BOŽE, hvala ti!

ponedjeljak, 17.04.2006.

MOLITVE ZA VEDAR DUH

MOLITVA MAJKE TEREZIJE

O Gospodine, Ti si rekao, da će naš Otac na nebu brinuti o nama, onako kako se brine o ljiljanima u polju i o pticama koje nebom lete. Ti, koji nikada nisi imao mjesto na koje bi spustio svoju umornu glavu, Ti budi naš učitelj. Nauči nas da vjerujemo u ono što je Bog prorekao i pomozi nam da savladamo naše ljudske slabosti. Slabost nikada nikog nije učinila sretnim. Daj nam snage da se u potpunosti Tebi predamo, da budemo alatka ispunjenja Tvoje volje. Blagoslovi upotrebu novca na svijetu, da bi gladni bili nahranjeni, da bi goli bili odjenuti, siromašni zbrinuti i bolesni njegovani. O Gospodine, daj nam svoj Sveti duh, da mi kroz vjeru, koju nam propovijedaš, spoznamo da smo mi tebi važniji od svakog lijepog ljiljana i ptice pjevice u zraku.

Cijenjen da si Gospodine, koji si u moj život donio toliko radosti. Nasmiješim se kad vidim carstvo tvojih blagoslova. Moje oči se smiju kada vidim kako djeca, koja gladuju, postaju sita. Moje stare usne se nasmiješe kada vidim kako ljudi shvaćaju da ih ti trebaš. Često, Gospodine, smijem se od sveg srca zajedno sa sestrama, kada vidimo ono što ti zaista jesi. I svakodnevno se smijemo sa radošću koju nam daješ, kad ti pjevamo naše pjesme hvale. Hvala Ti, Gospodine, za ovaj predivni, radosni smijeh. Amen.

MOLITVA SV. FRANJE ASIŠKOG

Neka žarka i slatka ljubav
prema tvojoj ljubavi,Gospodine,očisti
um moj od svega što je pod nebom da mognem
umrijeti iz ljubavi prema tvojoj ljubavi
jer si se ti udostojao umrijeti iz ljubavi prema mojoj ljubavi!

Stvoren sam na sliku Boga koji je ljubav,
koji želi sreću ljudi.
Stvorena sam s rukamada daju,
sa srcem da ljubi,
i s dvije ruke
dovoljno duge
da njima zagrli drugoga.

MOLITVA ZA VEDRINU

Bože, udijeli mi vedrinu da prihvatim
ono što ne mogu promjeniti,
hrabrost da promjenim ono što mogu promjeniti i
mudrost da to znam razlikovati
da živim ovaj dan i da se radujem svakom času
da prihvaćam teškoće kao put prema miru
da kao Isus prihvaćam ovaj grešni svijet kakav on jest
a ne kakvim ga ja želim vjerujući da ćeš ti sve okrenuti
na dobro ako se predam tvojoj volji da tako budem
uvijek sretan u ovom i presretan u budućem životu. AMEN.

MOLTVA ZA ODVAŽNOST

Gospodine, ne molim te za viđenja i čuda,
molim tek snagu za život svednevni.
Pouči me umijeću malenih koraka.
Misli mi razbistri, učini me snalažljivim,
nauči me ugrabiti pravi trenutak.
Daj da vidim kako je sve u životu važno.
Jakosti mi daj za red i pravu mjeru, da ne klizim kroz život poput rasipnika,
već vrijeme svoje da mudro raspoređujem,
pa ipak da umijem prepoznati trenutke
bogate sjajem, ljepotom i milinom
i odvojiti časak za užitak srca i duha.
Pomozi mi spoznati da ne koristi sanjati - niti o prošlosti, niti o budućnosti
te da je najvažniji sadašnji čas,
i da sve što slijedi učinim najbolje.
Očuvaj me opsjene da život ima glatko teći.
Trijezan mi uvid podari u istinu
da su poteškoće, porazi i padovi,
neuspjesi, boli pa i katastrofe
na stazi žića vjerni pratioci
uz koje naša bića sazrijevaju i rastu.

ANĐELE ČUVARU
Anđele čuvaru mili, svojom snagom me zakrili.
Prema Božjem obećanju čuvaj mene noću, danju.
Osobito pak me brani da mi dušu grijeh ne rani.
A kad s ovog svijeta pođem, sretno da u nebo dođem.
Da se ondje s tobom mogu vijekom klanjat dragom Bogu.

17.04.2006. u 15:23 • 4 Komentara • Print • #

nedjelja, 16.04.2006.

