---

Click here: T mobile chat hrvatska

---

The bonbon web shop is the main channel of distribution and one of the main communication channels. Bonbon was the first network in Croatia not to have a call setup fee. Some ads depicted sexually charged imagery. Awards and acknowledgments In 2011 bonbon was a finalist at the Effie awards in the telecommunication category.

Nama su Nokia mobiteli nekako najdraži ali na Vama je da odaberete želite li biti pristojni na hot chatu i imati prilike za nove prijatelje ili cete trositi poruke na sms poruke preko mobitela i placati skupo istu stvar. Na chatu se uvijek njeguje stimulativan, tolerantan i izazovan duh u skladu sa svim naprednim civilizacijskim tradicijama, koji će omogućiti vrlo visoku kvalitetu i korisnost objavljenih sadržaja. Hr-u Ovdje su i administratori i moderatori zabavni... The name bonbon probably originated from the Croatian word for a top-up card bon.

- Ovan - Godišnji horoskop 2015. Društvo se ovdje svakodnevno okuplja od jutarnjih sati.

Bonbon offers exclusively prepaid SIM cards and Internet SIM cards. In October 2011, the number of mobile network customers reached more than 300. Bonbon was the first network in Croatia not to have a call setup fee. It differs from other conventional mobile phone operators by not having standardized tariffs, but instead lets the users choose the specific combination of voice, SMS and data packages. It presents itself as an on-line brand, with customer service operating exclusively via social networks. Bonbon commenced operations on 1 October 2010, as a mobile virtual network operator using the T-Mobile network. The name bonbon probably originated from the Croatian word for a top-up card bon. The name also resembles the Croatian word for candy — bombon. Although the correct number of users is widely unknown, in October 2011 the company announced that the number of customers topped 100. SIM card The SIM card is the main product. It supports all standard 2G, 3G and LTE services. The SIM card can be acquired in two ways: by purchasing one at the newsstand or ordering one from the bonbon website. As bonbon uses the T-Mobile network, the SIM can function only with mobile phones that are either unlocked or locked to the T-Mobile network. Bonbon is known to offer the smallest top-up card on the market in the amount of 10 kunas. It automatically activates once the user starts using it. Services One of the specific and unique features of bonbon is the fact that it does not have standardized tariffs, but instead, lets the users choose the specific combination and quantity of voice, SMS and data packages. It introduced this feature on 15 February 2011. Bonbon was also the first network in Croatia not to have a call setup fee. Bonbon is the only network that permits users the possibility of choosing their own number. In May 2012 it became the first network to allow money transfers from one bonbon account to another, free of charge. The bonbon web shop is the main channel of distribution and one of the main communication channels. It relies on members of the service team to provide timely answers to questions raised by users. The customer service consists of a team of approximately 30 people that are on-line 0-24 and can be reached through social media channels — Facebook, Twitter,Google+, forum, chat and by e-mail. It has been reported that bonbon fancies this type of approach because of the direct access to the users and the low cost of operation set up. Advertising Bonbon is known for its edgy and sometimes provocative advertising. Some ads depicted sexually charged imagery. In 2012, bonbon published a YouTube video, a longer version of its TV ad that portrayed two girls kissing, causing a stir in the local media, but drawing praises from LGBT friendly web sites. Awards and acknowledgments In 2011 bonbon was a finalist at the Effie awards in the telecommunication category. The agency responsible for the work awarded was Digitel, from Zagreb. In 2012, bonbon was the recipient of a couple of awards. It also picked up a prize for best production for its TV ad done by Publicis Zagreb. The Web site is the work of Nivas, a Zagreb based digital agency. Sponsorships Bonbon has a consistent policy of sponsorship, regularly preferring open-air festivals. So far it has sponsored the Šibenik-based Terraneo festival, an indie music festival, and Gričevanje, a music festival in the center of Zagreb, the capital of Croatia.

T-Mobile Customer Service call
In October 2011, the number of mobile network customers reached more than 300. It's hard to tell if companies like T-Mobile offer customer care over live chat, so we started compiling this information and best alternatives from customers like you. The name also resembles the Croatian word for candy — bombon. Mnogi će sretno spojiti jedno s drugim. Ako niste sigurni kako se ponašati u sobama za upoznavanje možda je najvolje da izadjete na zrak i dopisujete putem sms poruka na mobitelima ili Vašim smart mobitelima. Na ovim Web stranicama donose se i linkovi na vanjske stranice koje nisu u sastavu ovog sitea. Klikni na ulaz na chat 2 kako bi laaaagano uletio nekome! Ideja chata je da omogući svim Internet korisnicima razmjenu mišljenja, informacija te se ujedno se i zabave. The customer service consists of a team of approximately 30 people that are on-line 0-24 and can be reached through social media channels — Facebook, Twitter,Google+, forum, chat and by e-mail. So far it has sponsored the Šibenik-based Terraneo festival, an indie music festival, and Gričevanje, a music festival in the center of Zagreb, the capital of Croatia.

[Poza 69 kako izgleda|Analni sex gay|Ljubav ili smrt Ivan Kušan lektire]

Upoznavanje

---

Click here: upoznavanje devojaka Razvedene

---

Svih ovih godina sam bila zauzeta podizanjem djece koja su sada svoji ljudi, pa se napokon mogu posvjetiti nala? Tamo je to normalno i bila sam prihva?

Zeli upoznati zensku osobu od 35 do 55 godina radi ozbiljne veze i braka. Iskrena sam i ne volim la? Upoznavanje net Kada je završio prezentaciju i nakon kratkog kruga nezasluženo pljeskom svi su ustali i počeli nad glavom hrane.

Upoznavanje licni kontakti “ - Zatim sam otišao u tople kupke i imao je lijepo dugo potopiti prije nego uzimajući vanjska i priprema sebe, prvi moju kosu, pa šminka i onda napokon odjeću.

Devojke sa sela, dame, razvedene i udate zene za druzenje. Oglasi licne prirode za upoznavanje devojaka i dama zarad ozbiljne veze. Bracne ponude za zivot udvoje u zemlji i inostranstvu. Muskarac 55 god trazi damu od 55 do 65 godina za intimno druzenje. Sediste agencije se nalazi u Novom Sadu, 157 pregleda, 0 danas Druzenje,brak,veza,vise hiljada clanica i clanova od 19 do 68 godina iz cele zemlje,ponude,brojevi,podaci,uclanjenje clanarinom a damama besplatno. Ocekujem da se javite. Facebook Twitter Google+ Pinterest Viber 14 pregleda, 0 danas Muskarac 55 god trazi zrelu zensku osobu za druzenje. Facebook Twitter Google+ Pinterest Viber 15 pregleda, 0 danas Trazim ozbiljnu vezu i kasnije brak. Ja sam roden u nemackoj i zivim tamo ovde u srbij sam is zrenjanina. Imam 37 godina mogu da 34 pregleda, 1 danas Desa , zena privatnica 42g. Firma 177 pregleda, 11 danas Muskarac 50 godina,174cm,73kg, pravoslavac zivi i radi u Hrvatskoj. Zeli upoznati zensku osobu od 35 do 55 godina radi ozbiljne veze i braka. Facebook Twitter Google+ Pinterest Viber 27 pregleda, 0 danas Uspesan poslovan covek finansirao bi studentkinje ili mlade devojke. Kontakt viber 0612235451 Facebook Twitter Google+ Pinterest Viber 21 pregleda, 2 danas Trazim srodnu dusu za brak porodican zivot Facebook Twitter Google+ Pinterest Viber 56 pregleda, 1 danas Trazim ozbiljnu devojku ili zenu do 43 godine za brak, koja zeli da zivi i radi u Engleskoj. Imam 45 godine, fakultetski sam obrazovanom, dobre 30 pregleda, 0 danas Dame mladje i starije javite se prijatnom i kulturnom decku za dopisivanje,razgovor, diskretno intimno druzenje okolina Kikinde i Zrenjanina imam 30 godina visok sam 180cm 25 pregleda, 0 danas Koje su za dopisivanje,pricu o sveme. Ja sam 78 god. Ako nastavite da koristite ovu stranicu, pretpostavic? Upoznavanje i druzenje Postavite svoj oglas brzo i lako i kontaktirajte sa ostalim clanovima putem sajta ili direktno ukoliko su ostavili svoj broj telefona. Pogledajte sve sekcije i postavite svoj oglas vec danas: Dame mogu postaviti svoje licne oglase ovde. Nasi muski clanovi mogu u ovoj sekciji naci profile dama raspolozenih za upoznavanje. Ukoliko ste musko i trazite damu svojih snova, svoj oglas mozete ostaviti ovde. Dame, pogledajte oglase nasih muskih clanova i pruzite sebi sansu da se upoznate sa nekim od njih. Oglasi za gay clanove, upoznajte prijatelja ili novu simpatiju ovde. Ako ste trans ili CD, ovde mozete postaviti svoj oglas. Parovi koji zele da upoznaju druge parove, muskarce ili devojke mogu svoj oglas ostaviti ovde. Ovo je najveci domaci portal za upoznavanje i oglase licne prirode. Najstroze je zabranjeno reklamiranje seksualnih usluga putem sajta i servisa na sajtu. Svaki pokusaj koriscenja sajta za ovakvu namenu bice sankcionisan i prijavljen nadleznim sluzbama. Muskarac iz Tuzle, 50 godina, mladolik i prijatan, trazi djevojku za druzenje iz Tuzle i okoline, prvi kontakt sms. Dobro dosli na nas servis za upoznavanje! Pozovi me da ti popravim raspolozenje. Samo devojke i zene iz Srbije se prijavljuju na ovaj sajt u kojem ce ostaviti trazene podatke sa svojim slikama. I dan danas tvrdim da je sudbina umesala svoje prste kako bi se nas dvoje upoznali na ovom sajtu, u moru slicnih sajtova za upoznavanje. Ovde mozete besplatno i bez registracije objaviti oglas i uvrstiti ga medu ostale Becke oglase. Mislim da je on mislio da su dolazak i nije zatvorio vrata siroka. Ljudi cesto ostavljaju svoj licni oglas na internet stranicama u kojima je to tek sporedna kategorija. Glasaj: Spol: Musko Orijentacija: Heteroseksualna Trazim: Brak Zdravo, imam 30 godina. Tada je poceo da udara lako gore i dolje ulazi malo vise svaki put. Bio je visi od mene i njegovi potezi me je skoro odignuti od kade poda. Muskarac, 61 godina, samac, usamljen, trazi zenu od 50 do 60 godina, bez obaveza, postenu i usamljenu. Najbolji licni kontakti Novi Sad Licni kontakti Novog Sada sadrze veliki broj oglasa. SMS PORUKOM Besplatan nagasaki oglas do 150 karaktera mozete predati SMS porukom na 091 110 500 1 objava ili 091 210 501 4 objave POSTOM Upoznavanje licni kontakti SANDUCE Besplatan mali oglas iskljucivo na KUPONU iz SuperOGLAS-a, mozete poslati postom ili ubaciti u sanduce. Sigurno i uspesno da budete sre. Djevojka crnka, 26 godina, trazi momka za druzenje i avanturu do 30 godina, molim starije da se ne javljaju, Tuzla. Tada je poceo da udara lako ring i dolje ulazi malo vise svaki put. Iskustva ljudi koji imaju svoj Raskovnik,govore da im. 20;8B5B=> ?CH0<, 5 70.

