biti svijet.
I prije nego smo bili mi-
svijet je bio svijet,
i nama kad kucne posljednji čas-
svijet će biti svijet.''
(O.Hajjam)
|
ponedjeljak, 27.02.2006.
Riječi…
Riječi… koju snagu one posjeduju ….
Riječi spajaju, razdvajaju….riječi su stvarale carstva i čuda, ali riječi su pokretale ratove i sukobe.
Prava riječ poklonjena u pravom trenutku je najljepši dar koji čovjek može primiti.
Prava riječ otvara svaka vrata i dopire do srca.
Ali, riječi mogu i boljeti….
Riječi bole više nego djela!
Nešto što se godinama stvaralo može biti razoreno u trenutku. Jednom jedinom riječju možemo razoriti nešto dugo stvarano i ostaviti dubok ožiljak.
Ljudi često govore omo što ne misle.
Jednostavno koriste riječi, ali ne razmišljaju o njihovom značenju. Ne razmišljaju o posljedicama koje njihove riječi mogu izazvati.
Riječi…riječi….riječi….
*točkica*
Riječi poput opruge
Riječi nešto pokreću.
Riječi ispunjene zajedljivošću,
mržnjom i željom da drugoga dotuku
- dijele ljude,
uznemiruju i vode u nasilje.
Riječi ispunjene snagom ljubavi
zbližuju ljude,
iižaruju radost,
čine ljude novima
i stvaraju jedan bolji svijet.
Riječi mogu ljude mijenjati.
Svaka je riječ jedno rođenje.
Dobra riječ, kad dopre do srca,
mijenja srce.
Riječ u pravi čas kazana,
ili u pravi čas saslušana,
zapisana ili pročitana
jest kao kruh
u doba gladi.
( P.B.)
|
petak, 24.02.2006.
Pred Prijestoljem Slobode ovo drveće se raduje igri s lahorom i pred njim blista na suncu i mjesecu.
U uho Slobode ove ptice besjede i oko nje lepršaju ponad potoka.
U prostor Slobode ovo cvijeće toči miris svoje duše i pred njom se osmjehuje dolaskom zore.
Sve što je na Zemlji živi u skladu s prirodom i otuda potječe veličina slobode i njena radost.
Ljudi su pak,lišeni te blagodati, jer su svojim božanskim dušama postavili ograničene svjetovne zakone;
odredili su svojim tijelima i dušama strogi propis;
svojim htjenjima i osjećanjima , podigli su strašan i tijesan zatvor;
svojim srcima i umovima iskopali su duboke i mračne grobove.
Ako ustane jedan od njih, izdvoji se iz njihove zajednice i zakona, kažu: ''To je opak buntovnik koga valja protjerati!''
Međutim, treba li čovjek zauvijek ostati rob vlastitim manjkavim zakonima, ili se s vremenom osloboditi da bi živio s Dušom i za Dušu?
Treba li čovjek ostati zagledan u zemlju, ili uprijeti pogled ka Suncu, kako ne bi gledao sjenku vlastitog tijela u trnju i među lubanjama?
/H.G./
- 21:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #
ey, super blogić! (Crazy Girl 24.02.2006. 22:12)
|
srijeda, 22.02.2006.
Pobunjeni dusi
Kad čovjek izgubi dragog prijatelja i osvrne se oko sebe nađe mnogo drugih prijatelja,tako da otrpi i utješi se; kada čovjek protrati imetak i malo razmisli, shvati da će ponovnim trudom opet steći imetak,pa zaboravi i utješi se!
Ali, kada izgubi mir svoga srca,gdje ga može naći, čime ga može zamijeniti?
Smrt posegne rukom i ošamari te tako žestoko da zaboli, ali dvadeset četiri sata kasnije osjetiš dodir života, pa se ponovno osmjehuješ i raduješ.
