Sjeme-Panj-Umjetnost-Život

U petak, 25.ožujka 2011. učenici 1.a i 3.a razreda SŠ "Matija Antun Reljković" u Slavonskom Brodu sadili su sadnice lavande.
Sadnice lavande uzgojili su učenici iste škole.
Sadnja se odvijala ovim tijekom: prvo smo motikom iskopali male jarke u koje smo stavljali gnojivo (NPK 15-15-15).
U tako pripremljeno tlo stavljali smo gotove sadnice lavande. Na sadnice smo nagrnuli zemlju i sadnja je bila gotova.
Atmosfera pri radu je bila odlična!
Nadamo se dobrom urodu!

SVJETSKI DAN VODA 2011.
“Water for Cities” („Voda za gradove“)
Generalna skupština Ujedinjenih naroda, proglasila je 22. ožujka kao Svjetski dan voda i ove godine obilježava se po 18. put. pod pokroviteljstvom UNEP i UN HABITAT – programa Ujedinjenih nacija za okoliš i urbani razvoj.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana voda provodi se pod motom: „voda za gradove – odgovor na urbani izazov“ - s namjerom poticanja zanimanja javnosti,zajednica, društva, vlada, organizacija i pojedinaca na aktivni angažman u gospodarenju i upravljanju vodom u gradovima.
Porastom broja stanovnika i razvojem industrije potrebe za vodom svakodnevno rastu te se povećava i njeno crpljenje iz podzemlja. Ovo je prvi put u ljudskoj povijesti da najveći dio svjetske populacije živi u gradovima – 3,3 milijarde ljudi. I dalje se nastavlja rast gradske populacije i to brže nego što se tome može prilagoditi gradska infrastruktura. Najčešće su takvim rastom populacije i problemima vodoopskrbe pogođene sirotinjske četvrti velikih svjetskih gradova. Stoga je svrha ovogodišnjeg obilježavanja Dana voda usmjeriti pažnju na brzo rastuću gradsku populaciju, industrijalizaciju i neizvjesnosti uzrokovanim klimatskim promjenama , sukobima i prirodnim katastrofama koje se odražavaju na gradske vodovodne sisteme.
Prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015 proglašeno desetljećem voda pod geslo "Voda za život".
Svijet je danas suočen s mogućom velikom vodnom krizom, čije se posljedice ne mogu točno predvidjeti stoga je stvorena svijest da upravljanje vodnim resursima nije samo lokalan problem već je problem globalan. Naime četvrtina čovječanstva nema sigurnu opskrbu vodom, a polovica rabi vodu sumnjive kakvoće. U mnogim krajevima svijeta ljudi umiru od žeđi, a s druge se strane voda ne samo prekomjerno troši, nego i onečišćuje. Cilj svih ovih aktivnost je da se do 2015. prepolovi broj ljudi koji nemaju pristup zdravoj vodi za piće, kao i onih koji nemaju pristup osnovnim sanitarijama.
Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i 42. u svijetu. Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima Hrvatske pijemo vodu iz slavine, odnosno da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom visoke kakvoće a opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj je oko 80%. Da bi se to stanje održalo kod nas su potrebna znatna ulaganja u očuvanje izvorišta pitke vode, sanaciju onečišćivača, sprječavanje ispuštanja onečišćenih voda u okoliš te dovođenje sanitarno ispravne vodu u kućanstva. Idućih 15 godina u Hrvatskoj treba uložiti oko 20 milijardi kuna u provedbu. Direktiva o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, oko 13 milijardi kuna u provedbu. Direktive o kvaliteti pitke vode, devet milijardi kuna u obranu od poplava te oko 4,5 milijardi kuna u natapanje.
Danas su kod nas ulaganja u vodno gospodarstvo viša od 2,3 milijarde kuna. Sredinom ove godine biti će donesena strategija upravljanja vodama, a do kraja godine u potpunosti usklađeno zakonodavstvo vodnoga gospodarstva sa onim EU-a. Uz sve ove mjere potrebno je postići ekonomsku cijenu vode iz vodo opskrbnih sustava, uzimajući u obzir i socijalno načelo. Potrošnja manje količine vode potrebne prosječnom kućanstvu smatrat socijalnom kategorijom i bit će niža cijena vode a veća potrošnja ekonomskom kategorijom uz višu cijenu.
Osim toga potrebno je smanje gubitke vode u vodoopskrbnim sustavima te podizanje svijest građana za štednjom vode. U Hrvatskoj su dugoročni ciljevi povećanje opskrbljenost stanovništva pitkom vodom na 90 posto te povećanje priključenost stanovništva i gospodarstva na sustave javne odvodnje na 50 posto, odnosno izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za sva naselja s više od 10.000 stanovnika. Ciljevi su i osigurati dovoljne količine vode za natapanje u poljoprivredi, završiti čišćenje kanala, vlasnički, odnosno tehnički povećati sustav javne odvodnje te zaštititi ljude i imovinu od poplava, erozija i bujica.
Smatramo da je voda poseban blagoslov za živi svijet i samu Zemlju te da je pažnja i briga za očuvanje i ispravno korištenje voda dužnost svih koji je na bilo koji način koriste ili su u dodiru sa njom.

Proljeće je dio godine gdje se sve iznova budi,obnavlja,rađa. Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.



Tiho, tiho,
netko priča
kraj mog uha
priču nježnu


o neznancu
koji skida
s brzih rijeka
koru snježnu.


O dječaku
što pod brijegom
traži bijele
visibabe


i o bubnju
što na ručak
zove žabe.


Priču sunca,
priču kiše,
priču vjetra
koji spava.



Dišem, slušam
dan se ljulja,
tiho, tiho:
to je trava!