Agencija za Upoznavanje
Upoznavanje sa zenama Još uvijek nasmijana u tom zavodljivom način na koji je došao bliže meni, uhvatio me koljena i srušena krevet tako da je moj dnu je na samom rubu, on je izvukao noge osim malo a onda se preselio u mjesto između mojih nogu. Iskrena sam i ne volim la? Za sada je mogu? Sve to treba ostaviti me cijeli subota slobodno posjetiti grad. Sam čavrljao hrpe ljudi, kao ured dogsbody kao što su bili. Go to regular site razvedene. Ukoliko nije tako, imate razloga za sumnju. KONTAKT: Da li volis smedjokose? Facebook Twitter Google+ Pinterest Viber 15 pregleda, 0 danas Trazim ozbiljnu vezu i kasnije brak. Tamo sam bila udata za jednog veoma neprijatnog mu? Činilo se bolja ideja nego kopanje u bife da budem iskren, pa sam rekao da.

[Novine hrvatska|Krema protiv bora za muškarce|Sex oglasnik beograd]

Oznake: upoznavanje, licni, kontakti, “

Grčka: letovanje na ostrvu Milos

---

Click here: Slike pičaka

---

Hvala Vam što je meni lično ovaj početak godine pun radosti i optimizma. Hvala Vlado, najbolji si! Vlado slike su ti odlicne, i kada ih pogledam iz inostranstva bar malo me mine zelja za kucom i domovinom.

Prizemlje čine garaže za čamce a na spratu iznad je obično prostorija za stanovanje. I am going to Beograd, Srbija in May. I još desetak drugih koje vidimo na razglednicima ali nismo stigli da obidjemo. Znas praksa, to je nesto drugo.

Litohoro – Plaka - Stvarno su prelepe fotke! Hvala za divne fotografije, i srdacan pozdrav, Neda Kovacevic, knjizevnica iz Beograda Alex Belgrade 27-Oct-2005 19:09 Vlado, it takes me forever to download all the beautiful photos.

Kentrotas je kopajući po svom dvoristu našao lepu skulpturu Venere. Igrom slučaja tu se našao jedan francuski oficir koji je zapazio njenu izvandrednu umetničku vrednost i obavestio svog konzula da bi je otkupili. Bio je zainteresovan i princ Moldavije pa su se nadmetali ko će da je kupi. Ipak je otišla u Francusku i od tada se nalazi u Luvru. Poznata je kao Miloska Venera. Belo i plavo, tipično za Kiklade - Adamas Avgusta 2009 god. Ukrcali smo se u Pireju na trajekt koji vodi do ovog ostrva u Kikladima. Luka Adamas Posle 4 sati lepe i ugodne plovidbe, približavamo se cilju. U dubokoj uvali je Adamas, glavna luka. Nekoliko stotina metara višlje, na vrhu brda se vidi i Plaka, stari grad sa nekoliko vetrenjača i crkvica. Pored mora je niz taverni i prodavnica suvenira. Gradski trg je istovremeno i taxi i autobuska stanica, luka i mesto okupljanja. Kuće okrečene u belo sa nebo plavim vratima i prozorima. Celo ostrvo je brdovito, pa su i ovde ulice ili strme, ili stepenice okrečene belo. Na vrhu brega, kod crkve i malog muzeja, uveče se okupljaju meštani. Milos je u obliku potkovice, pa je duboka uvala oduvek bila sigurna luka za velike i male brodove. Iz luke se kolima ili autobusom može stići za 15ak minuta do većine zanimljiivih mesta. Autobusi su moderni i udobni a leti idu više puta dnevno na 4 linije. Do nekih udaljenijih delova nema asfalta pa se može ići samo terenskim vozilom ili bagijem. To je istočni deo ostrva na kome je i najviši vrh, 748m. Informacije Autobusi idu iz Adamasa u 4 pravca Paleohori, Plaka i Pollonia, Sarakiniko i Provatas. Trajekti idu svakodnevno u Pirej preko Sifnosa i Serifosa a redje na Santorini 5h , Folegandros 2h , Krit 7h , Karpatos 16h , Naxos. Kad izadjete iz broda nailazite pravo na turist biro. Oni mogu da vam daju spisak trenutno slobodnih soba, mesto i broj telefona. Pozeljno je da pre dolaska kupite lokalnu telefonsku karticu. Glavni grad je Plaka, koji postoji još iz srednjeg veka i iz koga su veličanstveni vidici. Ispostavilo se da je Milos pun lepih iznenadjenja, te naše letovanje nije bilo nimalo dosadno. Svaki dan smo išli na drugi kraj i otkrivali čudesne svetove njegovih plaža i obala. Kažu da ima čak 70 plaža na 120km obale! Plaža polumesec — Hivadolimni U zalivu, 5 km od grada je dugačka i široka polukružna peščana plaža sa ponekim drvetom. Na uzvišenju iznad je kamp. Tu je kafić sa suncobranima i ležaljkama u kome ispijamo nezaobilazni frape i Mitos pivo. More je bistro i ne mnogo duboko. Preko mora se vidi Adamas pa smo kao na jezeru. Plaža Sarakiniko Plaža puslica — Sarakiniko Nekoliko kilometara severno od grada, gradski autobus nas vodi u Sarakiniko. Sa parkinga krećemo peške u otkrivanje ovog čudesnog mesta. Već posle nekoliko minuta smo se našli na potpuno belim stenama neobičnog oblika. Kao da stojimo na džinovskoj puslici nepravilnog oblika. Meka stena se pri dodiru kruni u pesak pa je jasno da se ovde vetar igrao vajara. Sa druge strane je zapljuskuje more i vaja spoljni deo pa je napravilo duboku uvalu sa peščanom plažom. Nije velika ali deluje vanzemaljski. Samo šareni suncobrani razbijaju opštu blještavu belinu. Obilazimo satima ovaj prostor od nekoliko kvadratnih kilometara. Nailazimo na jezerce a tu je i pravi most ispod koga zapljuskuju talasi. Motiva za slikanje ima neograničeno. Trebalo bi doći kasnije kada večernji zraci sunca verovatno prave još fantasticnije efekte. Vulkanska Plaža — Paleohori Znali smo da je ostrvo vulkansko ali nas je ipak iznenadio natpis koji reklamira vulkansku hranu. Pa — hrana kuvana na vulkanu?! Došli smo do plaže Paleohori na istočnoj obali. Prolazimo pored velkanskog restorana, silazimo na plažu, i idemo ka moru. Ali iznenada, kao da nas je nešto ubolo. Ne, nešto nas je opeklo! Tik uz more, pored stene izbija minijaturni gejzir, u pravilnim vremenskim razmacima izbacuje vrelu vodu. Vidimo da ljudi stoje u plićaku i greju kolena u toj možda lekovitoj vodi. A snalažljivi kafežija je uhvatio drugi, veći izvor, sproveo do terase, i tu u vrelom šljunku, kuva svoj vulkanski ručak. Turisticka mapa ostrva Milos Ali to je tek početak. Plaža je od sitnih, sjajnih, kao poliranih kamenčića u skoro svim bojama. Kao da hodate po magacinu za mozaike ili nakit. Stene u moru su kao vajarska galerija. Crveno, plavo, ljubičasto, žuto, prošarano kao da je od mermera, sjajno i uglačano. Plivanje je ovde imalo i svoj umetnički doživljaj. A 10ak minuta hoda jedva primetnom stazicom preko stena vodi na susednu plažu sa mnogo manje ljudi. Rudarstvo Milos je vrlo bogat rudama i mineralima i od davnih vremena je bio rudarski centar. U vreme Neolita, ovde je cvetala trgovina sa celim Sredozemljem zahvaljujuci bogatim nalazima obsidija. Mi smo ga vidjali na plaži, liči na plastiku, potpuno je crn i sjajan a od njega su pravili sečiva za orudje. Blizu grada je rudarski muzej sa zbirkom minerala ali je bilo interesntno i potresno videti i istoriju rudarstva. Do pre nekoliko decenija stanovcnii ostrva su radili u izuzetno teskim uslovima. Klima - ribarske garaze Geotermalni potencijali su bogati ali nisu jos dovoljno iskorišćeni. Na samo stotinak metara dubine je nadjena voda temperature 100 stepeni! Milos ima dovoljno energetskih potencijala da bi mogao da izvozi struju. U samom mestu postoji termalno kupatilo, ali samo za meštane. Plaža garaža — Klima, Mandrakino Spuštamo se uskim strmim asfaltnim putem ka moru. Dolazimo u Klimu, neobično ribarsko selo smesteno na toliko usku plažu da talasi zapljuskuju strmu obalu. Ali meštani su se dosetili i u mekim stenama udubili svoje kuće. Prizemlje čine garaže za čamce a na spratu iznad je obično prostorija za stanovanje. Sada su to uglavnom vikendice ili sobe za izdavanje. Neke od njih su duboke i desetak metara. Ako se odlučite da ovde iznajmite sobu, kad je oseka možete peške do ulice ali kad je veća voda, morate da skinete cipele. Napravljen je i betonski dok na kome sedimo, posmatramo i slikamo. Neka deca plivaju ispred svojih kuća, ovde do plaže definitivno nema mnogo hodanja. Piratska plaža — Kleftiko Stenovita uvala, kristalno bistro tirkizno plavo more a u njega uronjenje ogromne trijumfalne kapije! Plivamo oko tih stena, divimo se vertikalnim liticama, prolazimo kroz kapije. Još jedan potpuno nestvaran doživljaj. Kažu da su pirati koristili uvalu Kleftiko za skrivanje od potera. Jedini način da se vide sva ova čudesna mesta je da se ukrca na jedan od brodova koji organizuju jednodnevni obilazak ostrva. Neki od njih svraćaju i na susedno manje ostrvo Kimolos. A na njemu kazu da je jos lepši stari gradić, lepe mirne uvale … Kleftiko stene na jugu ostrva Usput prolazimo pored nenastanjenog ostrva Glaronisia. Ono više liči na scenu iz SF filma nego mediteransko ostrvo jer je sačinjeno od dzinovskih 6-ugaonih stubova koji su nastali vulkanskim aktivnostima. Tu svraćaju samo galebovi. Pollonia, gradić na zapadnom kraju ostrva. Hodamo do kraja stenovitog rta, sedimo u hladu ispod slikovite crkvice. Izgleda nam da možemo da preplivamo do Kimolosa. Opet nebrojeni motivi za slikanje, pri svakom koraku se ukazuje neki novi vidik, lepši ili interesantniji … Uvala je delom plaža, lepa peščana sa velikim drvećem koje pravi dobar hlad, delom luka a delom su taverne u nizu. Ualjili smo se samo 10 km ali smo došli opet u drugi svet. Ovde kao da vreme sporije teče. I kad sednete uz čašu domaćeg belog vina i sveze kalamare, zaboravite da pogledate na sat i zamalo da vam ode poslenji autobus … Još nekoliko plaža: Iz broda smo videli prelepu peščanu plažu, bistro more, lepe stene uokolo. A pošto nema puta, Grci se dosetili, okačili alpinističko uže, pa se hrabri kupači spuštaju 10ak metara niz to uže. Zatim Sumporna plaža, jedna od neobičnih i manje posećenih na mestu nekadašnjeg rudnika sumpora. Stene su žutih nijansi, more je lepo. Kanjon plaža — Kapros, smeštena je u dnu impozantnog morskog kanjona. Tu je još nekoliko manjih kanjona, kamenih mostova … Raj za ronioce ali i za šetače i fotografe. Pećina plaža — Sikia, Ako volite plaže do kojih gotovo da ne dopire sunce možete uploviti kajakom ili doploviti. Kanuisti ovo koriste za pauzu za ručak u dubokom hladu … Plaža Platiena, igra u talasima Peščana plaža — Platiena Ako ste se zasitili egzotičnih senzacija, Platiena plaža će biti dobar odmor. Nekoliko kilometara nizbrdo od Plake, zemljani put vodi u prelepu uvalu sa širokom peščanom plažom. Ovde vlada mir, vetrovi su naneli peščane dine na desni deo plaže, tu ima hlada ispod niskog drveća. Ako ogladnite, tu je kantina koja nudi osveženje i sendviče. I još desetak drugih koje vidimo na razglednicima ali nismo stigli da obidjemo. Osim ovih prirodnih lepota, Milos ima bogatu istoriju pa može da se vidi neolitsko naselje, rimski amfiteatar i mozda najinteresantnije katakombe , jedne od najvecih u evropi, izmereno je 185 metara hodnika i pronadjeno preko 100 grobnica. Pravljene su u vreme početka hrišćanstva, još od prvog veka. Ali odmor se biliži kraju, posle desetak dana hvatamo trajekt za povratak. Usput vidimo da mnogi ljudi silaze na ostrva Sifnos i Serifos ali shvatamo da smo bili toliko opčinjeni da se nismo setili da ostavimo neki dan i za ova druga ostrva. Kažu da je najlepše krajem proleća kad je vreme toplo a sva brda prekrivena raznobojnim cvecem i travom koja je još zelena. Mnogo je razloga da se dodje ponovo na Milos….