Sudbina te zaskoči,strašnim očima te pogleda, za vrat te oštrim kandžama ščepa i grubo baci na zemlju, i zgazi te željeznim nogama i ode smijući se.
Nedugo zatim, ponovno ti dođe kajući se i tražeći oprosta, dotičući te svilenim rukama i pjevajući ti pjesmu nade, tako da mnoge nesreće i boli koje te pohode tijekom noći iščezavaju s dolaskom zore.
Osješćaš se utješenim i punim nade.
Međutim, ako ti nebo podari pticu koju voliš, hraniš je iz svog srca, napajaš je svjetlom svojih zjenica, načiniš joj u svom srcu kavez i u duši gnijezdo pa tek što pogledaš svoju pticu i obasjaš joj krila zrakama svoje duše, a ona ti odleti iz ruku put oblaka, zatim se spusti u drugi kavez, tako da nema izgleda da se tebi vrati.
Što tada da učiniš, čovječe?
(H.G.)
- 22:24 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Heh, mozda ti i u tom slucaju nebo samo 24 sata kasnije podari jos ljepsu i srcu ti drazu pticicu. Salim se, naravno ali znas kako se kaze u nasem narodu: Nije svako zlo za zlo ili ima i ona : Udri brigu na veselje. Eto, nadam se da sam ti bar malo pomogao, a ako ne ultimativnu krilaticu ostavljam za kraj : Vrijeme lijeci rane! Pozdrav od Romana iz Münchena (mediterraneo 23.02.2006. 03:31)
|
utorak, 21.02.2006.
Tko sam ja?
Evo priče Attara iz Neishapura:
Ljubljeni je pokucao na vrata svoje drage.
''Tko to kuca?'', upitala je dragana.
''Ja sam!'' - reče ljubljeni.
''Odlazi! U ovoj kući ne možemo stanovati ti i ja.''
Ljubljeni se povukao i godinama je razmišljao o riječima svoje dragane.
A onda se ponovno vratio i opet pokucao na vrata.
''Tko je?''
''Ti!"
I vrata su se odmah otvorila.
(A.de M)
"...ljubav pomaže čovjeku da prevlada osjećaj osamljenosti i odvojenosti, a ipak mu dozvoljava da bude svoj, da zadrži svoj integritet.
U ljubavi se zbiva paradoks: dva bića postaju jedno, a ipak ostaju dvoje..."
(E.F.)
- 05:03 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Zanimljivo:-) (2911 21.02.2006. 05:52)
|
nedjelja, 19.02.2006.
GDJE JE OSTALA ODVAŽNOST?
Prijatelju od čega ti je glas tako umoran?
Zašto se u tvojim očima ugasilo svijetlo?
Tužni ljudi koče život!
Na smrt umorni ljudi guše radost!
Neveseli ljudi pokapaju nadu.
Ljudi bez nade šire očaj.
Strah potroši strašno mnogo energije.
Strah danas sputava snage
koje sutra trebamo
da bismo se nosili s nesrećom
koja može i nas da zdesi.
''Dragi čovječe, rođen si za to da ljubiš,
da uživaš zaštićenost
i da ju darivaš drugima!''
Nemoj reći da je to prazno brbljanje.
Životna radost i zaštićenost
nisu nikakav šećerni preljev
kojim bismo obmanjivali gorčinu života.
Životna radost i zaštićenost
ne padaju nam same od sebe u krilo.
Njih ne nalazimo na površini života.
Moramo proći kroz sve životne poteškoće,
moramo tražiti dalje, moramo nastaviti hod
sve do u dubine našeg vlastitog srca.
(P.B.)
|
četvrtak, 16.02.2006.
Dijete u nama
Ponekad nas obuzme neka tuga koju ne možemo prevladati - govorio je.
Svjesni smo da je magični trenutak toga dana prošao, a da nismo ništa učinili.
U tim trenutcima nismo sposobni vidjeti magiju i umjetnost života.
