smotani007@gmail.com


Uranova pikula
oprostit ćeš mi
sam sebi neću
ne plaši se
molim te
nemoj me se plašiti


Pahuljica
U visine k tebi, do zvijezda ću ići
k ostavljenima dolje anđeo će sići
Zajedno ćemo dragi vinut se do zvijezda
za voljene svijat neka nova gnijezda



















smotani

utorak, 28.10.2008.

Priča o kupusu

kupus Ponukan današnjim aktivnostima oko kiseljenja kupusa prošetao sam malo, u pauzama od rezanja i čišćenja glavica, internetom sa ciljem upoznati se malo podrobnije sa tim povrćem. Ono što sam do sada o njemu znao je više ono što sam čuo, vidio u filmovima, čuo od majke.., a svodilo se uglavnom na slijedeće:
• Obožavam kiseli kupus a naročito sarmu
• Za kiseljenje je, kako je majka uvijek govorila, najbolji varaždinski
• Volim kupus na salatu – više crveni
• Ostalo mi je urezano u sjećanju….“prebit ću te ko vola u kupusu…“ (to bi mogao i izbrisati iz memorije, zar ne?)
• Iz nekih pustolovnih filmova sjećam se bogat je C vitaminom
• Znam kako izgleda, znam ga „dobroga“ izabrati za kiseljenje i znam ga, naravno, na ili u kiseliti
• Volim krpice sa zeljem ( ma to vam je isti..kupus, zelje..)

To bi, uglavnom bilo to… i da, za informaciju, ove godine sam plaćao 3 kn po kili, što u odnosu na elementarne nepogode koje su zadesile Varaždinsku okolicu (otkuda obavezno uzimam kupus za kiseliti) i nije strašno uspoređujući cijene od prošle godine.
I tako, u bespućima svakakvih tekstova vezanih uz kupus, izdvojio sam neke nove crtice koje bi bilo dobro znati:
• Kupus lat. Brassica oleracea ( to nebum zapamtil ) razvio se iz divljeg kupusa koji raste na kamenitim obalama od Sredozemne obale do Irske i odavna su ga prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani. Kao i sve, i kupus je doživio svoju kultivizaciju, pa je već Aristotelov učenik Teofrast, u 4. st. p.n.e. razlikovao tri vrste kupusa
• Kiseli kupus bogat je vitaminom C On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje, zbog njegovog nedostatka. Upravo zbog te bolesti, skorbuta, je James Cook na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodoslovca Georga Forstera i nije izgubio niti jednog člana posade ( zbog skorbuta ), što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade Vasco da Game na plovidbi oko Rta Dobre Nade).
• Osim skorbuta, uspješno se primjenjuje i za liječenje čira na želucu, dvanajstercu, kod probavnih smetnji, lječi reumu, plućne bolesti…….
• Naišao sam na jedno istraživanje u kojem je utvrđeno da „Ljudi koji se dosta hrane povrćem iz roda kupusnjača imaju manji rizik od raka mjehura u usporedbi s onima koji jedu samo male količine tog povrća“ ( Rex Munday, znanstvenik)
• Podatak koji me iznenadio bio je tekst u kojem sam vidio da je jedna mlada Američka obitelj ( iz Minnesote ) koja je u Zagrebu nekoliko godina, tek tu otkrila kupus za kojeg kažu da je on za njih „čista egzotika i otkriće“ , a o okusu kupusa kažu „ Prvi put kad smo ga kušali bio je odličan, ne može se usporediti s niti jednim drugim okusom“ ( eto, neka i Zagreb nešto otkrije Amerikancima)
• Našao sam i nekoliko dijeta u kojima je glavni „adut“ kupus
• Godine 2006. objavljen je na stranicama Plive jedan tekst u kojem kaže: „ ..Zanimljivo je da je kiseli kupus namirnica koju ljudi već stoljećima jedu, a tek sada je uočen njegov potencijal kao namirnice vrlo korisne za zdravlje. Njegova popularnost je sve veća, kažu proizvođači iznenađeni sve većom potražnjom i navodi se da je kiseli kupus popularan među svim dobnim skupinama
Na blogu http://www.zdravobudi.hr naišao sam na vrlo opsežne podatke vezane uz potrebe unošenja vitamina C u organizam, njegovo djelovanje i sl, o potrebi unošenja zdrave hrane i povrća u organizam. Nadovezao bi se jednim podatkom na koji sam naišao
„Kiseli kupus ima snažno detoksikacijsko djelovanje. Nema masnoće, a u 100 g sadrži samo 18 kcal te 100 % dnevnih potreba za vitaminom K. U glavicama i listovima kriju se značajne količine vitamina B6, folne kiseline, kalcija, kalija te bakra. Ipak glavni vitamin je vitamin C.“ Iskreno, nisam se upustio u daljnje istraživanje, ali i ovo mi je dovoljno da budem ZDRAVKO DREN

Našao sam puno kulinarskih specijaliteta sa kiselim kupusom.. možda i neki novi isprobam ove godine… evo jedan..onaj već nekako klasičan za kiseli kupus ( ako ne računamo sarmu ):
Kiseli kupus s buncekom (glavno jelo),
Specijalitet zagorske kuhinje

