Sjeme-Panj-Umjetnost-Život

Dana 15.svibnja,Osnovna škola "Matija Gubec" Cernik bila je domaćin 6.međužupanijske smotre učeničkih zadruga na kojoj smo prestavili rad naše zadruge "Tkanica"...

PROGRAM 6. MEĐUŽUPANIJSKE SMOTRE UČENIČKIH ZADRUGA

7:00 - 9:00 - dolazak sudionika i postavljanje izložbe eksponata
9:00 - 9:30 - otvorenje smotre i prigodni program
9:30 - 10:00 - užina za sudionike smotre
10:00 - 12:30 - izložba s prikazom programa rada učeničke zadruge, usmeno predstavljanje rada zadruge i praktični rad mladih zadrugara
12:30 - 13:00 - izlaganje i predstavljanje rezultata učeničkih istraživačkih radova izvedenih u programu učeničke zadruge
14:30 - objava rezultata vrednovanja prosudbenog povjerenstva
15:00 - svečani ručak za sve sudionike smot

Što mislite koje smo mjesto osvojili???
Prvo mjesto,naravno!!! :-))

Postigli smo 48,50 bodova od mogučih 50,00...

Ponosimo se time što smo uspjeli održati tradiciju i što smo zadrugu te školu predstavili najbolje što smo mogli...

Bravo za nas!!!:-)

Ispod je i nekoliko fotki sa smotre ...i da naglasim : iako smo rad i disciplinu shvatili ozbiljno,ipak smo bili opušteni i lijepo se proveli...:-))











By Paradox

O biološkoj raznolikosti u našem vrtu bilo bi zanimljivo razgovarati na forumu i u našoj školi.
Zašto?
O školskim se vrtovima godinama već govori ,a u nekim se ,zahvaljujući entuzijazmu nastavnika i učitelja,mnogo i radi...Možda nemaju svi ljudi pionirski duh,energiju i zanos da bi krčili i za druge,međutim pasivnost i rezignacija većine stvara nepovoljnu klimu za bilo kakav razvoj ...Istinski interes za život u nama i oko nas vodi nas dalje.Neprestano se razvijamo i učimo...
Svaki vrt pa tako i školski , sastavni dio gradskog ,prigradskog ili seoskog krajolika.Iako to u mnogim slučajevima nažalost nije tako, vrt bi svojom ljepotom morao hraniti duše onih koji ga njeguju i koriste, odgajati mlade i one starije za brižan odnos prema živim bićima , omogućiti djeci neposredan doticaj sa prirodom , poticati znatiželju i kreativnost ,a i znanje o tome kako samostalno uzgajati cvijeće,ljekovito bilje, povrće,voće..........

Pravila uzgoja:
Moguće ga je uzgajati u povrtnjaku što je itekako preporučljivo jer mnoge vrste svojim snažnim mirisom odbijaju "štetnike" (npr. lavanda i čubar štite povrtnice od lisnih ušiju ,a vlasac od pepelnice...).Većina biljaka porijeklom iz sredozemnih ili nekih drugih toplih krajeva zahtijeva sunčan ,od vjetra zaštićen položaj i propusno ,humusno tlo kako bi se zaista razvile u zdrave mirisne biljke.Ljekovito se bilje uzgaja na okrugloj povišenoj gredici,a propusnost tla osigurava se tako da se zemlja pomiješa s pijeskom ili sitnim šljunkom.Valja ih saditi na veći razmak,u prosjeku 40-50cm,kako bi svi dijelovi biljke imali dovoljno svjetla i prostora.Pojedine će vrste uspijevati bolje u polusijeni i na normalnom vrtnom tlu(metvica,bosiljak,estragon,ljupčac..).Ljekovito bilje ne podnosi pretjeranu gnojidbu.Osim zrelog komposta većina ljekovitog i začinskog bilja ne treba nikakvo drugo gnojivo.

BOSILJAK - je začinska i ljekovita biljka aromatičnog mirisa. Kod nas je poznat i pod imenom bosilje ili basilico. Postoji preko 30 vrsta bosiljka. Najčešće ima zelene listove, ali postoji i ljubičasti bosiljak koji uglavnom služi kao ukrasna biljka.
Porijeklom je iz Indije. Ova mirisna biljka je u starom Rimu bila cijenjena kao začin, a zbog svojih ljekovitih svojstava koristi se protiv upala i za pobiljšanje probave.
Bosiljak je posebno osjetljiv na niske temperature.Ukoliko zimi želite imati svježi začin uvijek na dohvat ruke, treba ga posaditi u posudu za cvijeće i držati u kući na toplom i suhom mjestu. Za zimu ga možete konzervirati i na način da listiće bosiljka potopite u maslinovo ulje poput Talijana koji smatraju da je to jedini način da se zadrži njegov ukus i miris.
Listovi jakog i ljutog okusa dobar su dodatak pacu, ribi, mesu, kobasicama, gljivama, juhama i povrću, omletu, kravljem siru, jelima od rajčice i dobra su osnova za umake. Bosiljak je i dobar aromat za vinski ocat.

CELER- Celer je zeljasta godišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice štitarki s mesnatim ili vretenastim, a katkada i gomoljasto odebljalim korijenom, te razgranjenom stabljikom visokom 40 - 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, a listići su klinastog oblika na vrhu urezani i nazubljeni. Cvijetni štit je s kratkom peteljkom zrakast s bijelim i sivobijelim cvjetovima koji cvjetaju od srpnja do rujna, a kuglasti plod je rebrast. Na cijeni je kao vrlo vrijedna ljekovita biljka.Korijen ima svojstveno aromatičan miris, koji nije svakome ugodan, obiluje eteričnim uljima (terpeni) kojima zahvaljuje svoju aromu i okus, a sam gomolj štiti od bakterija, gljivica i prirodnih neprijatelja. Okus vrtnog celera je oštar i začinski, ali kuhan ima blagi i ugodan ukus. Vrtni celer se cijeni zbog svoje delikatne arome, koja oplemenjuje jela, obogaćujući okus jelima od povrća, ali i voća (odlično se slaže s jabukom).

ESTRAGON-Estragon je aromatična višegodišnja. Porijeklom je iz Sibira ali je raširena u mnogim evropskim zemljama bilo kao kultura ili podivljala. Biljka može do 1,5 m visoko narasti. Listovi su uski i kad se protrljaju daju ugodan miris.Estragon je u nas česta vrsta na različitim ruderalnim staništima. Najčešće se upotrebljavaju svježi listovi estragona, i to prije cvatnje.Upotrebljava se za začinjavanje salata, povrća i mesa, kao i za aromatiziranje octa. Kao začin upotrebljavaju se listovi, svježi ili osušeni. U svijetu se estragon mnogo uzgaja jer služi za pripremu estragon senfa. Osim toga, upotrebljava se i za aromatizaciju hrane i u konzervnoj industriji.Estragon ima utjecaja na probavu.Na svjetskom tržištu začina estragon se osobito cijeni.

MAJČINA DUŠICA-raste kao mali niski grm visine od 10-25 pa i 30 cm. Ima listove nejednakih veličina i oblika. Na vrhovima ogranaka razvija cvijetove od svijetlocrvenih do tamnocrvenih boja. Cvate od svibnja do lipnja, a majčina dušica je izvrsna pčelinja paša jer omogućuje dobar prinos visoko kvalitetnog meda. Narodna imena: babina duša, babja dušica, bakina dušica, bukovica, vreskovina, vrisak, divlji bosiljak, dušičina, dušička, materina dušica, materka, tamjanika itd.


By Nana,Mini Me & Paradox