Moramo slušati dijete koje smo nekad bili i koje još uvijek živi unutra u nama.
To dijete razumije magične trenutke.
Možemo prigušiti njegov plač, ali ne možemo ušutkasti njegov glas.
To dijete koje smo jednom bili uvijek je prisutno.
BLAGO MALENIMA, JER NJIHOVO JE KRALJEVSTVO NEBESKO.
Ako se ne rodimo ponovno, ako ne počnemo ponovno gledati na život s nevinošću i zanosom djeteta, življenje gubi smisao.
Postoji više načina da se počini samoubojstvo.
Oni koji pokušaju ubiti tijelo , krše zakon Božji.
Oni koji pokušaju ubitit dušu također krše zakon Božji iako njihov zločin nije tako očit u očima ljudi.
Obratimo pažnju na ono što nam govori dijete koje čuvamo u duši. Nemojmo ga se stidjeti.
Ne dopustimo da se boji zato što je samo i što nitko ne čuje njegov glas.
Prepustimo malo tom djetetu uzde našeg bivstvovanja .
Ono zna da je svaki dan različit od drugog..
Potrudimo se da se ponovno osjeti voljenim.
Ugodimo mu – pa čak i kad to znači ponijeti se onako kako nismo navikli. Čak i kad to izgleda bezumno u očima drugih.
Sjetite se da je ljudska mudrost pred Bogom ludost.
Ako budemo slušali dijete koje nosimo u duši naše će oči ponovno blistati .
Ako ne izgubimo bliskost s tim djetetom, nećemo izgubiti ni bliskost sa životom.
(P.C.)
|
srijeda, 15.02.2006.
Posljednji dan
Proživjet ću ovaj dan kao da mi je posljednji.
A što ću učiniti s ovim posljednjim danom koji mi je dan na raspolaganje? Kao prvo, zapečatit ću spremnik života da se nijedna kap ne prolije na pijesak. Neću se razbacivati ni trenutka žalopojeći o jučerašnjim propustima, porazima, ljubavnim jadima, jer zašto da poslije zla odbacujem ono dobro? Može li se pijesak isipavati uvis u pješčanom satu? Hoće li sunce osvanuti ondje gdje zalazi i zaći ondje gdje sviće? Mogu li iznova oživjeti jučerašnje greške, te ih ispraviti? Mogu li prizvati jučerašnje rane i prizdraviti ih? Mogu li postati mlađim no što sam jučer bio? Mogu li povući zlo koje je izgovoreno, nesreću koja je počinjena, bol koja je nanesena?
Ne.
Jučer je pokopano zauvijek i o tome neću više misliti.
Proživjet ću ovaj dan kao da mi je posljednji.
A, ako ne bude posljednji, past ću na koljena i izreći hvalu.
O. M.
|
...
Potrebno je izazvati sudbinu –govorio je. Doista ćemo razumijeti čudo života tek kada dopustimo da se dogodi neočekivano.
Svakog dana Bog nam daje – kao što nam daje i sunce – jedan trenutak u kojem je moguće promijeniti sve što nas unesrećuje.
Svakog se dana pokušavamo zavaravati (dok ne shvaćamo kako bismo trebali prepoznati taj trenutak), da on ne postoji, da je danas jedanako kao što je bilo jučer, kao što će biti sutra.
No, tkogod poklanja pažnju svojoj svakodnevnici otkrit će magični trenutak.
Može se kriti u času kada stavljamo ključ u ključanicu izjutra, u kratkotrajnoj šutnji neposredno nakon večere, u tisuću i jednoj stvari koje nam se čine jednakima.
Taj trenutak postoji – trenutak u kojem sva energija zvijezda ulazi u nas i daje nam moć da činimo čuda!
Sreća je ponekad blagoslov – ali uglavnom je moramo osvojiti.
Dnevni magični trenutak pomaže nam da se promijenimo,pokreće nas u potragu za našim snovima.