Sastojci:
1 suhi svinjski buncek (kračica)
10 dag slanine
1 kg narezanog kiselog kupusa
2 glavice luka
1 dl bijelog vina
1 lovorov list
3-4 zrna papra mast

Opis:
Sa bunceka ostružite površinsku sol pa ga kuhajte u dosta vode toliko dugo dok se potpuno ne skuha, tj. dok se meso ne počne odvajati od kosti. Za vrijeme kuhanja bunceka posebno na masti popržite slaninu narezanu na kockice, dodajte nasjeckani luk i zajedno kratko popržite. Dodajte kupus, lovorov list i papar. Zalijte vinom i vodom da sve bude pokriveno i kuhajte na srednjoj vatri dok kupus potpuno ne omekša. Za vrijeme kuhanja kupusa po potrebi dolijte vode u kojoj se kuhao buncek. Zgotovljeni kupus istresite u zdjelu a odozgo poslažite na komade narezano meso bunceka.


Ali, ni to nije sve…. Naišao sam i na neke igrice vezane uz kupus http://www.gizdic.com/freegames/gamespages/wolf_sheep_cabbage.htm ( vuk, ovca i kupus ) CILJ ove igre je prebaciti i kupus i ovcu i vuka preko vode, a da ni jedan ne bude pojeden – nisam uspiooo puknucu

Da ne bi bilo da smo zaboravili na vic o standardu… Ja jedem kupus, oni jedu meso..u prosjeku jedemo sarmu, koju kako sam već rekao, obožavam…njami

I naravno, nezaobilazni Mujo i Haso:



I dok su Mujo i Haso svoj kupus rezali na manje glavice da im stane u križaljku, ja sam i svoju kantu kupusa doveo do ruba kiseljenja…sada, sada neka priroda učini svoje, a ja, ja jedva čekam probati ga… i… nekad je dobro ostaviti neke navike koje smo tijekom života naučili, kao npr. kiseliti kupus




- 20:59 - Komentari (16) - Isprintaj - #

  listopad, 2008 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

O blogu
Kada sam se prestao okretati
Koraci su postali laki...
Nisam prestao misliti...
Niti želim zaboraviti....
Samo.... želim živjeti....





Neka niko ne dira u naš mali dio svemira....

svemir,svemir

 photo kava2.jpg



kavu/e molim:)


Counter
Vas je bilo...













Od drage Mirjam...
Kada Vas neko podari svojim strpljivo prikupljanim raznim dijelovima jedne cjeline, kada u njemu probudite želju da umjesto u svom domu ovdje ostavi svoj trag začinjen tim predivnim snažnim mislima ali i nečim iskreno toplim, ljudskim, prijateljskim... kada Vam uz taj komentar još doda „... prisjetih se i potražih nešto....što sam spremala za post........i nisam stigla.... a, evo, neka je tu.....kod dragog odmotanoga smote.....našega Kikija.....;-)“- tada Vam je srce, ma koliko „bolesno“ veliko da primi svu tu prijateljsku ljubav....a opet... tako malo i neiskusno da istom snagom to širi dalje... tada, možda postajem „nemoćan“ ali...postajem i odlučan..... slijedit ću draga Mirjam, i ne samo ove, tvoje predivne misli, citate koje tako brižno prikupljaš i podsjećaš nas na njih – kao i na ovaj na koji sam gotovo zaboravio a kojeg iskreno želim živjeti, biti dio tog predivnog zapisa.....

Otvoren si za sreću svoje obitelji, za sreću svojih znanaca i prijatelja. Oni trebaju tebe, tvoju dobrotu, tvoj osmijeh, tvoje srce. Ako si sebičnjak i misliš jedino na sebe, zapravo si suvišan i samo na teret drugima, a možda i sebi samomu. Nemoguće je da sebičnjak bude sretan.
/Phil Bosmans/
/hvala Mirjam/



Khevenhiller
(mojoj majci)

Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo.
pak ni vezda ne bu
da nam nekak ne bu.

Kajti: kak bi bilo da ne bi nekak bilo,
kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo.

Tak i vezda bude da nekak ne bude,
kakti biti bude bilo da bi biti bilo.

Ar nigdar ni bilo da ni nišće bilo,
pak nigdar ni ne bu da niščega ne bu.

kak je tak je, tak je navek bilo,
kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!

Kajti nemre biti i nemre se zgoditi,
da kmet ne bi trebal na tlaku hoditi.

Nigdar još ni bilo, pak nigdar nemre biti,
da kmet neje moral na vojščinu iti.

Kajgod kadgod bilo, opet je tak bilo,
kak je bilo, tak je i tak bude bilo.

Kak je navek bilo, navek tak mora biti,
da muž mora iti festunge graditi,

bedeme kopati i morta nositi,
z repom podvinutim kakti kusa biti.

Kmet nezna zakaj tak baš mora biti
da su kmeti gladni, a tabornjiki siti.

Ar nigdar ni tak bilo da ni nam tak bilo,
pak nigdar ni ne bu da kmet gladen ne bu,

kajti nigdar ne bu na zemlji ni na nebu,
pri koncu pak Turčin potukel nas se bu.

A kmetu je se jeno jel krepa totu, tam
il v katedrale v Zagrebu,

gde drugog spomenka na grebu mu ne bu
neg pesji brabonjek na bogečkem grebu.

( Miroslav Krleža )






..... i... meni.....