PONEŠTO O USKRSU

U HRVATSKOM JEZIKU POSTOJE DVA IZRAZA: VAZAM I USKRS JE LI OVDJE RIJEČ O SINONIMIMA I ČEMU OVA DVOJNOST?

Bit ću vrlo neposredan. Kad si čestitamo, nemojmo reći: Sretan ti Vazam, nego Sretan Uskrs! To je najjednostavnija i najčišća poruka. Nešto je o tome s jezičnog stajališta vrlo dobro pisao prof. Babić u Vjesnikovoj Danici. Riječ vazam je, po svoj prilici, sinonim riječi uskrs, jer je to u čakavskom i kajkavskom narječju jedini naziv za Uskrs.

No vazam smo u naše vrijeme oživjeli više zbog teoloških razloga. Vazam i vazmeno vrijeme imaju mnogo šire značenje od uskrsnog vremena. Za bit uskrsovanja u kršćanskoj vjeri, u teologiji, a onda i u svakodnevnici, vrlo je važno spojiti u jednu, nerazdjeljivu misaonu i doživljajnu cjelinu Veliki petak i Uskrs. Očito, dakle, riječ vazam pruža mogućnost da se to dvoje poveže u jedno. Tako imamo dva vida jednoga kršćanskoga otajstva: prvi je korizmeni - trpni, a drugi je uskrsni - slavljenički.

ZAŠTO SE TOLIKO MIJENJA DATUM USKRSA?

Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. On je tom blagdanu dao i konačan, svoj smisao, naznačio mu novu perspektivu koja dosiže sam prag vječnoga života.

Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom. Koncil u Niceji godine 325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na sveti dan Uskrsa.

Uskrs se otada slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij. Tako se Uskrs pomiče između 21. ožujka i 25. travnja. Otkad je Grgur XIV. godine 1528. reformirao kalendar (Hrvatski sabor ozakonjuje ga 1587.), istočne crkve ostaju po julijanskom kalendaru.
Tako Blagdan nad blagdanima, kako se u kršćanskoj predaji zove Uskrs, nažalost ne slave svi kršćani u isti dan. Postoji sveopća težnja da se dođe do što usklađenijega svjetskoga kalendara. Tomu bi mnogo pridonijelo kad bi se Uskrs slavio uvijek na isti dan. Katolička se Crkva na II. vatikanskom koncilu izjasnila u prilog takva kalendara, uz uvjet da ga prihvate i druge Crkve. Po današnjem računanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 7. travnja, a Uskrs 9. travnja. Taj bi datum bio prikladan za buduće stalno uskrsovanje.
B. Duda, Krist i naši svagdan

16.04.2006. u 10:33 • 2 Komentara • Print • #

USKRS

"Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!" (Lk 24, 5 - 6)
Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva _ Kristovo uskrsnuće. Zato biti kršćanin znači ponajprije vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarem svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu temeljnu istinu povijesti _ Krist je uskrsnuo, s njime i mi neprestano uskrsavamo. Prvo svjedočanstvo za uskrsloga Krista dali su njegovi učenici. Prema Djelima apostolskim, kršćanska se zajednica zasniva, razvija i širi na toj činjenici i na vjernosti uskrslome Kristu. Činjenica Kristova uskrsnuća prenosi se tako svim budućim kršćanskim naraštajima, sve do danas. Kristovo uskrsnuće početak je novoga svijeta i zalog je našeg uskrsnuća koje se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini očitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena. Današnji blagdan poziva nas na uskrsnu radost i poručuje nam da zbilju uskrslog Krista širimo oko sebe pobjeđujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.

"Uzdignimo se k njemu koji je prah naše niskoće uzeo u tijelo svoje slave, i ugledajmo se u svemu u njegovu poniznost i strpljivost, da mu se možemo pridružiti u njegovu uskrsnuću" (sv. Leon Veliki).

16.04.2006. u 10:24 • 1 Komentara • Print • #

VELIKA SUBOTA - USKRSNO BDIJENJE

Od obreda Velikoga petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva 'šuti'. Navečer se vjernici okupljaju na bdjenje. Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom. Današnji obred Vazmenoga bdjenja sastoji se od službe svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; službe riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja; krsne službe s litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krštenjem odraslih ili obnovom krsnih obećanja; euharistijske službe pod kojom novokršteni donose misne darove te prvi put blaguju Tijelo Kristovo.