Smešni Video Klipovi - KobajaGrande.com Padovi Devojaka Kompilacija
Cestitam na prelepim slikama! I sama sam umetnik tj. Marko church is where I spent every Sunday with my grandmother. I am working im my office usually 9 hours daily, so I really have no enough of time to visit all places I'd like. It seems like everything there is better! Judy Djurdja 31-Jan-2007 15:16 Cudno je to kako covek ne zna sta ima dok isto ne izgubi. Do pre nekoliko decenija stanovcnii ostrva su radili u izuzetno teskim uslovima. I have not been back to Belgrade for 14 years, and your artistic photography is magically transporting me into my city. Plaža garaža — Klima, Mandrakino Spuštamo se uskim strmim asfaltnim putem ka moru. Znaci ne vredi upustati se u trku koju ne mozes da dobijes. Blizu grada je rudarski muzej sa zbirkom minerala ali je bilo interesntno i potresno videti i istoriju rudarstva. Plaža je od sitnih, sjajnih, kao poliranih kamenčića u skoro svim bojama.

[Besplatni sexi film|Jebem se sa drugim a muz me gleda «Blog|Halo oglasi licni kontakti kraljevo]

Oznake: kako, Su, Dule, SAVIĆ), i, milo, Česti, za, Titom

Vodanovićeva lutanja oko pada Cessne: Il je magla, il je led, il su snijezi ili labudovi

---

Click here: Upoznavanje u slucaju pomorske nezgode

---

Inspektorat saobraajne inspekcije Na nivou drzave ne postoji odgovarajua pravna regulativa. Ostalo im da iskopaju još dva metra tunela za bekstvo, kada im je stiglo obaveštenja od upravnika zatvora da su pušteni na uslovnu i da se ne vraćaju više nazad za ime boga... Bez uspješne varke, nema ni uspješnog ratovanja.

Zakon o sjemenu i sadnom meterijalu poljoprivrednog bilja iz 2001. Srbi i Bugari su vekovima bili turska raja, bez drzavnih i gradanskih prava, sem ako bi, razume se, presli na islam. U cilju usklańivanja aktivnosti u ovom sektoru formirana je meńuentitetska Komisija za koordinaciju pitanja iz oblasti vodoprivrede na osnovu Memoranduma, potpisanog izmeńu entitetskih vlada. Nastava e biti interaktivnog, dijaloskog karaktera s aktivnim Odgovornost za neispravan proizvod Doc.

Prekršajni zakon - Kasnije su me mnogi pitali da li sam nabavio helikopter , jer jedino on može stajati na mjestu. Veterinarska inspekcija Sulejman Hasimbegovi 130 5.

