Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/spuz

Marketing

Ljekovito i začinsko bilje!!!

Pravila uzgoja:
Moguće ga je uzgajati u povrtnjaku što je itekako preporučljivo jer mnoge vrste svojim snažnim mirisom odbijaju "štetnike" (npr. lavanda i čubar štite povrtnice od lisnih ušiju ,a vlasac od pepelnice...).Većina biljaka porijeklom iz sredozemnih ili nekih drugih toplih krajeva zahtijeva sunčan ,od vjetra zaštićen položaj i propusno ,humusno tlo kako bi se zaista razvile u zdrave mirisne biljke.Ljekovito se bilje uzgaja na okrugloj povišenoj gredici,a propusnost tla osigurava se tako da se zemlja pomiješa s pijeskom ili sitnim šljunkom.Valja ih saditi na veći razmak,u prosjeku 40-50cm,kako bi svi dijelovi biljke imali dovoljno svjetla i prostora.Pojedine će vrste uspijevati bolje u polusijeni i na normalnom vrtnom tlu(metvica,bosiljak,estragon,ljupčac..).Ljekovito bilje ne podnosi pretjeranu gnojidbu.Osim zrelog komposta većina ljekovitog i začinskog bilja ne treba nikakvo drugo gnojivo.

BOSILJAK - je začinska i ljekovita biljka aromatičnog mirisa. Kod nas je poznat i pod imenom bosilje ili basilico. Postoji preko 30 vrsta bosiljka. Najčešće ima zelene listove, ali postoji i ljubičasti bosiljak koji uglavnom služi kao ukrasna biljka.
Porijeklom je iz Indije. Ova mirisna biljka je u starom Rimu bila cijenjena kao začin, a zbog svojih ljekovitih svojstava koristi se protiv upala i za pobiljšanje probave.
Bosiljak je posebno osjetljiv na niske temperature.Ukoliko zimi želite imati svježi začin uvijek na dohvat ruke, treba ga posaditi u posudu za cvijeće i držati u kući na toplom i suhom mjestu. Za zimu ga možete konzervirati i na način da listiće bosiljka potopite u maslinovo ulje poput Talijana koji smatraju da je to jedini način da se zadrži njegov ukus i miris.
Listovi jakog i ljutog okusa dobar su dodatak pacu, ribi, mesu, kobasicama, gljivama, juhama i povrću, omletu, kravljem siru, jelima od rajčice i dobra su osnova za umake. Bosiljak je i dobar aromat za vinski ocat.

CELER- Celer je zeljasta godišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice štitarki s mesnatim ili vretenastim, a katkada i gomoljasto odebljalim korijenom, te razgranjenom stabljikom visokom 40 - 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, a listići su klinastog oblika na vrhu urezani i nazubljeni. Cvijetni štit je s kratkom peteljkom zrakast s bijelim i sivobijelim cvjetovima koji cvjetaju od srpnja do rujna, a kuglasti plod je rebrast. Na cijeni je kao vrlo vrijedna ljekovita biljka.Korijen ima svojstveno aromatičan miris, koji nije svakome ugodan, obiluje eteričnim uljima (terpeni) kojima zahvaljuje svoju aromu i okus, a sam gomolj štiti od bakterija, gljivica i prirodnih neprijatelja. Okus vrtnog celera je oštar i začinski, ali kuhan ima blagi i ugodan ukus. Vrtni celer se cijeni zbog svoje delikatne arome, koja oplemenjuje jela, obogaćujući okus jelima od povrća, ali i voća (odlično se slaže s jabukom).

ESTRAGON-Estragon je aromatična višegodišnja. Porijeklom je iz Sibira ali je raširena u mnogim evropskim zemljama bilo kao kultura ili podivljala. Biljka može do 1,5 m visoko narasti. Listovi su uski i kad se protrljaju daju ugodan miris.Estragon je u nas česta vrsta na različitim ruderalnim staništima. Najčešće se upotrebljavaju svježi listovi estragona, i to prije cvatnje.Upotrebljava se za začinjavanje salata, povrća i mesa, kao i za aromatiziranje octa. Kao začin upotrebljavaju se listovi, svježi ili osušeni. U svijetu se estragon mnogo uzgaja jer služi za pripremu estragon senfa. Osim toga, upotrebljava se i za aromatizaciju hrane i u konzervnoj industriji.Estragon ima utjecaja na probavu.Na svjetskom tržištu začina estragon se osobito cijeni.

MAJČINA DUŠICA-raste kao mali niski grm visine od 10-25 pa i 30 cm. Ima listove nejednakih veličina i oblika. Na vrhovima ogranaka razvija cvijetove od svijetlocrvenih do tamnocrvenih boja. Cvate od svibnja do lipnja, a majčina dušica je izvrsna pčelinja paša jer omogućuje dobar prinos visoko kvalitetnog meda. Narodna imena: babina duša, babja dušica, bakina dušica, bukovica, vreskovina, vrisak, divlji bosiljak, dušičina, dušička, materina dušica, materka, tamjanika itd.


By Nana,Mini Me & Paradox




Post je objavljen 06.05.2008. u 16:54 sati.