Tema iz zdravstvenog odgoja
6. d razredni odjel

Ishod učenja:
Objasniti važnost prilagođavanja prehrane godišnjem dobu i podneblju, dati primjer vlastitog jelovnika ovisno o godišnjem dobu i tradiciji kraja u kojem učenici žive.

Zadatak:Pronaći iz svoje okoline one koji imaju tradicionalne recepte za pripremu jela tog kraja.

Putem Agencije za mobilnost i programe Europske unije, učiteljica Senka Kovčić primljena je na stručno usavršavanje u sklopu program kontakt seminara, koje je financirano od strane Nacionalne Agencije.

Stručno usavršavanje na temu „Cross-curricular Collaboration using Web 2.0 tools“ održano je u razdoblju 24.10- 26.10. 2013. u Dubrovniku. Ciljana skupina usavršavanja su učitelji koji podučavaju učenike od 12 do 18 godina. Na stručnom usavršavanju sudjelovali su učitelji iz 10 europskih zemalja: Španjolske,Portugala, Italije, Belgije, Švicarske, Irske, Slovenije Latvije, Norveške i Hrvatske.
Tijekom tri dana predavanja i radionica, sudionici su upoznati s web 2.0 alatima koje mogu koristiti za razvijanje vještina 21. stoljeća kod svojih učenika.

U slobodno vrijeme učitelji su upoznali kulturne i povijesne znamenitosti grada Dubrovnika.

Znanstveni film koji na zanimljiv način kroz prikaz svemira i subatomski prikaz ljudske ruke objašnjava potencije s bazom 10.

U ponedjeljak 28.listopada 2013.g. učenici šestih razreda naše škole su zajedno s učiteljima Jasminom Krznarić, Brankicom Safin, Rajkom Avirović Gaća, Senkom Kovčić i Darkom Glumcem išli su na izletište „Bunarić“ i ondje imali terensku nastavu pod nazivom „Kontinentalna listopadna šuma“. Obrađivani su sadržaji iz nastavnih predmeta: prirode, matematike i tehničke kulture te su provođena mjerenja prema GLOBE protokolima. Iz nastavnog predmeta priroda učenici su istraživali životne uvjete u šumi mjerenjem pH, vlage, temperature i tvrdoće tla. Zatim su promatrali i bilježili karakteristike prizemnog sloja, sloja grmlja i sloja drveća. Skupina učenika je proučavala vrste drveća te su izrađivali otiske listova. Osim uobičajenih mjerenja provodili su i mjerenja prema GLOBE protokolima. Ispitivali su vodu obližnjeg potoka i njegove fizikalno-kemijske karakteristike-temperaturu, pH, količinu otopljenog kisika u vodi te količinu nitrata i nitrita. Iz nastavnog predmeta matematika učenici su mjerili visinu drveta različitim metodama. Iz nastavnog predmeta tehnička kultura proučavali su opća obilježja drveta(vanjska građa i uloga) te raščlambu i usporedbu vazdazelenih i listopadnih šuma.
Dan je protekao u radnoj atmosferi te suučenici nakon napornog istraživačkog rada krenuli svojim kućama.

Matematika
METODE MJERENJA

1. MJERENJE VISINE ZRCALOM
-moramo poznavati svoju visinu(h), točnije visinu do svojih očiju
- na razmaku (a) od predmeta postavimo zrcalo (Z)
- udaljavamo se dok u njemu ne opazimo vrh stabla
- tada samo od zrcala udaljeni za razmak (b)
- visinu drveta izračunat ćemo pomoću formule:
H= h x (a: b)


2. METODA MJERENJA VLASTITOM VISINOM
- odaberite drvo koje ćete mjeriti
- udaljite se od drveta nekoliko koraka. Nagnite se naprijed (što više možete) tako da vam glava dođe između koljena
- pogledajte nazad kroz noge
- ukoliko ne možete vidjeti sam vrh drveta, udaljite se ili približite i probajte ponovo
- kada možete vidjeti samo vrh drveta, njegova visina je približno jednaka razdaljini na kojoj ste udaljeni od drveta

3. METODA MJERENJA OLOVKOM
- postavite osobu blizu objekta koji želite izmjeriti
- držite olovku u ruci koju ste ispružili tako da vam je rame mirno
- poravnajte vrh olovke s glavom osobe
- stavite palac na olovku tako da poravnate sa stopalima
- sada olovka predstavlja visinu osobe koja stoji ispred objekta
- ne pomjerajte palac
- pogledajte koliko je reduciranih dužina na olovci potrebno da se dođe do vrha drveta
- ukoliko je osoba ispod drveta visoka 150 cm, a potrebna je šest puta odmjerena dužina olovke da se pokrije vrh drveta, drvo je visoko 900 cm tj. 9 m

alt="" />Oznake: nastava