Read Microsoft Word - Inspections - legal database and fact finding - final Sept 08. Radi se o problemima sa kojima se susreu Inspekcije u dijelu primjene zakona vezane su za izricanja kazni i mjera definisanih Zakonom o prekrsajima Federacije BiH. Naime, inspekcije dolaze u situaciju da izrecene sankcije i mjere nisu primjenjive, jer drugi materijalni zakoni u odreńenim oblastima nisu usklańeni sa Zakonom o prekrsajima po kome se postupa. Radi se o tome da su neki preuzeti propisi iz ex SFRJ, SR BIH, FNRJ zastarjeli i za danasnje prilike ne efikasni. Konkretnije receno u pojedinim materijalnim propisima iz odreńenih oblasti, kaznene odredbe su u valuti-dinara, ili imamo slucajeve da u odreńenim materijalnim propisima nije predvińena kazna za odgovorno lice u pravnom licu a da je predvińena kazna za pravno lice odnosno da uopste nije predvińena kaznena mjera za uocene ne zakonite radnje. Takońe, visina predvińenih kazni je u nekim propisima minorna ili pak neuporediva sa prakticnog aspekta. Pored navedenog uocen je raskorak izmeńu minimalnih i maksimalno predvińenih kazni u Zakonu o prekrsajima i pojedinim materijalnim zakonima. Navedeno upuuje na potrebu hitnog cisenja pojedinih odredaba zakona ili prilagońavanja pojedinih zakonskih propisa koji predstavljaju smetnju u obavljanju inspekcijskog nadzora a koji cesto idu na stetu drzave ali i stetu grańana. U tom pogledu FIAS odnosno AFS je uz saradnju sa resornim inspektoratima ove Uprave sacinio Izvjestaj odnosno «Analizu zakonske regulative u Federaciji BiH vezane za poveanje efikasnosti u radu inspekcijskih organa u Federaciji BiH» koja vam se stavlja na raspolaganje u smislu upoznavanja i sagledavanja potrebe rjesavanja gore navedene problematike. Naime predmetni materijal e posluziti i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove kao osnova za pokretanje aktivnosti realizacije tzv. Sadrzaj Strana UVOD I METODOLOGIJA ISTRAZIVANJA........................................................ INSTRUMENTI U OPERATIVNOM RADU INSPEKTORA NA TERENU 1. Rezultati i analiza sekundarnih istrazenih podataka......................................... Rezultati i analiza primarnih istrazivanja......................................................... Pravni sektor Uprave za inspekcijske poslove F BiH- zalbe i pravnu zastitu................................................................................................................ Identifikacija generalnih problema u funkcioniranju inspekcijskih djelatnosti 1. Identifikacija pojedinacnih problema u funkcioniranju federalnih inspekcija 1. ZAKLJUCNA RAZMATRANJA I PRIJEDLOZI MJERA....................... UVOD I METODOLOGIJA ISTRAZIVANJA 87 Projektni zadatak­Inspekcije u FBiH, sacinjen od strane International Finance Corporation,djela grupacije Svjetske banke, definirao je kao predmet jacanje konkurentnosti na lokalnom nivou kroz efikasniji rad Uprave za inspekcijske poslove u F BiH. U okviru projekta e se poduzimati aktivnosti na pregledu propisa vezanih za inspekcijske poslove u FBiH, ukljucujui i propise na nivou BiH i Kantona u F BiH. Izvrsena analiza , biti e pocetni materijal za dalji rad na pojednostavljenju mjera vezano za inspekcijski rad u FBiH, i predstavljat e i prvu bazu podataka propisa koji u FBiH, postoje u smislu inspekcija i nijhovih nadleznosti. Osnovni cilj ove analize je sljedei: 1. Obaviti pregled svih zakona i podzakonskih akata vezanih za inspekcijski rad u FBiH, na federalnom nivou, ukljucujui i zakone na nivou BiH i kantonalne zakone kako bi se evidentirali svi zakoni i podzakonski akti, 2. Identifikovati zakonske praznine i mogua preklapanja u zakonima, 3. Identifikovati nedosljednosti meńu zakonima i mogua dupliciranja zakona. Za realizaciji navedenog zadatka, konsultanti su u saradnji sa rukovodiocem projekta ­ Inspekcije u FBiH, kao i direktorom Uprave za inspekcijske poslove FBiH razradili istrazivacku metodologiju sa osnovnim ciljem da se odgovori na postavljeni zahtjev. To predvińa niz aktivnosti koje su u funkciji realizacije definiranih ciljeva, kao sto su: a b c d e Upoznavanje sa organizacijom organa za inspekcijske poslove u F BiH, kao i na nivou kantona; Inspekcijskim poslovima, procesnim aktivnostima inspekcijskog nadzora, pravima i ovlastima inspektora i dr. Obavljanje intervjua sa direktorom i glavnim federalnim inspektorima za pojedine oblasti Uprave za inspekcijske poslove F BiH, Upoznavanje sa radom inspekcije BiH i kantona u F BiH, te njihova suradnja, nadleznosti i preklapanja u poslu, Zakonodavni i regulatorni okvir koji se primjenjuje u radu inspekcije i inspektorata na razlicitim nivoima ­BiH; FBiH i kantoni u FBiH. Osnovni cilj istrazivanja, kako je definiran projektnim zadatkom, je obaviti pregled zakonskih i podzakonskih akata, te identificirati zakonske praznine i nedosljednosti meńu zakonima i njihovo dupliranje. Konkretnije, cilj istrazivanja je dati ocjenu primjene zakonskih i podzakonskih akata, te navesti gdje su zakonske praznine, gdje su preklapanja i poteskoe u primjenjivanju zakonskih propisa od strane inspektora. Oni su temeljili na sekundarnim izvorima Uprave za inspekcijske poslove FBiH, odnosno zakoni i podakonskim aktima koji se koriste u radu inspektora. Primarni izvori informacija bili su intervjui obavljeni sa menadzmentom Uprave za inspekcijske poslove FBiH i deset glavnih federalnih inspektora za pojedine oblasti. U intervjuima su dominirala pitanja o procesu rada inspektora iz svih deset sektora, problemi u primjeni pojedinih zakona i podzakonskih akata i ocjeni uzroka nedovoljne efikasnosti u radu inspekcije, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se taj proces unaprijedi. U istrazivanju se nije mogla izbjei cinjenica da je po odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma nadleznost za razvoj institucionalnog i pravnog okvira u mnogim kljucnim sektorima na razini entiteta sto usporava uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH i brzu integraciju BiH u svjetske ekonomske tokove, sto u mnogome otezava rad inspekcije, a narocito u pogledu nadleznosti. Zbog slozenosti predmeta istrazivanja, bilo je potrebno ui u mnoga druga granicna podrucja istrazivanja, sto je citavo istrazivanje ucinilo znatno slozenijim i zahtjevnijim. Ovome treba dodati i nekoezistentnu sudsku praksu, u odnosu na rjesenja i zahtijeve inspektora, sto svakako otezava rad inspektora i umanjuje njihovu efikasnost u radu. Poseban problem predstavljaju kadrovi, kako u pogledu njihovog broja , tako i u pogledu potrebnih znanja i vjestina , kao i potrebe permanentnog osposobljavanja istih, za uspjesan i efikasan rad. Za BiH u cjelini moze se rei da ima multiplicirani zakonski, regulatorni i institucionalni okvir, kao i vertikalnu i horizontalnu ne harmonizaciju BiH, F BiH, RS, Brcko Distrikt, kantona i opina, sto se sve odrazava na efikasnost rada drzavne administracije i mogunosti brzog i efikasnog ostvarivanja funkcija inspekcijskog nadzora, te primjene sankcija za ne provońenje propisanog. Drzava je cesto u konfliktu vlastitih uloga, nadleznosti i ciljeva kao zakonodavac, regulator i vrsilac nadzora, fiskalna vlast, prodavac u privatizaciji i investitor javnih projekata, dionicar, poslodavac, ucesnik kolektivnih ugovora i ekonomsko socijalnog dijaloga, pri cemu cesto djeluje nesinhronizirano i nekonzistentno. INSTRUMENTI U OPERATIVNOM RADU INSPEKTORA NA TERENU 1. Rezultati i analiza sekundarnih istrazenih podataka Djelokrug rada Uprave za inspekcijske poslove FBiH, njenih inspektorata i inspektora definiran je Zakonom o inspekciji. Veoma decidno su navedene poslovi po pojedinim inspektoratima i specificirani zadaci i ovlasti u operativnom radu inspektora. Federalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem federalnih propisa u okviru nadleznosti odreńenih federalnim propisima na cijelom podrucju FBIH, dok kantonalna inspekcija, bez obzira da li je organizovana , u okviru uprave ili pri resornim ministarstrvima, obavlja inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem federalnih propisa u okviru nadleznosti odreńene federalnim propisima i inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem kantonalnih propisa u granicama nadleznosti odreńenih kantonalnim propisima. U slucajevima gdje su i doneseni novi zakoni, prilagońeni savremenoj praksi i rjesenjima koja egzistiraju i u zemljama okruzenja, jos uvijek nije donesen znacajan broj provedbenih akata. Sve ovo ukazuje da je operativni rad inspektora otezan, iako se moze rei da je produktivan, ali nije efikasan. U svom radu inspektori koriste: zakone, donesene na nivou BiH; FBiH i Kantona , Sporazume BiH sa drugim drzavama te pravilnike, upustva, naredbe, standarde iz pojedinih oblasti i dr. Pregled propisa koji se koriste u operativnom radu pojedinih inspektorata odnosno inspektora daje se u narednom pregledu. Pregled koristenih propisa u operativnom radu inspektora Inspektorati Uprave za Glavni federalni Broj propisa koji se inspekcijske poslove F BiH inspektor koristi 1. Vodoprivredna inspekcija Nada Gali 17 2. Trzisno-turisticka inspekcija Jasna Bradvica 178 3. Sumarska inspekcija Muhamed Hodzi 31 4. Veterinarska inspekcija Sulejman Hasimbegovi 130 5. Poljoprivredna inspekcija Mehmed Celigija 42 6. Tehnicka inspekcija Miro Mehmedbasi 161 7. Nijaz Uzunovi 130 8. Dragica Filipovi-urak 56 9. Inspekcije rada 82 10. Saobraajne inspekcije Soldo mr. Dragan 72 UKUPNO 899 Izvor: Dokumentacija Uprave za inspekcijske poslove F BiH, august, 2008. Primjena obimnog broja propisa, nedvosmisleno upucuje na zakljucak o potrebi visokosofisticiranog znanja inspektora u njihovom operativnom radu. Isto se pored redovitog skolovanja moze sticati kroz dodatnu edukaciju i dogradnju propisa, kako bi operativni rad inspektora bio efikasniji. Najvei broj propisa u svom radu koristi trzisno-turisticka i tehnicka inspekcija, 178 odnosno 161 propis, dok veterinarska i sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija po 130 propisa, sto cini 66,6% ili dvije treine od ukupnog broja koristenih propisa u okviru Uprave za inspekcijske poslove