Služba svjetla - u samoj crkvi ugašena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća. Možda bi ovdje bilo zgodno spomenuti simbolizam svijeće; svijeća je djevičanski plod pčela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina djevičanske Majke. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te prvo i posljednje slovo . Nakon toga se svijeća pali od blagoslovljenog ognja i? i ?grčkog alfabeta _ nosi kroz Crkvu s tri 'postaje'; pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. Đakon ili onaj koji nosi svijeću podiže je i pjeva: "Svjetlo Kristovo". To je epegzegetski genitiv i znači: "Svjetlo koje je sam Krist". Na taj poklik vjernici odgovaraju: "Bogu hvala!" Nakon toga slijedi Vazmeni hvalospjev, čiju je ljepotu potrebno doživjeti slušanjem.

16.04.2006. u 10:19 • 0 Komentara • Print • #

VELIKI PETAK MUKE GOSPODNJE

Današnji obred Velikog petka razvio se od onoga koji su već u IV. st. uveli kršćani Jeruzalema nakon što je carica Helena 320. godine pronašla zagubljenu relikviju križa Kristova. Od tada su se kršćani počeli skupljati popodne na Golgoti i tamo imali službu Riječi. Današnji obred Velikog petka započinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili pak klečanjem u šutnji. Nakon toga slijede čitanja, čiji vrhunac svake godine je Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije izriče sveopću molitvu kao zaključak službe riječi.

Ove molitve su vrlo stare, te uključuju sve ljude, od pape, vjernika, katekumena, kršćana koji nisu u punom zajedništvu s katoličkom Crkvom, Židova, članova nekršćanskih religija, onih koji ne vjeruju u Boga, upravitelja država, bolesnih, gladnih, zatvorenih, putnika, iseljenika, umirućih. Slijedi klanjanje Križu. Ono počinje celebrantovim predstavljanjem križa okupljenoj zajednici: "Evo drvo Križa, na kom je visio Spas svijeta!" Vjernici se mogu slobodno pokloniti Križu, ili ga poljubiti.

Poželjno je da to učini svaki član zajednice. Dok traje poklon članova zajednice Križu, pjeva se stara tužaljka "Usta moja, opjevajte" koja stavlja u usta trpećem Isusu dobročinstva koja je Bog učinio svome narodu u povijesti spasenja, a narod svoga Mesiju daje razapeti na križ, ruga mu se, poji ga octom, probada mu bok kopljem. Posljednji dio obreda ovoga dana jest pričest koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru. Obred počinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se samo pristupa pričesti. Liturgija završava otpusnom molitvom te se vjernici razilaze u šutnji. Tišina je u crkvi i srcima vjernika, tišina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni slušati - Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vječni život.

16.04.2006. u 10:17 • 0 Komentara • Print • #

VELIKI ČETVRTAK - VEČERA GOSPODNJA

Na ovaj dan, nema dnevnih sv. misa, jedino se slavi misa Večere Gospodnje koja je godišnji spomen-čin ustanovljenja svih naših euharistijskih slavlja. U katedralama, kao matičnim crkvama svake biskupije, biskup ujutro ovoga dana slavi liturgiju sa svim svećenicima svoje biskupije. Tada se blagoslivlja bolesničko i katekumensko ulje, a posvećuje se također i krizmano ulje, te ulje za ređenje svećenika. Nakon biskupove propovijedi svećenici obnavljaju obećanja dana na ređenju da će vjerno obavljati prihvaćenu službu. Uvečer se slavi euharistija u svim crkvama. Nakon Ivanova izvještaja o Isusu koji za vrijeme Večere pere učenicima noge, sam predvoditelj slavlja (u nekim zajednicama) pere dvanaestorici odabranih noge i tako podsjeća sve okupljene da je euharistija upućena na život - bratsku ljubav svih kršćana koju trebaju širiti u svijet.

16.04.2006. u 10:15 • 0 Komentara • Print • #

SVETO TRODNEVLJE

U svakodnevnom govoru navikli smo ubrajati u sveto trodnevlje Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. Sveto trodnevlje započinje misom Večere Gospodnje, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnim bdjenjem, dnevnom misom na Uskrs, a završava službeno večernjom misom uskrsnog dana. Ovdje je potrebno napomenuti da je večernja misa Velikog četvrtka - u liturgiji - predvečerje sutrašnjeg dana, jer su kod Židova veliki blagdani počinjali večer uoči istog.

