STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

06.09.2011., utorak


BRODOGRADNJU, POSLJEDNJI HRVATSKI BREND, PREKRILA TEŠKA MAGLA
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA RAŽANAC



PRIOPĆENJE ZA JAVNOST



BRODOGRADNJU, POSLJEDNJI HRVATSKI BREND, PREKRILA TEŠKA MAGLA


SVA PAMET U JEDNOM FIKUSU


Ovom prilikom odbacujemo sve atribucije vezane uz restrukturiranje hrvatske brodogradnje.
Nije nam namjera raspravljati o kralju kroma, robijanju u bivšoj Jugoslaviji. Nema razloga tražiti najbogatijeg Hrvata ili ridikula.
Nema smisla nagađati o razgovoru između glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a vezano za poslovnu suradnju Danka Končara, Vinke Cetinski, HDZ-a, Ive Sanadera, Slavena Tintora, Radolovića i drugih igrača ili muljatora u poslovima oko prodaje brodogradilišta, jedini hrvatski preostali brend. Možda bi i imalo smisla kad bismo očekivali pozitivni ishod.

Također, nećemo raspravljati o dobrim ili lošim Hrvatima. Nećemo se baviti niti onima koji sišu krv Hrvatskoj niti onima kojima je hrvatska sredstvo za grabež i muljažu. Ne interesira nas jesu li predatori ili milijarderi. Nećemo ni o gospođi Kosor niti o Polančecu, a ni o njegovu nasljedniku Popijaču.

Možda bi se o svemu ovome trebali pozabaviti aparati USKOKA i DORHA jer netko je ozbiljno naumio opeljušiti hrvatsku brodogradnju, taj posljednji nacionalni brend, a premijerka RH ne bi smjela nezaštiti je od grabežljivaca.

Ovdje ćemo navesti da nije u pitanju samo brod i brodogradnja već je u pitanju pet, šest srednjih, viših i visokih učilišta pomorske struke, nekoliko fakulteta strojarstva i brodogradnje, brodarskog instituta, nekoliko pomorskih prijevozničkih kompanija koje svoje flote moraju obnavljati barem svake desete godine, a što je gotovo petnaestak brodova godišnje. Riječ je i o nekoliko tisuća pomorskih kapetana i strojara prve klase koji su svoja znanja stekli na navedenim učilištima i fakultetima.

Pitanje je hoćemo li sav taj sektor nacionalne privrede izgubiti zauvijek. A što je zamjena za taj sektor zemlji koja ima u tom poslu tradiciju stariju od 200 godina, potvrđenu od najvećih svjetskih brodskih kompanija koje su svoje povjerenje izgradnje flote upravo davale hrvatskim brodograditeljima.

Strašno zvuči izjava Danka Končara da će se «u Hrvatskoj osmišljavati brod, a štancati u Kini». Ovakvu maglu i glupost može prodati samo HTV-ovu voditelju. Zapanjuje činjenica da se na ovakvu i slične izjave nije očitovalo Ministarstvo pomorstva ni bilo koja navedena institucija srednje, više i visoke pomorske škole ni fakultet strojarstva i brodogradnje. Pa imaju Kinezi i svoje arhitekte i ne trebaju im naši, to su već i dokazali.

I sva nevolja privatizacije hrvatske brodogradnje izlazi iz ove izjave. Nedvosmisleno je slijedi i hrvatska premijerka i Vlada jer su stali na ocjeni da davatelj ove izjave ima u sebi više znanja nego sve naše institucije školstva, znanosti i brodograđevne industrije i bit će upravo tako kako je izjavio Danko Končar.

Naime, hrvatska vlada je odabrala FIKUS tvrtku imena Jadranska ulaganja d.o.o iz Zagreba čiji je osnivač i vlasnik sin Danka Končara, Nenad Končar. Tvrtka nema nijednog zaposlenika, nema ni tajnika ni stolac, a pameti više nego sva naša pomorska grana. Temeljni kapital te tvrtke je 80.000,00 kuna. Pustimo sada sve što ima otac Nenada Končara i njegova tvrtka. Naša vlada predaje svoje stopostotno vlasništvo u brodogradilištima tvrtki Jadranska ulaganja d.o.o za jednu kunu, a čiji je direktor i vlasnik samo Nenad Končar.

Brodograđevna industrija koju hrvatska vlada prenosi tvrtki Nenada Končara vrijedi po iskaz bilanci za 2009. godinu više od 2,5 milijardi kuna.
Postavlja se pitanje tko je ovlastio hrvatsku vladu da imovinu poreznih obveznika vrijednu 2,5 milijardi kuna prenese u stopostotno vlasništvo fikus tvrtke koja vrijedi 80.000,00 kuna. Jesmo li mi svi pijani i obijesni i zašto to radimo? Zašto o svemu ovome šute sve navedene institucije društva? Zašto šute zaposlenici i menadžment u tim tvrtkama? Pa radi se o imovini koju su 200 godina njegovali, izgrađivali i razvijali.

Ako je hrvatskoj vladi problem 80.000,00 kuna za registraciju tvrtke, mi ćemo im ih doznačiti nepovratno. I predlažemo im da za direktora i prokurista postave ministra mora i pomorstva, gospodina Kalmetu, a za pomoćnika gospodina Popijača. Ovdje napominjemo da ta ista hrvatska vlada sada provodi intenzivne i ubrzane stečajeve nad fikus tvrtkama koje nemaju zaposlenika.

Negdje smo pročitali kako tvrtka Jadranska ulaganja d.o.o namjerava u razvoj i unapređenje brodogradnje uložiti 135.000.000,00 eura što jedva iznosi 40% sadašnje temeljne vrijednosti brodogradilišta. Stoga joj zaista neće predstavljati problem naći banku koja će plasirati sredstva. Nismo sigurni u kojem će se roku ovaj iznos realizirati, no sigurni smo da će imovina brodogradilišta biti hipoteka.

Dakle, nije problem u brodogradilištima već u odluci Vlade RH kome će ih prepustiti. Sigurni smo da ćemo vrlo brzo saznati sve detalje ove prljave rabote kad počnu prvi otkazi i rasprodaja imovine. Zato nas čudi šutnja hrvatske javnosti. Valjda je to specifično hrvatsko prokletstvo. Šutnja i naknadna pamet.
Nadamo se da će barem ugovor o prijenosu vlasništva na tvrtku Jadranska ulaganja d.o.o biti transparentan i javan. Do sada smo razumjeli da tvrtka Jadranska ulaganja d.o.o traži od hrvatske vlade otpis svih dugova i predaju za jednu kunu te godišnju donaciju na razini europske zajednice od 10% vrijednosti bruto proizvoda. Sve ostalo za sada je gusta magla oko zahtjeva hrvatske vlade. Sačuvaj Bože hrvatsku od vedrih, lijepih i nasmijanih premijera.

U ime hrvatskog čovjeka koji voli brod i brodogradnju te svako novo porinuće doživljava kao nacionalni praznik pozivamo prethodne generacije zaposlenika i nove učenike i studente, a i premijera u svojstvu kumčeta da prisustvuju porinuću. Pozivamo sindikate navedenih tvrtki da se suprostave muljaži, grabeži i uništenju posljednjeg hrvatskog brenda.
Bog vas blagoslovio.


U Ražancu, 6. rujna 2011.godine


STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA RAŽANAC

- 15:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.