F BiH. Ukupan broj zakona je 147 na nivou FBiH i BiH, koji su doneseni u razlicitim vremenskim periodima. Pored pomenutog, na nivou kantona je doneseno vise od 30 kantonalnih zakona, koji dodatno ureńuju pitanja iz nadleznosti kantona i istovremeno se primjenjuju sa zakonima FBiH, odnosno BiH. Na osnovu postojeeg zakonodavnog okvira, doneseni su brojni pravilnici i druga provedbena akta kako na nivou BiH i FBiH, tako i na nivou kantona. Ni na jednom nivou organizovanja, ne postoji azurna i sistematizovana baza podataka, niti se poduzimaju aktivnosti na uspostavi iste. Inspektori Uprave za inspekcijske poslove FBiH upueni su primjenu vise od 720 pravilnika i drugih provednenih akata. Pregled propisa za svih dest inspektorata Uprave, takońer je dat u Aneksu 3. U vońenju narednih aktivnosti potrebno je duznu paznju posvetiti i zakonima, koji su u proceduri usvajanja, kako na nivou BiH, ukupno 14. Ovo je potrebno u cilju postizanja harmonizacije rijesenja u istim sa postojeim koji su ve u primjeni, kao i sa uspostavom nove organizacije Uprave za inspekcijske poslove F BiH. Treba istai da se neki od zakona nalaze u parlamentarnoj proceduri duzi vremenski period, odnosno i prije donosenja novog zakona o inspekciji. Pregled zakona , koji su u parlamentarnoj proceduri usvajanja u BIH i FBIH, takońer je dat u Aneksu 3. Rezultati i analiza primarnih istrazivanja Pored analize istrazenih propisa koji se koriste u operativnom radu Uprave za inspekcijske poslove FBiH, kao i drugih izvora koji se odnose na propise na nivou BiH i kantona, pristupilo se i istrazivanju primarnih podataka i informacija kroz intervjuisanje 6 glavnih federalnih inspektora, sto je definirano u metodologiji i metodima istrazivanja. Prikupljeni podaci, misljenja, prijedlozi i stavovi se przentiraju u daljem radu. Inspektorat vodoprivrede Prema odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, vodoprivreda je u nadleznosti entiteta, a u FBiH dio nadleznosti je prenesen i na kantone. Prema odredbama Federalnog zakona o vodama iz 1998. Za vodosnabdijevanje, odvońenje i tretman otpadnih voda, nadlezne su opinske i gradske skupstine. Na nivou BiH ne postoje tijela nadlezna za upravljanje vodama. U cilju usklańivanja aktivnosti u ovom sektoru formirana je meńuentitetska Komisija za koordinaciju pitanja iz oblasti vodoprivrede na osnovu Memoranduma, potpisanog izmeńu entitetskih vlada. Trenutno stanje upravljanja vodama u BiH karakterise izuzetno komplicirana i neprecizirana raspodjela nadleznosti, te stoga i neadekvatna institucionalna struktura. Ovakav administrativni ustroj i raspodjela nadleznosti znacajno otezavaju aktivnosti gospodarenja vodama. Pitanje nadleznosti i institucionalne nesreńenosti dodatno je iskomplicirano donosenjem novih entitetskih zakona o zastiti voda u RS 2002. Entitetski zakoni o zastiti voda meńusobno nisu harmonizirani, posebno u pogledu institucija koje e ih provoditi. Zakonom o zastiti voda u Federaciji BiH predvińeno je formiranje dvije uprave sliv Save i slivovi Jadranskog mora , a Zakonom o zastiti voda u Republici Srpskoj utvrńeno je da e poslove zasite voda izvrsavati institucije, koje e biti formirane kroz projekat institucionalnog jacanja sektora voda. Oba ova zakona imaju odlozenu primjenu, do donosenja entitetskih zakona o vodama.. Rjesenja koja e rezultirati realizacijom projekta «Institucionalno jacanje sektora voda» ­ druga faza, u svakom slucaju e morati biti usuglasena s principima i nacelima Okvirne direktive o vodama Europske unije 2000. Veina kantona nema donesene zakone o vodama i primjenjuju federalne, dok pojedini kantoni nemaju ni inspektore za ovu oblast i njih pokriva federalna inspekcija. Poseban problem je da na nivou pojedinih kantona nema inspekcijske uprave, i u okviru ministarstva je smjestena inspekcija. Ozbiljnije kordinacije aktivnosti izmeńu drzave, F BiH-kantona i RS nema. Novi zakon o vodama je u proceduri usvajanja, ali ima dosta manjkavosti. Postojea zakonska regulativa nema 7 prateih pravilnika: Pravilnik o akcedentima na vodi, meńunarodnim vodama. Takońe postoji kolizija i problemi vezano za primjenu zakona o koncesijama. Inspektorat veterinarstva Prema odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma najvei broj pitanja iz ovog sektora u nadleznosti je entiteta. Na nivou drzave BiH jos uvijek nije uspostavljeno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja iako se o njegovom uspostavljanju vode dugogodisnje rasprave. Uspostavljanjem Ministarstva na drzavnom nivou stvorile bi se mogunosti za uspostavu i vońenje jedinstvene drzavne politike u ovom sektoru, stvaranju jedinstvenog BiH trzista, uspostavu legislative i bolje pripreme za prikljucivanje EU. Na nivou drzave u decembru 2000. U BiH u ovoj oblasti u regulacionom i institucionalnom smislu postoje odvojeni sistemi u RS, FBiH, Brcko Distriktu i osnovni zakon na nivou drzave. U posljednje vrijeme vońene su aktivnosti na harmonizaciji zakona i propisa donesenih na entitetskim nivoima i njihovim usaglasavanjem sa Zakonom o veterinarstvu u BiH, meńutim u ovom sektoru jos uvijek nije uspostavljen jasan pravni i institucionalni okvir, nisu jasno utvrńena razgranicenost obima posla i nadleznosti, odnosno nadzora nad radom subjekata iz veterinarskih djelatnosti. Nije jasno razgraniceno koji su to poslovi iz domena drzavne odgovornosti i ko ih obavlja, sta rade veterinarske stanice samostalno, a sta u saradnji sa drzavnim organima, sta mogu da rade privatne veterinarske stanice i sl. Nedostaje citav niz provedbenih propisa, nadzor i kontrola nad provońenjem istih su nedovoljni, u ovoj oblasti izrazena je siva ekonomija i nedozvoljeno pruzanje usluga od strane brojnih pravnih subjekata i pojedinaca. Pojedine poslove veterinarske djelatnosti obavljaju i Veterinarski institut FBiH i Centar za reprodukciju u stocarstvu Federacije, veterinarski zavodi kantona i centri za reprodukciju i vjestacko osjemenjivanje kantona, kao i Veterinarski fakultet. Odreńene poslove veterinarske djelatnosti moze obavljati i veterinarska sluzba organizovana kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja veterinarska sluzba , kao i doktori veterinarske medicine u vidu samostalne veterinarske prakse pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom. Uz preferiranje krovnih BiH zakona treba brzo pristupiti i poboljsanju postojeih, te izradi niza nedostajuih zakona meńu kojima: ,,Zakon o poljoprivredi ­ kao krovni zakon; Zakon o stocarstvu ­ novi; Zakon o poljoprivrednom zemljistu ­ novi; Zakon o 8 podrucjima sa otezanim uslovima privreńivanja u poljoprivredi i drugi, istice se u Strategiji razvoja poljoprivredne proizvodnje u FBIH. Osim ovih zakona, za ovaj sektor su relevantni i akti bivse SFRJ koji tretiraju teme koje nisu pokrivene novim zakonima i propisima BiH, RS i FBiH. Veini postojeih zakona nedostaju podzakonski akti pravilnici, uputstva itd. U oblasti veterinarstva je, na temelju Zakona o veterinarstvu BiH, usvojen jedan broj podzakonskih akata. Ipak, generalno se moze rei da je u poslijeratnom periodu malo urańeno na donosenju neophodnih zakona i propisa i njihovom usklańivanju sa standardima EU. Bez odgovarajuih podzakonskih akata, Zakon o veterinarstvu i Zakon o zastiti zdravlja bilja BiH ne mogu se primjenjivati, niti Ured za veterinarstvo, odnosno Uprava za zastitu bilja, mogu uspjesno djelovati. Provedba mjera u zastiti od zaraza je neadekvatna zbog ilegalnog kretanja u zemlji i preko granice. Promet lijekovima nije ureńena zakonom i precizirano ko se moze baviti prometom istih. Provedba postojeih zakona u pogledu prekrsaja i odgovornosti je upitna zbog visokih kazni koje sud ne izvrsava, a posebno za fizicka lica kojih u zakonu nema i ne moze se sankcionirati fizicko lice. Inspektorat trzisno-turisticki Nadleznost je podjeljena na tri razine: - federalna inspekcija kontrolira kvalitetu proizvoda uvoznika - kantonalna inspekcija kontrolira veleprodaju - opinska inspekcija kontrolira trgovinu na malo Sve inspekcije koriste federalni zakon iz 1995. Neki kantoni imaju inspektorate za ovu oblast u okviru Uprava za inspekcije, a koji nemju uprave, inspekcijski poslovi su organizirani u okviru ministarstva trgovine ili privrede. Jedan od nedostataka ovog zakona je da se ne mogu kontrolirati fizicka licaSTR Radnje, a to je i kod veterinarske inspekcije slucaj. U operativnom smislu postojei zakon omogucava kontrolu kvaliteta proizvoda na granici inspektoratu iz Republike Srpske, a nastavak kontrole u Federaciji obavljaju federalni inspektori, sto su ne koizistentna rjesenja, koja u praksi dovode do brojnih problema. Na nivou BiH, je 2003. Inspektorat inspekcije rada U oblasti koju pokriva ovaj inspektorat , prisutni su brojni problemi i ogroman broj ne sankcionisanih povreda propisa. Pored ostalog izrazen je i problem broja inspektora, angazovanih na ovim poslovima, jer u nekim kantonima, na jednog inspektora dolazi nekoliko hiljada registriranih privrednih subjekata. Posebno se ukazuje na to da je kod 9 podnosenja prijava, u ranijem periodu, reakcija sudova i resornog ministarstva bila dosta spora i mnoge prijave su padale u zastaru, prije nego sto su bile obrańene. Kada je rijec o kaznama, iako je odredbama zakona predvińena novcana kazna do 10. U Zakonu o zaposljavanju stranaca , nisu predvińene sankcije za angazovanje stranaca bez radne dozvole. Zakon o inspekcijama dopusta inspektorima da traze zatvaranje kompanija za koje se pokaze da krse zakone o radu. Meńutim nisu doneseni podzakonski akti kojima bi se omoguila primjena zakona i koji bi definirali procedure koje treba slijediti prilikom pecaenja. Takońer prilikom inspekcijske kontrole, koristenja plaenih godisnjih odmora, tesko je izvrsiti kontrolu jer poslodavac nema zakonsku obavezu donosenja rjesenja, o koristenju plaenih godisnjih odmora, niti zakonsku obavezu vońenja evidencije o koristenju godisnjih odmora. Subjekti iz domena socijalne politike organizirani su prema odredbama zakona o ustanovama, koje su najveim dijelom prevazińene, kroz proces tranzicije, te je neophodno ovu problematiku urediti na