Stari su hrvatski pisci Uskrs nazvali Vazmom, što je izvedenica od grčke riječi "azima" koja doslovno znači "beskvasni kruh", a skraćeno se upotrebljavala za židovsku Pashu, kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i svojim uskrsnućem. Uskrs je najstarija i konstitutivna svetkovina kršćanske zajednice. Često se može čuti u ovom vremenu liturgijske godine izraz 'vigilija'. Sv. Augustin je tako nazvao Uskrsno bdjenje, a doslovno znači "majkom svih bdjenja".

Naime, Kristova Pasha - njegov prijelaz s ovoga svijeta k Ocu po muci, smrti i uskrsnuću - predmet je slavljenja nedjelje, kao 'malog Uskrsa', ali i svih ostalih euharistijskih slavlja tijekom liturgijske godine koja su se postepeno razvila upravo od Uskrsa. U ovom kratkom prikazu pokušali bismo prikazati bogatstvo liturgijskih slavlja ovih, najznačajnijih dana za svakog kršćanina.

16.04.2006. u 10:14 • 0 Komentara • Print • #

četvrtak, 13.04.2006.

MISLI ZA BOLJE SAGLEDANJE ŽIVOTA

Žalostan je čovjek u kojem nije ostalo ništa dječje. (A. Graf)

Djetinjstvo nam otkriva čovjeka jednako tako kao što se dan prepoznaje po jutru. (John Milton)

Dječje igre nisu samo igre, nego ih treba smatrati ozbiljnom dječjom djelatnošću. (Michel Eyquem de Montaigne)

Kod odgajanja djece glavna je stvar da im se srce oplemeni, da se zadoje ljubavlju svoga naroda, svoje domovine, ljubavlju svega što je dobro i plemenito. (Ante Starčević)

Dječja igra je borba protiv ispraznosti društvenog života. (…) Sve buduće sklonosti ili nadarenosti obično progovaraju već u dječjim igrama. (Miroslav Krleža)

A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu – bila bi VEDRINA. Kristalna kocka vedrine. (Tin Ujević)

…mladima bih poručio da se ne daju istjerati tako lako iz djetinjstva, neka budu što dulje tamo, a ako već budu protjerani, neka ne zaborave da bi život trebalo urediti tako da on izgleda kao neka igra. (Zvonimir Balog)

Ako si razborit, smij se! (Marko Valerije Marcial)

Dan koji je najviše izgubljen jest onaj u kojemu se nismo smijali.(Nicolas Sebastien Roch Chamfort)

Tko se ne zna smijati, za njega je život izgubio svoju radost i svoju svježinu; a tko se zapravo smije iz svega srca, taj ne može imati zlu savjest. (Charles Oeser)

Veseli duh je najveći blagoslov koji čovjek može uživati na ovom svijetu. (Joseph Addison)

Humoristi su ljudi koji nasmijavaju druge dok pod maskom svoga smijeha često skrivaju neko svoje tužno lice.
(Anton Pavlovič-Čehov)

Vedrina je u smijehu, a smijeh, ako je i gorak, ipak je vedar, jer smijeh nije toliko gorak da ne bi bio sladak.

Smijeh je u svakom slučaju izraz života, ali samo jednog oblika života, a to je ljudski oblik, jer se samo čovjek smije.
(Ranko Marinković)

Nikada, nikada, nikada nemojte odustajati. (W. CHURCHILL)

Ništa nije nemoguće za čovjeka koji to ne mora uraditi. (E. BLOCH)

Ništa se veliko ne stvara bez fanatizma. (G. FLOUBERT)

Povoljne prigode za inovacije nalazimo u blizini samih događaja. (P. F. DRUCKER)

Sretan je onaj koji je istodobno i bogat i mudar. (M. H. B. STENDHAL)

Svaki je dan ispit hrabrosti. (J. F. KENNEDY)

Sve što je normalno ne mora biti i moralno. (M. BUSTRUC)

Što je više škola, to je manje robova; Što je više znanja, to je više imanja.(S.Radić)

U budućnosti će biti bogati samo oni sa znanjem. (W. CHURCHILL)

Učena glava klanja se zlatnoj budali. (W. SHAKESPEARE)

Velike stvari nisu za normalne ljude. (TOMA BEBIĆ)

Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja
svojim mislima.
Arthur Shopenhauer

Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji
dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke.
Biblija: Mt, 6,34

U ovom varljivom svijetu nepotrebno je uzimati srcu sve nesreće
koje nam se dogode.
Jočo Jamamoto

Nikad ne donosite važnu odluku ako niste razmotrili barem dvije
mogućnosti izbora.
Lee Iacocca

Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe.
Mahatma Gandhi

Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite
prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte
živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan
je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek
kreće prema onome što dolazi poslije.
Norman V. Peale

Ne žalosti čovjeka siromaštvo, već želja.
Epiktet

Mudraci se oslobađaju strasti za slavom.
Tacit

Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj koji žuri
govori prije nego što nešto sazna, odgovara prije negoli nešto
shvati, odluči prije negoli nešto provjeri, kudi prije nego se u nešto
uvjeri.
Arapska poslovica

Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi
uvrede.
Konfucije

Jedno stvarno bogatstvo je bogatstvo duše, ostala su dobra
podložna velikim gubitcima.
Lukijan

Vječno "prežvakavanje" vlastitih grešaka psihički je štetno i ima
loše posljedice po zdravlje.
Prentice Mulford

Nenovinski pisac obično mnogo misli, pa nešto malo napiše, a
novinski mnogo toga napiše, pa tek onda stane o tom misliti, ako
se nad tim uopće zamisli.
Tomislav Ladan

Najvažnija stvar za cijeli život je izbor zanimanja, a najčešće je to
plod slučajnosti.
Blaise Pascal

Lakoća kojom određena mišljenja postaju opća, proizlazi iz
nesposobnosti većine ljudi da stvore vlastito mišljenje osnovano
na vlastitom razmišljanju.
Gustav Le Bon

Kuhajte brzo, da biste više vremena proveli s djetetom prije nego
ono odraste.
Peg Bracken

Ljepota nije čudo, ali čini čudesa.
Milan Begović

Vrijeme je skupocjeno. Ne čekaj na prikladnije vrijeme, jer nisi
siguran da ćeš ga ponovo imati.
Katarina Sijenska

Ludosti učinjene u mladosti ne može nadoknaditi sva mudrost u
starosti.
Bertrand Rusell

Ludim smatraju onoga čije se ludost ne poklapa sa ludošću većine.
Sigurd Hoel

Svatko želi biti netko; nitko ne želi raditi na tome.
Johann Wolfgang Goethe

Kad je ljudima dosadno, dosadno im je ponajprije stoga što su
dosadni sebi samima.
Hoffer Eric

Rob ima samo jednog gospodara; ambiciozan čovjek ih ima onoliko
koliko može utjecati na njegov uspjeh.
Jean de La Bruyere

Prava darežljivost ne očekuje ništa zauzvrat. Kakvom nagradom top
uzvraća svijet oblacima kiše?
Kural

Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio
da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je
služenje radost.
Tagore

Naposljetku, suština saznavanja nije u tome gubimo li igru, već
kako gubimo, što s time spoznajemo, čemu nas je poraz naučio i
kako nas to mijenja. Gubiti na određeni način znači - dobivati.
Richard Bach

Oprezni ljudi koji na sve misle, koji sve predviđaju, stalno upadaju
u klopke, jer računati na poteškoće, znači stvarati ih.
Pentice Mulford

Zdravlje nadmašuje sva izvanjska dobra tako znatno da je zdrav
prosjak zaista sretniji od bolesna kralja.
Artur Schopenhauer

Sve naše umovanje svodi se na to da popuštamo osjećanjima.
Blaise Pascal

Čovjek je po prirodi lakovjeran i sumnjičav, bojažljiv i neustrašiv.
Blaise Pascal

Bogataš u tuči nastoji sačuvati lice, a siromah kaput.
Ruska poslovica

Koliko god bile velike suprotnost među ljudima, one su u biti ipak
nešto sporedno. Ono što nas dijeli, u usporedbi s onim što nas
združuje, bezgranično je sitno.
Dominique Pire

Jutrom se sjeti Boga, u podne zadovoljno blaguj svoj kruh, uvečer
se razmisli da ćeš umrijeti, noću spavaj slobodan od svih briga.
Kućni zapis u Munsteru

Nemoj se bojati budućnosti, jer kada dođe vodit će te isti onaj
zdravi razum kao i do sada.
Irving Stone

Svaki čovjek je dijete svojih postupaka.
Miguel de Cervantes

Naše ja nije nepromjenjivo. Svaki dan treba ga stvarati, i braniti,
izvjesne osobine odbacivati, druge stvarati.
M. Barres

Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe.
S. Ček

Prije braka imao sam šest teorija o odgoju djece. Sada imam šestero
djece i nijednu teoriju.
Earl of Rochester

Kad tražite savjet, razmislite o mogućnosti njegova prihvaćanja.

