Šibenski Demokratski Forum

Ovih je dana pompozno najavljivano poskupljenje kruha. Zanimljivo je da je jedna od rijetkih stvari oko kojih se složila oporba s trenutno vladajućima upravo činjenica da to zapravo nema nikakvog smisla. Vjerojatno su se složili i zato što na to ne mogu utjecati zbog slobodnog tržišta, jer su davno prošli dani planskog gospodarstva. Dapače, vladajućima nije jasno odakle ideja za poskupljenje u situaciji kad je Vlada odobrila još veći poticaj za žitarice, te njihovu preradu. Cijena benzina, ulja, šećera i kruha od strateškog je interesa za društvo, pa ipak, cijenu regulira tržište, a ne država i to je valjda u redu.

Ipak, direktor Žitozajednice Davorin Hrsto najavio je poskupljenje kruha, pravdajući to trgovačkim rabatima, koji se kreću oko 30 posto te povratom kruha koji prelazi 17 posto proizvodnje. Te dvije stavke čine 50 posto cijene kruha ili prosječno 1,7 kuna po štruci polubijelog kruha, dok su kod ostalih vrsta kruha postoci daleko veći. Cijena štruce bijelog kruha kreće se od 6,8 do 7,4 kune. "Ta štruca vrijedi jedne litre eurosupera (7,69 kn) ili pola kutije nekih prosječnih cigareta", smatra Hrsto. (!?!) Treba li možda još dodati da su za razliku od kruha cigarete luksuz, a benzin možda samo nužno zlo?

Kao drugi razlog poskupljenja, iz Žitozajednice navode propust države da u ovih 13 godina uredi hrvatsko tržište mlinarsko-pekarskih proizvoda. Prosječna cijena kilograma pekarskih proizvoda u Hrvatskoj iznosi između 6,8 i 10,5 kuna, a osjetno je viša u drugim zemljama: u Sloveniji 15 kuna, Njemačkoj 16,80, Francuskoj 29 kuna, te u Austriji 30 kuna. U Njemačkoj se godišnje potroši 84 kilograma kruha po stanovniku, dok se u Hrvatskoj ne zna ni koliko ima pekarnica niti koliko se kruha i drugih mlinarsko-pekarskih proizvoda proizvede.

Razlozi su tu, a od danas je kruh skuplji u prosjeku 40 lipa. Čovjek se možda zapita u čemu je razlika ovog i nekih drugih sasvim uobičajenih poskupljenja i kakve to veze ima specifično s našim gradom i županijom? Pa upravo zbog toga što su se šibenski pekari, kao i najveća pekara Krka, odlučili da će ignorirati ovu odluku i držati se svojih dosadašnjih cijena! Ako odemo samo do Zadra, vidjet ćemo da su cijene kruha tamo više za nevjerojatnih 30-50%, a broj privatnih pekara je daleko manji nego u Šibeniku. Još ako tome pridodamo dvostruko manje šibensko tržište, teško je ne zapitati se kako šibenski pekari uspijevaju održati kontinuitet.

Upravo zbog njihove socijalne osjetljivosti i realnog sagledavanja stanja na tržištu, potrebno im je javno čestitati! Stoga, u moru negativnosti proizašlih iz lošeg rada šibenskih političara, pekarima dajemo veliki plus, a nadamo se da će ovo postati praksa i s nekim drugim šibenskim gospodarstvenicima. Možda će upravo oni podići ovaj posrnuli grad!

Šibenski Demokratski Forum