nov nacin. Inspektorat sumarstva Sumarska strategija BiH i njena implementacija su definirane entitetskim zakonima o sumama i sumskom zemljistu i prateom legislativom, kao i Zakonom o zastiti i korisenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeńa, Zakonom o prostornom planu, Zakonom o zastiti bilja, Zakonom o lovu i ribolovu i dr. U BiH je entitetskim zakonima o sumama i sumskom zemljistu regulirano organiziranje sumarstva. U FBiH u skladu sa novim Zakonom o sumama formira se federalna uprava za sumarstvo i kantonalne uprave za sumarstvo, odgovorne za cuvanje i zastitu suma. Po odredbama Zakona iskorisavanje suma vrsit e privredna drustva, koja e biti formirana na nivou kantona. Zastita biodiverziteta na nivou entiteta je djelomicno regulirana Zakonom o zastiti kulturno ­ historijskog i prirodnog naslijeńa, entitetskim zakonima o sumama i sumskom zemljistu, te zakonima o lovu i ribolovu. Svi kantoni u FBiH, izuzev Posavskog, kanton imaju inspekciju za oblast sumarstva organizovanu u Upravi za inspekcijske poslove ili u resornom ministarstvu. Svi kantoni primjenjuju Federalni zakon o sumama, dok su Zenicko-Dobojski i Srednjebosanski kanton donijeli svoje zakone o sumama , koji nisu u skladu sa savremenom pravnom 10 naukom i praksom. Federalna inspekcija ima savjetodavnu funkciju prema kantonalnoj, ali ih ne moze kaznjavati ­ sankcionirati, stim da kantonalni inspektori moraju svoje izvjestaje da dostavljaju federalnoj Upravi. Pri tome su inspektori iz ZE-DO kantona najredovitiji u dostavljanju izvjestaja federalnom inspektoratu. Na zalbe kantonalnih inspektora , federana inspekcijska Uprava to rjesava kao drugostepeni organ. Postojei zakon ima vise manjkavosti, a posebno se istie definiranje kriticnog odstupanja ­ kada inspektor mora napustiti poduzee. Naime, firma je duzna 500. Ta obaveza se izmiri i firma nastavlja raditi, a obaveza od 500. Postavlja se pitanje kad nastupa tkz. Kriticno odstupanje federalnog inspektora. Inspektorat poljoprivrede U BiH postoje dva entitetska i sedam kantonalnih ministarstava poljoprivrede. U tri kantona FBiH resor poljoprivrede je u nadleznosti ministarstva privrede Sarajevski, Bosansko-podrinjski i Zapadno-hercegovacki. U ostvarivanju inspekcijskog nadzora u oblasti poljoprivrede, inspektori primjenjuju 21. Poseban problem predstavlja preklapanje mnogih odredaba zakona iz veterine sa odredbama zakona o poljoprivredi i ne postojanje razgranicenja nadleznosti. Istice se da objekte za preradu licenciraju veterinari, a ne tehnolozi sto je njihov dio posla, kao i da dozvole za gradnju stajskih objekata daju veterinari a ne poljoprivredni inspektori, sto je praksa u zemljama EU. Odreńivanje strateskih oblasti za podsticaj poljoprivrede je u nadleznosti kantona ­ ministarstva za poljoprivredu, iznesena su stajalista da bi ova pitanja trebalo podii na razinu Federacije, odnosno BiH. Narocito je problematicno rjesenje u zakonu o poljoprivrednom zemljistu, jer su upitni ZK izvadci o vlasnistvu, a podsticajni zakoni to traze, kao i preklapanje ovog zakona sa zakonima o urbanizmu kada poljoprivredno zemljiste prelazi u grańevinsko. Inspektorat tehnicke inspekcije Inspektorat tehnicke inspekcije je veoma kompleksan i u svom sastavu ima 4 podinspektorata: rudarstvo, elektrodistribuciju, termoelektrane, kvaliteta tecnih goriva i gasa. Zakon o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektricne energije u BiH stupio je na snagu 18. Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema elektricne energije definisane su institucije BiH, nadlezne za elektroprijenosnu djelatnost: · Drzavna regulatorna komisija za elektricnu energiju DERK , koja ima jurisdikciju i odgovornost nad prijenosom elektricne energije, operacijama prijenosnog sistema i meńunarodnom trgovinom elektricne energije. · Neovisni operator sistema NOS , nadlezan za upravljanje pogonom i dispeciranjem prijenosne mreze u BiH i rukovodjenje, planiranje i koordiniranje odrzavanja, izgradnje i sirenja mreze sa kompanijom za prijenos elektricne energije. · Jedinstvena kompanija za prijenos elektricne energije je nadlezna za prijenos, odrzavanje, izgradnju, prosirenje i rukovońenje elektroprijenosne mreze. Jedinstvena kompanija za prijenos elektricne energije BiH e obuhvatiti sredstva sadasnjih elektroprivrednih preduzea. Ni jedna ni druga elektroenergetska kompanija nee imati jurisdikciju ili ovlastenja u takvim slucajevima. · Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je nadlezno za kreiranje politike i za meńunarodnu politiku BiH u oblasti elektricne energije. Entitetskim zakonima o elektricnoj energiji ureńuju se pitanja proizvodnje i distribucije elektricne energije, snabdijevanje elektricnom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaem trzistu. Pravni i institucionalni okvir u sektoru rudarstva cine zakoni o rudarstvu doneseni na nivou entiteta, Zakon o koncesijama BiH i Zakon o geoloskim istrazivanjima , dok u sektoru gasa pravni i institucionalni okvir jos uvijek ne postoji, sto onemoguava planski razvoj gasne privrede. Psli rta za sktr nft nisu donijeti ni ntittski ni zkn n nivu BiH. U praksi se krist ugslvnski prpisi o trnsprtu i mnipulcii nrgnt i gs, k i prvilnici uskldistnju i prtknju lk zpljivih mtril, donijeti jos smdstih gdin proslog vijeka. U rgulisnju prv, vznih z prizvdnju u nftn industrii i u vrsnju spcificnih pslv, glvnu ulgu imu ntittsk ministrstv nrgtik. Zakon o kvaliteti tecnih goriva i gasa je na drzavnom nivou, a primjena na entitetskom. Poseban problem u ovoj oblasti je sto nema zakona o bezbjednosti transporta nafte i gasa. Polazei od toga da Vlada FBiH, priprema i usvaja energetski bilans FBiH, to bi nadleznosti i kontrolu nad subjektima koji ucestvuju u njegovoj realizaciji trebalo podii na nivo federalne Uprave za inspekciju. Inspektorat sanitarno-zdravstveno-farmaceutske inspekcije Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu organizacija i upravljanje sistemom zdravstvene zastite su u BiH decentralizirani do razine entiteta i Distrikta Brcko. U FBiH zdravstveni sistem je predmet podijeljene nadleznosti izmeńu zdravstvenih vlasti u Federaciji i kantonima. Ustav FBiH opredijelio se za opciju da se zdravstvo organizira u kantonu, ali da se politike utvrńuju na nivou FBiH. Problematika zdravstva regulirana je entitetskim i kantonalnim zakonima o zdravlju. Na nivou FBiH uspostavljen je Fond solidarnosti u oblasti zdravlja. Pored ovoga u entitetima djeluju zdravstveni fondovi i zavodi za javno zdravstvo. Neophodno je saciniti jasnu podjelu odgovornosti za zdravlje stanovnistva izmeńu drzave, entiteta, Distrikta, kantona i opina. Sanitarna inspekcija radi po preuzetim zakonima bivse SFRJ iz 1977. U primjeni preuzetih zakona do punog izrazaja dolazi do sukoba nadleznosti-pojava kantona kojih u ranijem ustrojstvu drzave nije bilo. Na nivou kantona se donose odluke iz ove oblasti, a primjenjuju se federalni propisi. Iako je donesen Zakon o hrani na nivou drzave BiH, on se u praksi ne primjenjuje, jer nisu donesana provedbena akta. Na nivou BiH formirana je Agencija za hranu, ali ista ne radi u punom kapacitetu. Kadrovska popunjenost je veoma oskudna, kako u federalnoj Upravi, tako i na nivou kantona npr. Istice se da je u praksi, veoma tesko sankcionirati prekrsitelje iz ove oblasti jer u upravnom sporu sud prihvaa logiku da je zakon o prekrsajima stariji ­ lex specijalis u odnosu na zakon o zdravstvu. Inspektorat saobraajne inspekcije Na nivou drzave ne postoji odgovarajua pravna regulativa. Jos nije donesen zakon o cestama BiH. Na nivou entiteta postoje entitetski zakoni o cestama, kao pravni okvir za sve aktivnosti u domenu cestovne infrastrukture. Ovim zakonima ureńuje se pravni polozaj javnih cesta: upravljanje, grańenje, odrzavanje, zastita cesta i uslovi obavljanja transporta, te financiranje javnih cesta. Pravni okvir za sve aktivnosti i institucionalno organiziranje na nivou drzave poboljsani su formiranjem Ministarstva za komunikacije i transport BiH, koje ima obavezu da predlaze zakone na nivou drzave, kao i da regulira potrebne bilateralne i multilateralne odnose u domenu transporta. Ministarstvo za komunikacije i transport BiH vodi aktivnosti meńudrzavnog i meńuentitetskog transporta i infrastrukture, sarańuje sa meńudrzavnim organizacijama, priprema strateske i planske dokumente iz oblasti meńunarodnog i meńuentitetskog cestovnog transporta i infrastrukture. Na nivou entiteta djeluju resorna ministarstva: Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Ministarstvo saobraaja i veza RS. Upravljanje cestama obavljaju entitetske Direkcije za puteve. U FBiH za regionalne ceste zaduzena su kantonalna ministarstva za transport, koja obicno imaju odgovarajuu Direkciju za ceste, dok je u RS, Direkcija za puteve RS odgovorna i za magistralne i za regionalne ceste. Predmet poslovanja direkcija za puteve je osiguranje materijalnih i drugih uslova za odrzavanje, zastitu, rekonstrukciju, izgradnju i upravljanje javnim cestama, te osiguranje tehnicko-tehnoloskog jedinstva javnih cesta. Entiteti su, shodno Aneksu IX Dejtonskog sporazuma, uspostavili Javnu korporaciju za cestovnu infrastrukturu BiH, kao dio transportne korporacije. Svrha korporacije je da uspostavi institucionalnu saradnju meńu entitetima u podrucju cestovne infrastrukture i 13 da omogui donosenje svih potrebnih odluka da bi se cestovni saobraaj u BiH mogao neometano, sigurno i redovno odvijati. Meńutim, ova institucija jos uvijek nije operativna. Kao kod cestovne infrastrukture, tako su i kod zeljeznicke infrastrukture pravni osnov na nivou entiteta entitetski zakoni o zeljeznicama. U pripremi je zakon o zeljeznicama u BiH. S obzirom da su zeljeznice, vise nego ceste, dio integralnog evropskog sistema, aktivnosti ZFBiH i ZRS regulirane su i meńunarodnim - UIC propisima i standardima. EU je jasno, nizom direktiva, uredila nacin koristenja zeljeznicke infrastrukture, minimalne tehnicke karakteristike koje infrastruktura treba da ispunjava, te usklańivanje trasa vozova i sl. Stratesko planiranje iz domena meńudrzavnog i meńuentitetskog zeljeznickog