Trebamo pokušati točno reći ono što govorimo, ne očekujući da naši
prijatelji pogađaju značenje naših riječi. Umjesto čitanja misli svojih
prijatelja, trebamo provjeriti jesmo li ih pravilno shvatili.

Prije nego se počnete braniti, dobro poslušajte o čemu je riječ.

13.04.2006. u 14:18 • 1 Komentara • Print • #

USKRSNUĆE

Tko vjeruje u uskrsnuće, nikada neće ostarjeti; on može uvijek započeti iznova, i nakon najcrnje noći uvijek će naći sjajno jutro. Tko vjeruje u uskrsnuće, ne kvari, ne obezvrjeđuje i ne truje svoj život i ne zapleće se u fino ispletenu mrežu nerješivih problema, koji postaju još nerješiviji ako se čovjeka želi sasvim pokopati, s dušom i duhom i sa svime. Ja vjerujem u uskrsnuće. Vjerujem u život.

13.04.2006. u 09:22 • 0 Komentara • Print • #

subota, 08.04.2006.

ŽIVOT

Život je prilika - iskoristi je.
Život je ljepota - divi joj se.
Život je blaženstvo - kušaj ga.
Život je san - ostvari ga.
Život je izazov- suoči se s njim.
Život je obveza- ispuni je.
Život je igra- odigraj ga.
Život je dragocjenost -brini se za nju.
Život je bogatstvo - čuvaj ga.
Život je ljubav - uživaj je.
Život je otajstvo - otkrij ga.
Život je obećanje - ispuni ga.
Život je žalost - nadvladaj je.
Život je pjesma -pjevaj je.
Život je borba - prihvati je.
Život je pustolovina- poduzmi je.
Život je sreća - zavrijedi je.
ŽIVOT JE ŽIVOT - ŠTITI GA.

BLAŽENA MAJKA TEREZIJA (pjesma napisana u Indiji u dolini gubavaca)

08.04.2006. u 11:04 • 0 Komentara • Print • #

Prije 2000 . . . . . . .

Prije dvije tisuće godina
vukao se jedan čovjek
ulicama jednog grada
s križem, osuđen na smrt,
izrugan i izudaran.

Ali mu je ipak uspjelo,
za sva vremena, pa i danas,
dovesti ljude do razmišljanja
o najdubljem smislu
njihova bitka.

Pokušaj ovoga tjedna prije Uskrsa
pustiti svaki dan u svoj život
bar jedan trenutak tišine
i sabranosti.
Opazit ćeš
koliko je to blagotvorno.
Osjećat ćeš se više čovjekom.

Kako iskorijeniti zlo? Praštanjem!

08.04.2006. u 11:03 • 0 Komentara • Print • #

Otiđi s ovoga putovanja, sretno, u KRALJEVSTVO NEBESKO

Daj mi, o Bože, da zaspim nasmijan
radošću sitih prepelica,
pod kruškom zrelom, u hladu slušajući
sve dalju pjesmu bijelih žetelica.

I uzglavlje mi daj od svježeg, mladog sijena.
I pokrov od biserne rose nanizan.
O daj mi da umrem u mirisu žita i trave,
kad budu sva polja pokošena.

Tada još jednom da ravnicom rodnom
vidim žetelice ko golubice bijele.
Kućerke daleke i u dvorištima krošnje tamne,
gdje stare bake dugo u noć prele.

I plodovi zreli neka tad zatutnje oko mene,
sa grana koje sve tiše šumore.
O Bože, i neka u ponoć dođu u travi skrivene
krijesnice tihe i za moju dušu dugo gore.

PJESMA STAROM PROFESORU

Sjećam se, trajao je uvijek dugo
kratki ti povratak do stana tvoga.
Jer si, a i šta bi, šta bi drugo,
polako išo od izloga do izloga.

Čini mi se i sad se još skitam.
I prati me tvoj pogled i srdžba stara.
-Gle ti njega, ne zna ni kako se vadi logaritam,
a po svu noć kojekud se vucara.

-Gle drskosti, pa on još i puši.
Tog drskog derana tužit ću školskom vijeću.
Čekaj samo, sutra ću da ti izvućem uši.
I otjerat ću te u klupu magareću.

O dobri učitelju, koliko puta si od tada
izišao i opet ušao u svoj stan.
Dok su se izlozi, ulice i kuće grada
mijenjale brzo, iz dana u dan.