Propatit ćemo, proći kroz teške trenutke, suočiti se s mnogim razočaranjima – no sve je to prolazno i ne ostavlja ožiljke.
A u budućnosti moći ćemo gledati unatrag s ponosom i vjerom.
Jadan onaj 'ko se boji riskirati!
On se doduše možda nikad neće prevariti,niti razočarati,niti patit kao oni što imaju san koji slijede!
Ali kada pogleda unatrag – jer uvijek gledamo unatrag – čut će svoje srce kako mu govori:'Što si učinio od čuda koje je Bog posijao tvojim danima?Što si učinio s talentima koje ti je tvoj Gospodar podijelio? Zakopao ih duboko u jamu u strahu da ih ne izgubiš! Onda neka ovo bude tvoje nasljedstvo – spoznaja da si potratio svoj život!'
Jadan onaj tko čuje takve riječi, jer će po tom povjerovati u čuda, no magične trenutke svog života već je propustio!
(P.C.)
|
utorak, 14.02.2006.
Happy Valentine's Day! ( ''Ljubav je ponajprije davanje sebe'')
Ti i ne slutiš
moj povratak i moju blizinu
U noći kada šumi u tvom uhu tiha mjesečina
znaj;
ne koraca mjesečina oko tvoje kuće
Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu
Kad koracajuči cestom kroz mrtvo svijetlo podne
staneš
preplašena krikom čudne tice
znaj;
to krik je moga srca s blizih obala
I kad kroz suton vidiš crnu sjenku što se miče
s onu stranu mrke mirne vode
znaj;
j a koracam uspravan i svečan
kao pored tebe
(A.B.Šimić)
''Zašto ga je voljela?Radoznala budalo, šuti!
Zar je ljudska ljubav ovisna o ljudskoj volji!?!''
(L.Byron)
''Najbolji dio života dobra čovjeka jesu ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi.''
(W.Wordsworth) ''
Bili ste zaljubljeni; znate kako je to. to je osjećaj ushita, ne samo osobom koju volite, nego svim ljudima, samim sobom, životom.
Odjednom svugdje vidite ljepotu i uzbuđenje.
Ne bojitr se izraziti svoju ljubav strasno,nježno , riječima i tišinom.
Osjećate se jakim, velikodušnim i u potpunosti živim!''
(G.)
''Stavi me kao pečat na svoje srce,
kao pečat na ruku svoju,
jer ljubav je jaka kao smrt,
a ljubomora tvrda kao grob.
Žar je njezin žar vatre.
Silne vode ne mogu ljubav ugawsiti
niti ju rijeke potopiti.''
Pjesma nad pjesmama
''Često kada kažemo:'Ja te volim', kažemo to s velikim 'ja' i s malim 'te'!''
Anthony
|
četvrtak, 09.02.2006.
Stvari koje vidimo iste su one koje su u nama.
Nema druge stvarnosti do one koju u sebi nosimo. Stoga većina ljudi živi toliko nestvarno jer drža da su izvanjske slike stvarne i ne dopušta svome vlastitom unutrašnjem svijetu da se izrazi.
Čovjek pritom i može biti sretan, no kada jednom spozna i drugu mogućnost, tada više nema izbora i ne može ići putem većine. (H.Hesse - Demian )
|
petak, 03.02.2006.
Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti...
Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time...
(H.Hesse)
Dok god se plaši, čovjek nije slobaodan.(E.M.Remarque)
|
|
|
 images for blogs
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
 images for blogs
Opis bloga
Što ovdje možete pronaći? To morate otkriti sami, ako ste znatiželjni kao i ja, to neće biti problem!
Zrnca mudrosti...
Tko ima ''zašto'' zbog kojega živi, može se nositi gotovo s bilo kojima ''kako'' Friedrich Nietzsche
Oslikali smo savršeni jedinstveni digitalni portret onoga tko ćemo biti, svako ''da'' i svako ''ne'' je jedna sićušna točkica na našoj slici.
