15
utorak
lipanj
2004
Izabrana dela Eugena Verbera
Pored "Talmuda" i "Uvoda u jevrejsku veru", Narodna knjiga uskoro treba da objavi i novo izdanje Verberovog prevoda "Kumranskih rukopisa"
I pored velikih napora ovdašnjih izdavača, koji su uprkos materijalnoj oskudici, tokom proteklih godina uspevali da objavljuju vredne knjige i time donekle povrate narušeno dostojanstvo našoj kulturi, ostao je ogroman nepopunjen prostor za objavljivanje kapitalnih dela iz gotovo svih oblasti literature. Tako se beogradska Narodna knjiga, svrstala u grupu malobrojnih izdavača koji je na vreme odlučio da pojedina od ovih izdanja ponovo objavi, ne bi li udovoljila potrebi institucija i pojedinaca za značajnim naslovima iz domena priručničke, leksikografske i religijske literature.
Dosledno sprovodeći svoje planove, ovaj izdavač je tokom 2002. godine započeo objavljivanje izabranih dela Eugena Verbera, pre svega onih koje je kao autor i vrsni prevodilac ostavio za sobom, prerano preminuvši pre devet godina. Verber je bio glumac, pisac, književni prevodilac, neumorni i blistavi intelektualni um i, kako je zapisano u našoj kulturi, naš najugledniji judaista i hebreista.
Pored monografije "Uvod u jevresku veru" i ponovljenog izdanja "Talmuda", koji su u međuvremenu objavljeni, sa velikom pažnjom očekuje se i novo izdanje Verberovog prevoda "Kumranskih rukopisa". Namera izdavača bila je motivisana činjenicom da su ove knjige i te kako tražene u knjižarama, kao i da je od vremena ranijih izdanja stasala nova generacija čitalaca koja ima potrebu za ovom vrstom literature. Podsetimo samo da je "Talmud" od 1981. doživeo četiri izdanja u velikom tiražu, a da su "Kumranski rukopisi" nagrađeni prestižnom nagradom "Miloš N. Đurić" kao najbolji prevod 1983. godine.
Verberov "Uvod u jevrejsku veru", kako sam autor navodi u kratkom pogovoru, predstavlja prvi obimniji udžbenik te vrste objavljen kod nas od vremena posle Drugog svetskog rata. U knjizi smo u prilici da nađemo sve ono što nas interesuje o jevrejskim praznicima, oblicima svetkovanja, postovima, načinima ishrane, kao i običajima koji prate rođenje, umiranje, ili radnje koje se praktikuju pri sahranjivanju. Iako je u svom detinjstvu i mladosti stekao tradicionalno versko obrazovanje i vaspitanje, pisac navodi kako "nikada slične knjige nije imao", tako da je prva znanja o veri svog naroda sticao u roditeljskom domu, u kome je živeo poštujući jevrejsku versku praksu, da bi se "tek nakon dugogodišnjeg bavljenja naučnim i prevodilačkim radom u jevrejskim naukama", sazreli neophodni uslovi za samostalno pisanje jedne ovakve knjige.
Preuzevši na sebe zadatak da obnovi dragocene rezultate Verberovog istarživačkog, autorskog i prevodilačkog rada, "Narodna knjiga" je, pored "Uvoda u Jevrejsku veru" objavila i drugu knjigu Izabranih dela - "Talmud", čiji je tekst, pored prevoda sa hebrejskog i aramejskog jezika, autor dopunio i bogatim predgovorom.
U najskorije vreme očekujemo da će ovaj veliki izdavački poduhvat biti dopunjen i objavljivanjem "Kumranskih rukopisa", u kojima je pored izbora tekstova i njihovog prevoda, Verber napisao objašnjenja i rečnik pojmova, kako bi čitaocu bilo olakšano razumevanje drevnih zapisa, pronađenih pre nepunih šest decenija kraj obala Mrtvog mora.
Osim što će mlađim bibliofilima ova literatura postati neka vrsta svetionika u mnogim prilikama, čije će stranice ritualno prelistavati, a drevna saznanja i ideje usvajati sa lakoćom i neskrivenim oduševljenjem, članovima jevrejske zajednice biće pružena mogućnost da, putem jednog opsežnog pregleda pojmova i radnji vezanih za jevrejske praznike i običaje, ali i objašnjenjima datim uz ključne knjige jevrejske vere, prošire svoja znanja o bogatoj kulturnoj baštini svog naroda. Siniša Kovačević
komentiraj (0) * ispiši * #