Najzad si, od zadocnjelosti i bijede,
izgubio put koji te vodi kući.
Jedan je tvoj đak morao da te odvede.
Mislio sam, bol će te utući.

U sluhu tvome kao da još riječi šume.
I gledaš u onaj izlog tupo,
kad si prvi put spazio crnca od gume,
gdje ti se klanja: Molim, ovdje nije skupo.

08.04.2006. u 11:00 • 0 Komentara • Print • #

Dvadeset minuta mira

Pronađi mjesto gdje te sljedećih dvadesetak minuta nitko i ništa neće smetati. Sjedni ili klekni, duboko jednom udahni zrak i polagano ga izdiši. Neka je sve na tebi opušteno, smireno.
Iza toga pođi k onima s kojima živiš u zategnutim odnosima i pomiri se s njima, zasada barem u mašti. Oprosti i moli za oproštenje.

Zatim si posvijesti da je Bog tu, pred tobom. i da ga ti duhom možeš čuti i njemu govoriti. Govori: ,,Ti si tu, Bože. Evo i mene. Želim s tobom razgovarati." Ostani tako u miru i neka tvoje srce bude u iščekivanju i želji da se s Bogom sretneš.
Moli Boga neka te osposobi za razgovor s njim. Ustraj svaki dan u molitvi. Susrest ćeš Boga.

Bog je apsolutni, savršeni Duh. On je kod stvaranja čovjeku udahnuo dah svoga Duha. Kršćanin u sakramentima prima nove snage Božjega Duha. To znači da čovjek može komunicirati s Bogom preko svoga duha pomognuta Duhom Božjim. Kao što preko rukovanja, gledanja, slušanja komuniciramo s ljudima, razgovaramo s njima, tako možemo i preko duha razgovarati s Bogom.

Da bismo mogli stupiti u dijalog s Bogom, potrebno je sabrati se. Dok je materijalno komuniciranje neposredno, izvanjsko i zato čovjeku zapaženije, dotle je duhovno komuniciranje finije, delikatnije. Duhovno komuniciranje traži mir, senzibilnost, opuštenost, čisto srce. Traži da se čovjek otvori iznutra, da se sav pretvori u slušanje. To je slično kao kad čovjek razmišlja ili kao kada traži inspiraciju za umjetničko stvaranje. To je dubinsko slušanje. Tako je moguće Bogu govoriti. No važnije je Boga slušati. Čista savjest uvjet je nutarnjeg mira, a sabranost izvanjskoga.
Boga se, dakle, može čuti i s njime razgovarati. Uvjerenost u to da Bog postoji daje upravo to komuniciranje s njime. Tko je jednom razgovarao s Bogom, taj više ne sumnja u njegovo postojanje. Još više, to ga komuniciranje mijenja tako da čovjek počne činiti i čudesna Božja djela. Ona tako potvrđuju Božju prisutnost. Vjernik je zapravo čovjek koji razgovara s Bogom. To je molitva.

08.04.2006. u 10:59 • 0 Komentara • Print • #

petak, 07.04.2006.

BLAŽENA DJEVICA MARIJA

Nema nikakve dvojbe da je žena koja je rodila Sina Božjega najveća na zemlji, u cijelome ljudskom rodu, među svim ženama. Ali i pored toga pitanje bi u vezi s Marijom, majkom Isusovom, glasilo: Zašto se negdje Mariju naziva blaženom, a negdje svetom? Zašto Mariju nigdje u svojim poslanicama apostoli ne spominju? Zašto se Mariju počelo slaviti tek u šestome stoljeću, i to u Španjolskoj? Tko je sastavio i kada molitvu Mariji »Zdravo Marijo«? Zašto grešnici od Marije stalno traže da se moli za nas, sada i na času smrti naše? Je li to pretjerano za Mariju, koja bi stalno trebala, valjda klečati na nebesima i moliti se za nas grešnike?! A mi i dalje griješiti. Nije li to nepošteno od nas grešnika? Zar umjesto toga dijela molitve Mariji ne bi bilo pristojnije i ljepše da Mariji zahvaljujemo: Neizmjerna ti hvala, Marijo, za sve što si učinila i činiš za spas ljudskoga roda! Ili pak mi Hrvati za spas Hrvata?