Što smo odlučniji, to je jasnija naša slika. Sve u svijetu moje svijesti, koja je jedini svijet što za mene postoji na zemlji, prolazi kroz moju suglasnost.
Što god mi nije važno, imam pravo promijeniti. Znači, nema plakanja, nema prigovaranja da patim zato što me netko drugi iznevjerio. Ja sam taj koji to mora napraviti, ne oni.
BACH
Savršena ljubav doista je rijetka... Zaljubljeni uvijek mora imati profinjenost mudraca, prilagodljivost djeteta, osjetljivost umjetnika, razum filozofa, smirenost sveca, snošljivost znanstvenika i snagu samopouzdanih.
Leo Buscaglia
Ljubav je pobjeda mašte nad inteligencijom.
H.L.Mencken
Što se duže zadržavamo na vlastitoj nesreći, to joj pridajemo veću snagu kojom nam može naškoditi.
Voltaire
Malo je toga gorče od osjećaja gorčine. Čovjeku vlastiti otrov šteti puno više nego njegovoj žrtvi. Charles Buxton
Srce ima svoje razloge koje razum ne zna.
B.Pascal
Od uspjeha do neuspjeha samo je jedan korak. Od neuspjeha do uspjeha vodi dugačak put.
Poslovica iz Jidiša
Najviše što mogu učiniti za prijatelja je jednostavno biti njegovim prijateljem. Henry David Thoreau
Nikada ti se ne podari želja, a da se istodobno ne podari moć da je ostvariš. Ali za to ćeš se morati potruditi. Prividi - R. Bach
Nitko ne može napredovati kad se koleba između dviju stvari. Epiktet
Život koji nam je dala priroda kratak je, ali sjećanje na valjano upotrebljen život vječno je !
Ciceron
Neka te ne obeshrabe rastanci. Nakon oproštaja slijedi novi susret. Nema sumnje da će se prijetelji ponovno sresti, poslije nekoliko trenutaka ili mnogih života. Prividi - R. Bach
Život je samo sjen što luta, bijedni glumac što se na pozornici razmeće, prodrhti svoj sat, i ne čuje se više; on je bajka koju idiot priča, puna buke i bijesa, a ne znači ništa. W. Shakespeare - Macbeth
Pablo Neruda
Ove noći
Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Napisati, na primjer: “Noć je puna zvijezda,
Trepere modre zvijezde u daljini”.
Noćni vjetar kruži nebom I pjeva.
Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Volio sam je a katkad je I ona mene voljela.
U noćima kao ova, držao bih je u svom naručju.
Ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom.
Voljela me, a katkad sam I ja nju volio.
Kako da ne ljubim te njene velike nepomicne oci.
Ove noći mogu napisati najtuznije stihove.
Pomisao da je nema. Osjecaj da sam je izgubio.
Slusati beskrajnu noc, bez nje jos beskrajniju.
I stih pada na dusu kao rosa na livadu.
Nije vazno sto moja ljubav nije mogla zadrzati.
Noc je zvjezdovita I ona nije uz mene.
Ista noc odijeva bjelinom ista stabla.
Mi sami, oni od nekada, nismo vise isti.
Vise je ne volim, zaista, ali koliko sam je volio.
Moj glas je iskao vjetar da joj dodirnem uho.
Drugome. Pripast ce drugome. Kao prije mojih poljubaca.
Njen glas, Njeno sjajno tijelo. Njene beskrajne oci.
Vise je ne volim, zaista, a mozda je ipak volim.
Tako je kratka ljubav, a tako dug je zaborav.
Jer sam je u nocima, kao ova, drzao u svom narucju,
Moja je dusa nespokojna sto ju je izgubila.
Iako je ovo posljednja bol koju mi ona zadaje,
I ovi stihovi posljednji koje za nju pisem.
|
|