O njoj nam šire i dublje govore i dokumenti Drugoga vatikanskog sabora, kao i više papinih enciklika i drugih spisa. Tako nam dogmatska konstitucija o Crkvi »Lumen gentium« u glavi osmoj govori o »Blaženoj Djevici Mariji Bogorodici u misteriju Krista i Crkve«, jasno dajući na znanje da »ipak nema namjere izložiti potpuni nauk o Mariji niti riješiti pitanja koja teolozi još nisu potpuno rasvijetlili« (LG 54). Marija je još u Starome zavjetu prikazana kao Djevica koja će začeti i roditi Sina i dati mu ime Emanuel (usp. Iz 7, 14). Kako je u trenutku navještenja dala svoj pristanak - »fiat!« - znači da je sudjelovala u davanju »života koji sve obnavlja, i od Boga je bila nadarena darovima koji su u skladu s tako uzvišenom ulogom« (LG 56). Stoga nije nikakvo čudo da je već sveti oci nazivaju »svetom i slobodnom od svake grešne ljage«, te pojašnjavaju da ona u prihvaćanju Božjega plana nije bila »pasivna« već je svjesno i svim srcem prihvatila biti Gospodinova službenica, a njezina je rođakinja Elizabeta nešto kasnije nazvala »blaženom« radi njezine vjere u obećano spasenje (usp. Lk 1, 41-45).

Nakon Isusove muke i uskrsnuća, Mariju se spominje u Djelima apostolskim (Dj 1, 14) u krugu apostola koji »jednodušno ustrajno mole sa ženama i s Marijom, Isusovom majkom, i s njegovom braćom«, a nakon što je ispunila tijek svoga ovozemaljskog života s dušom i tijelom je uznesena u nebesku slavu, »i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara« (usp. Otkr 19, 16) i pobjednikom nad grijehom i smrću.

Mi kršćani znamo da je jedini naš Posrednik između Boga i ljudi Isus Krist, i Marijina majčinska uloga prema ljudima nikako ne potamnjuje i ne umanjuje to Kristovo jedino posredništvo, nego pokazuje njegovu snagu. Ona je na poseban način sudjelovala u Kristovom otkupiteljskom djelu, ona nam je majkom u redu milosti, a nakon uznesenja na nebo svojim nam zagovorom i dalje pribavlja milosti vječnoga spasenja. Ona se i dalje brine za nas, Isusovu braću i sestre, koji se nalazimo zajedno s Crkvom hodočasnicom »na putovanju«, u pogiblima i nesigurnostima. Zato ju i nazivamo odvjetnicom, pomoćnicom, pomagačicom, posrednicom... Ne možemo joj dosaditi ni dodijati svojim molitvama, i nije neprimjereno obraćati joj se u molitvama. Crkva to čini od najranijih vremena (usp. LG 66), ne tek od 6. stoljeća i ne samo u Španjolskoj, o čemu nam svjedoče i raniji crkveni koncili. Već od najstarijih svojih vremena Crkva je časti pod nazivom »Bogorodice«, pod čiju se zaštitu vjernici molitvama utječu u svim pogiblima i potrebama. Osobito od Efeškog sabora (421. godine) Marijino je štovanje poraslo među vjernicima, a Crkva - unatoč čestim optužbama s više strana - nije zaboravljala vjernike upozoravati da plemenito promiču štovanje prema Blaženoj Djevici, osobito ono liturgijsko, te da cijene praksu i pobožne vježbe prema njoj.

Kako ispravno treba štovati Blaženu Djevicu Mariju, još je jednom obrazložio i papa Pavao VI. svojom enciklikom »Marialis cultus«, pozivajući na »snažno i svjesnije oživljavanje moljenja krunice«, u kojoj se najčešće ponavlja upravo molitva »Zdravomarijo« koju spominjete. U obliku kakav postoji danas ona je imala svoj stoljetni razvoj. Najstariji dio je evanđeoski tekst anđelovog pozdrava (Lk 1, 28) i Elizabetine riječi (Lk 1,42). U Srednjem vijeku »Zdravomarija« nije imala današnji dodatak: »Sveta Marijo...«, nego je glasila: »Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom! Dodatak »Sveta Marijo...« nastaje tek kasnije.

Crkva oduvijek daje na znanje da se Marijino štovanje u Crkvi ne smije zabacivati ni omalovažavati, jer tome štovanju pripada odlično i važno mjesto unutar cjeline autentičnoga kršćanskog bogoštovlja, što izvrsno pojašnjava i sam prevoditelj enciklike »Marialis cultus« na hrvatski jezik pokojni Tomislav Janko Šagi-Bunić, pa Vam preporučujemo da pročitate i encikliku i njegova završna teološko-pastoralna pojašnjenja.

07.04.2006. u 14:44 • 0 Komentara • Print • #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>