transporta i infrastrukture u nadleznosti je Ministarstva komunikacija i transporta BiH. Entitetska resorna ministarstva su osnovala entitetske zeljeznicke kompanije ZFBiH i ZRS , shodno entitetskim zakonima o zeljeznicama i shodno entitetskom vlasnistvu nad infrastrukturom. Entiteti su, shodno Aneksu IX Dejtonskog sporazuma, formirali BHZJK Bosanskohercegovacka zeljeznicka javna korporacija. Istaknuto je da mjerilo uspjeha u saobraajnoj inspekciji nije niti smije biti broj prekrsajnih prijava, nego koliko je reda uvedeno u saobraaj. Ustanove i institucije koje izdaju ovlastenja najvise glavobolje zadaju saobraajnim inspektorima u njihovom radu. Poseban problem predstavlja funkcioniranje autobuskih stanica i vanlinijski prijevoz ńaka, te ovlastenja koja izdaje ministarstvo za saobraaj. Aktivnosti svih aktera u saobraaju trebaju biti harmonizirane, a puno se ocekuje od Zakona o prijevozu koji je u proceduri donosenja. Autobuske stanice prodaju karte za razlicite prijevoznike, ali novac od prodatih karata blagovremeno ne uplauju na racun prijevoznika. Izgradnja putnih komunikacija i njihovo odrzavanje na razini cijele BiH je veoma oskudno ili ne pridaje se ovom problemu narocita pozornost. Federalna inspekcija tijesno surańuje sa kantonalnom saobraajnom inspekcijom. Sugestija glavnog inspektora je da se izvrsi revizija svih pravilnika iz saobraaja i isti ugrade u zakon. Na razini BiH se primjenjuje Zakon o meńunarodnom prevozu, ali u praksi ne postoji vertikalna sprega izmeńu entitetskih i drzavnih zakona, odnosno ne postoji koordinacija izmeńu ministarstava saobraaja, udruzenja saobraaja i vanjskotrgovinske komore i saobraajne inspekcije. Rjesenja inspekcije saobraaja se od strane ministarstava saobraaja kao drugostepenog organa u pravilu obaraju. Inspektorat urbanisticko­ekoloske inspekcije Problematika okolisa, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, u nadleznosti je entitetskih ministarstava: Federalnog ministarstva prostornog ureńenja i okolisa i Ministarstva prostornog planiranja, grańevinarstva i ekologije RS. U Federaciji je odgovornost za okolis podijeljena sa kantonima, dok je ustrojstvo RS u ovoj oblasti centralizirano. Da bi se entitetske politike u oblasti okolisa koordinirale i harmonizirale u okviru cijele BiH, 1998. Po odredbama Zakona o ministarstvima i upravi BiH, 14 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je odgovorno sa entitetskim ministarstvima za izvrsavanje meńunarodnih okolinskih obaveza na podrucju cijele zemlje. U procesu priblizavanja EU, u ovom sektoru pokazala se potreba za krovnim zakonom o zastiti okolisa BiH i osnivanje agencije za zastitu okolisa na nivou BiH. Pitanje prostornog ureńenja definirano je entitetskim i podentitskim propisima. Pravna i institucionalna fragmentiranost u ovoj oblasti onemoguava integralno upravljanje prostorom. Nedostatak propisa na drzavnom nivou predstavlja poseban problem. Neophodno je donjeti okvirni zakon BiH o integralnom upravljanju prostorom, i izraditi zakon o prevenciji, praenju i intervenciji u slucaju elementarnih nepogoda. Zemljiste, posebno obradivo, kljucni je i limitirajui resurs razvoja proizvodnje hrane, a posebno ruralnog razvoja. U predlozenom Zakonu o prostornom ureńenju u FBiH zemljiste nije adekvatno tretirano, niti je u njemu promovirano integralno upravljanje. Neophodno je dograditi pravni i institucionalni okvir za upravljanje zemljistem i usvojiti okvirni zakon o zemljistu na nivou BiH i pravilnik o kvalitetu zemljista. Pravni sektor Uprave za inspekcijske poslove F BiH- zalbe i pravnu zastitu Ovaj sektor se uglavnom bavi pristiglim zalbama od strane kontroliranih na izreene kazne od strane fedrealnih ili pak kantonalnih inspektora. Takońe, ovaj sektor pruza pravnu zastitu inspektorima na sudu u slucaju pokrenutog upravnog spora. Inspektori opisuju pravnu radnju u svojim rjesenjima i ne vrse pravnu kvalifikaciju izrecene sankcije prema kontroliranom licu. Na temelju opisanih radnji i cinjenica sud prdmet pravno kvalificira, jer inspektor ne poznaje ovaj segment sudske pravne gimnastike. Naime, sud zahtjeva sve dokaze od inspektora u pogledu izrecenog rjesenja, te ako iste ne pribavi i ne uvjeri sud tada inspektorova kazna se od strane suda ponistava. Tada se ukljucuje pravni sektor Uprave za inspekcije i ulaze zalbu sudu na ponisteno inspekcijsko rjesenje. Novi Zakon o prekrsajima je znacajno izmjenjen, te po istom ko izda nalog za prekrsaj on se javlja u funkciji tuzioca i treba sudu da dokaze zasto je izdat prekrsajni nalog, dok optuzeni ne treba nista sudu da dostavi od materijalnih dokaza. U slucaju da inspektor ­ kao tuzilac, ne dokaze na sudu da je ispravno izrekao prekrsajni nalog, tada sud obustavlja postupak i stranka se oslobańa u vezi inspektorovog prekrsajnog naloga. Postavlja se pitanje zasto se dolazi u situaciju da sudovi obaraju prekrsajne naloge inspektora? Prije svega, i sudovi nisu educirani, kao sto nisu i inspektori educirani u primjeni zakonskih propisa, dalje, vodi se blaga kaznena politika i sudovi izricu minimalne ili pak uslovne kazne, inspektori moraju dokaze prezentirati sudu sto je nezamislivo u razvijenom svijetu. Sve to umanjuje znacaj inspektorovog prekrsajnog 15 naloga u njihovom radu. Pomenuti zakon o prekrsajima nije primjenjiv iz dva osnovna razloga. Prvi se odnosi na njegovu primjenu i za ubice i za prekrsaje lica u poslovnim aktivnostima. Suditi za prekrsajno i krivicno djelo po istom zakonu je nedopustivo. Pri tome se ne smije zaboraviti da su sudovi vise naklonjeni svjedocima okrivljenog protiv koga je inspektor izdao prekrsajni nalog, te da sudovi provode blagu kaznenu politiku u svom radu. Analiza dosadasnjeg rada i ove studije upuuje na sljedee: 1. Promptno uskladiti i precizirati u primjeni propisa sta je general , a sta lex specijales. Kaznene odredbe izrazene u ranijim valutama izraziti u vazeoj valuti. Visinu minimalnih kazni poveati, te da se sud ne pridrzava iskljucivo njih u donosenju svojih presuda izmjeniti kaznenu politiku u drustvu. Da sud potvrńuje kazne unspektora , a ne da ih rusi i sokoli prekrsitelja da nastavi sa nezakonitim radom. Stav eksperata je da tim koji bude radio na izmjeni i dogradnji propisa mora biti interdisciplinaran i veoma dobro poznavati propise i ustavna rjesenja BiH. Identifikacija generalnih problema u funkcioniranju inspekcijskih djelatnosti Posto je izvrseno istrazivanje sekundarnih i primarnih izvora predmeta istrazivanja u svezi sa potrebom efikasnog operativnog rada inspektora, identificirani su zajednicki problemi za sve inspektorate i to: 1. Neusaglasenost brojnih odredbi zakona vezano za inspekcije , sa visinom propisane kazne i Zakona o prekrsajima, 2. Sudska praksa i rjesenja inspektora, 3. Nedostatak provedbenih akata za rad inspektora, 4. Kaznene odredbe izrazene u staroj valuti i veoma niska visina kazni, 5. Nepostojanje Uprave za inspekcijske poslove u veem broju kantona i nedovoljna popunjenost i osposobljenost inspekcijskih sluzbenika. Federalna Uprava, broj inspektorata, ne ukljucenost inspekcije za javnu upravu i imovinsko-pravane inspekcije u istu, kao i jos jednog broja inspekcija koje su organizovane pri nadleznim ministarstvima - obrazovanje; protupozarna zastita i dr. Identifikacija pojedinacnih problema u funkcioniranju federalnih inspekcija 1. Inspektorat sumarske inspekcije Nepreciznosti u definiranju nadleznosti federalne i kantonalne inspekcije u pogledu zatvaranja ilegalnih pilana sjedne strane, te oduzimanja sredstava rada istih, s druge strane. Tu se prije svega misli na gatere kao sredstvo rada. Ove nepreciznosti su identificirane u Zakonu o uvjetima i nacinu rezanja drveta. Inspektorat urbanisticko-ekoloske inspekcije 16 U Zakonu o prostornom planiranju i koristenju zemljista u F BiH iz 2006, 2007 i 2008. Takońe nedostaje Pravilnik o uslovima mjerenja i kontrola goriva visok stupanj sumpora u uglju. Inspektorat trzisno-turisticke inspekcije U primjeni je Zakon o trgovini iz 2004 i 2005. U Zakonu o kontroli cijena jos uvijek su novcane kazne iskazane u nepostojeoj stranoj valuti-DEM, dok novane kazne u zakonu o kontroli kakvoe odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu su neprimjerene. U Zakonu o turisticko-ugostiteljskoj djelatnosti iz 1995. Propisane kaznene odredbe za privredni prijestup po zakonima koji koristi ova inspekcija nije u skladu sa Zakonom o prekrsajima. Inspektorat tehnicki Zakonom o rudarstvu su definirane prekrsajne odredbe, za koje su propisane zastitne i kaznene mjere u staroj valuti, sto hitno treba mijenjati, kao i iste uskladiti sa Zakonom o prekrsajima. Poseban problem predstavljaju kantonalni Zakoni o rudarstvu, primjer SBK, kojim je utvrńeno da se stavljaju van snage vazei Zakoni u F BiH o rudarstvu i geoloskim istrazivanjima. Neophodno je usvojiti Zakon o geoloskim istrazivanjima u F BiH, te uskladiti njegove kaznene odredbe. Zakon o termoenergetskoj inspekciji i Pravilnike za opremu pod pritiskom i druge iz ove oblasti potrebno je uskladiti sa propisima , direktivama i standardima EU. Zakon o zastiti od pozara iz 1987 i 1990. Inspektorat saobraajne inspekcije Zakon o cestovnom prijevozu FBiH ima vise manjkavosti, a prije svega sto: - nelegalni prijevoz nije adekvatno sankcioniran, - tehnicka ispravnost u prometu- ne definira nacin kontroliranja, - ugovoreni i prijevoz za vlastite potrebe nije decidirano formuliran, 17 - autobuske stanice ne pruzaju pod jednakim uvjetima stanicne usluge svim korisnicima, a nisu definirane adekvatne sankcije. Poseban problem predstavlja nedovoljna suradnja resornog ministarstva i saobraajnog inspektora u vezi izdavanja odobrenja za rad stanica tehnickog pregleda vozila i utvrńivanja kategorije autobuskih stanica. Pored toga Zakon o cestama nije suglasan sa Zakonom o prekrsajima u F BiH u svezi kaznenih odredbi. Inspektorat poljoprivredne inspekcije Zakon o zastiti bilja od bolesti i stetocina koje ugrozavaju cijelu zemlju iz 1989. Zakonom o novcanoj podrsci u primarnoj poljoprivednoj proizvodnji iz 2004. Zakon o novcanoj podrsci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz 2004. Istim zakonom su neprecizno definirane kaznene odredbe za pravna lica koja koriste novcanu podrsku i primjena Zakona o prekrsajima u ovakvim situacijama je upitna. To vazi i za fizicka lica. Zakonom o poljoprivrednom zemljistu iz 1998. Zakon o sjemenu i sadnom meterijalu poljoprivrednog bilja iz 2001. Takońe, Zakon o duhanu iz 2002. Zakon o slatkovodnom ribarstvu iz 2002. Zakon o mjerama za unapreńenje stocarstva iz 1998. Ista je situacija i sa Zakonom o priznavanju i zastit sorti poljoprivrednog i sumskog bilja, Zakon o zastit zdravlja bilja, Zakon o mineralnim ńubrivima, Zakon o zastiti novih sorti bilja, Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima, Zakon o vinu, za koje nisu doneseni provedbeni podzakonski akti. Takońe se preklapaju Zakon o poljoprivrednom zemljistu sa Zakonom o urbanizmu, narocito kada poljoprivredno zemljiste prelazi u grańevinsko. Inspektorat sanitarno-zdravstveno-farmaceutske inspekcije Ova oblast je veoma znacajna, generalno, za zdravlje stanovnistva. Veliki broj zakona koji se primjenjuju u radu ovog inspektorata su veoma stari, jer su isti preuzeti iz ranije prakse, i nisu u skladu sa ustavnim ureńenjem i strukturom vlasti. Prema vazeem zakonu poslove sanitarne inspekcije vrse opinski i republicki sanitarni inspektori. Inspektorat inspekcije rada U oblasti koju pokriva ovaj inspektorat, prisutni su brojni problemi i ogroman broj ne sankcionisanih povreda propisa. Pored ostalog izrazen je i problem broja inspektora, angazovanih na ovim poslovima, jer u nekim kantonima, na jednog inspektora dolazi nekoliko hiljada registriranih privrednih subjekata. Posebno se ukazuje na to da je kod podnosenja prijava, u ranijem periodu, reakcija sudova i resornog ministarstva bila dosta spora i mnoge prijave su padale u zastaru, prije nego sto su bile obrańene. Kada je rijec o kaznama, iako je odredbama zakona predvińena novcana kazna do 10. U Zakonu o zaposljavanju stranaca , nisu predvińena sankcija za angazovanje stranaca bez radne dozvole. Zakon o inspekcijama dopusta inspektorima da traze zatvaranje kompanija za koje se pokaze da krse zakone o radu. Meńutim nisu doneseni podzakonski akti kojima bi se omoguila primjena zakona i koji bi definisali procedure koje treba slijediti prilikom pecaenja. Takońer prilikom inspekcijske kontrole, koristenja plaenih godisnjih odmora, tesko je izvrsiti kontrolu jer poslodavac nema zakonsku obavezu donosenja rjesenja, o koristenju plaenih godisnjih odmora, niti zakonsku obavezu vońenja evidencije o koristenju godisnjih odmora. Subjekti iz domena socijalne politike organizovani su prema odredbama zakona o ustanovama, koje su najveim dijelom prevazińene, kroz proces tranzicije, te je neophodno ovu problematiku urediti na nov nacin. Zakon o zaposljavanju stranaca iz 1999. Inspektorat vodoprivredne inspekcije Veina kantona nema donesene zakone o vodama i primjenjuju federalne, dok pojedini kantoni nemaju ni inspektore za ovu oblast i njih pokriva federalna inspekcija. Poseban problem je da na nivou pojedinih kantona nema inspekcijske uprave, i u okviru ministarstva je smjestena inspekcija. Ozbiljnije kordinacije aktivnosti izmeńu drzave, F BiH-kantona i RS nema. Pri Ministarstvu vanjske trgovine BIH, formiran je sektor za okolis i vode, i vońenje ,,meńunarodne i meńuentitetske saradnje u oblasti voda. Novi zakon o vodama je u proceduri usvajanja, ali ima dosta manjkavosti. Postojea zakonska regulativa nema prateih pravilnika: Pravilnik o akcedentima na vodi, meńunarodnim vodama. Takońe postoji kolizija i problemi vezano za primjenu zakona o koncesijama. Podzakonski propisi o vodama koji se na temelju clanka 242. Zakona o vodama primjenjuju na teritoriju F BiH do donosenja novih podzakonskih propisa 1. Uredba o klasifikaciji voda meńurepublickih vodotoka, meńudrzavnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije, Sl. Odluka o maksimalno dopustenim koncentracijama radionuklida i opasnih materija u meńurepublickim vodotocima, meńudrzavnim vodama i vodama obalnog mora Jugoslavije Sl. Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SRBiH, Sl. Uredba o kategorizaciji vodotoka Sl. Pravilnik o opasnim materijama koje se ne smiju unositi u vode, Sl. Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie, Sl. Pravilnik o nacinu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku analizu vode za pie, Sl. Inspektorat veterinarske inspekcije U radu ovog inspektorata dolazi do preklapanja nadleznosti veterinarskog i poljoprivrednog inspektora, a narocito u pogledu licenciranja objekata za preradu od strane veterinarskih inspektora. Ovaj posao u pravilu, kao i u samoj EU obavljaju poljoprivredni inspektori. Odreńene poslove veterinarske djelatnosti moze obavljati i veterinarska sluzba organizovana kod pravnog lica koje obavlja djelatnost uzgoja i proizvodnje zivotinja veterinarska sluzba , kao i doktori veterinarske medicine u vidu samostalne veterinarske 20 prakse pod uvjetima i na nacin propisan ovim zakonom. Uz preferiranje krovnih BiH zakona treba brzo pristupiti i poboljsanju postojeih, te izradi niza nedostajuih zakona meńu kojima: ,,Zakon o poljoprivredi ­ kao krovni zakon; Zakon o stocarstvu ­ novi; Zakon o poljoprivrednom zemljistu ­ novi; Zakon o podrucjima sa otezanim uslovima privreńivanja u poljoprivredi i drugi, istice se u Strategiji razvoja poljoprivredne proizvodnje u FBIH. Osim ovih zakona, za ovaj sektor su relevantni i akti bivse SFRJ koji tretiraju teme koje nisu pokrivene novim zakonima i propisima BiH, RS i FBiH. Veini postojeih zakona nedostaju podzakonski akti pravilnici, uputstva itd. U oblasti veterinarstva je, na temelju Zakona o veterinarstvu BiH, usvojen jedan broj podzakonskih akata. Ipak, generalno se moze rei da je u poslijeratnom periodu malo urańeno na donosenju neophodnih zakona i propisa i njihovom usklańivanju sa standardima EU. Bez odgovarajuih podzakonskih akata, Zakon o veterinarstvu i Zakon o zastiti zdravlja bilja BiH ne mogu se primjenjivati, niti Ured za veterinarstvo, odnosno Uprava za zastitu bilja, mogu uspjesno djelovati. Provedba mjera u zastiti od zaraza je neadekvatna zbog ilegalnog kretanja u zemlji i preko granice. Promet lijekovima nije ureńena zakonom i precizirano ko se moze baviti prometom istih. Provedba postojeih zakona u pogledu prekrsaja i odgovornosti je upitna zbog visokih kazni koje sud ne izvrsava, a posebno za fizicka lica kojih u zakonu nema i ne moze se sankcionirati fizicko lice. ZAKLJUCNA RAZMATRANJA I PRIJEDLOZI MJERA 2. Na osnovu istrazenih sekundarnih i primarnih podataka i iznesenih cinjenica, kao i sagledavanja stanja vezano za postojei zakonodavni i regulatorni okvir a s ciljem unapreńenja rada federalne Uprave za inspekcijske poslove, i smanjenja broja propisa, posebno onih donesenih u periodu kontrolirane privrede i drugacijeg teritorijalnog ureńenja Bosne i Hercegovine, doslo se do spoznaje da je neophodno pokrenuti incijativu na hitnim izmjenama i dopunama jednog broja zakona i provedbenih akata-pravilnika, uredbi, odluka i dr. Pored toga neophodno je utvrditi i prijedloge odluka o stavljanju van snage znacajnog broja propisa, donesenih u periodu bivse zajednicke drzave, tim prije sto se mnoge odredbe istih odnose na proizvode sa podrucja bivse Jugoslavije, kada se posebno stitila domaa proizvodnja, a danasnja stvarnost je da mnogi proizvodi koji se uvoze iz zemalja EU, u potpunosti moraju ispunjavati uvjete i standarde koje namee EU. Kod jednog broja zakona, visine kazni su ne primjerene i iskazane u starim sredstvima plaanja dinarima , te je neophodno izvrsiti promjene i odrediti adekvatne kaznene mjere. Za vei broj zakona koji su doneseni u bliskoj proslosti kako na nivou BiH, tako i na nivou FBiH, jos uvijek nisu doneseni provedbeni propisi, tako da se u mnogim segmentima isti i ne primjenjuju, sto uveliko onemoguava efikasan rad inspekcije i sankcionisanje prekrsioca. Potrebno je preduzimati konkretne mjere na daljoj kadrovskoj popunjenosti i osposobljenost inspektora u svim inspekcijama i zavrsiti aktivnosti na formiranju Uprava inspekcija u ostalim kantonima i obezbjeńenju potrebnih materijalno­tehnickih sredstava. Potrebno je analizirati organizaciju federalne Uprave, sa aspekta broja inspektorata i sveobuhvatnosti nadzora, jer neke inspekcije imovinsko-pravna; javne uprave; protivpozarne zastite i dr nisu u sastavu federalne Uprave. Hitne izmjene i dopune pojedinih zakona i propisa, stvorit e preduvjete za poveanje efikasnosti rada inspektora, sto e doprinijeti ukupnom drustveno-ekonomskom razvoju i ubrzanju procesa tranzicije na razini F BiH i Bosne i Hercegovine. Inspekcijski nadzor prema odredbama Zakona o inspekcijama u FBiH obavljaju federalne inspekcije organizirane u federalnoj Upravi za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije organizirane u kantonalnim Upravama za inspekcijske poslove osim za inspekcije za koje je na drugi nacin organizirano obavljanje inspekcijskih poslova. Iznimno, poslovi inspekcijskog nadzora iz kantonalne uprave mogu se prenijeti na opinu i grad u kojima postoje uvjeti i potreba za organiziranje inspekcijskog nadzora. Osnivanjem Uprave za inspekcijske poslove FBiH , prestale su sa radom: sanitarna; zdravstvena; farmaceutska; urbanisticka; inspekcija zastite okolisa; rudarska; elektroenergetska; termo-energetska; ugostiteljsko-turisticka i plovna inspekcija koje su bile organizovane u okviru resornih ministarstava. Prava, nadleznosti, ovlastenja i djelokrug rada navedenih inspekcija prenesene su na inspekcije, koje su organizovane u okviru Uprave za inspekcijske poslove FBiH i to : Trzno-turisticka; Sanitarno-zdravstvenofarmaceutska; Inspekcija rada; Urbanisticko-ekoloska; Saobraajna; Poljoprivredna; Sumarska; Vodoprivredna; Veterinarska i Tehnicka inspekcija Uprava za inspekcijske poslove F BiH organizirana u deset Inspektorata i Odjeljenje Mostar, Zenica, Tuzla i Biha , i otpocela je sa radom 01. Stupanjem na snagu Zakona o inspekcijama u FBiH prestale su vaziti odredbe drugih federalnih zakona i drugih federalnih propisa koji propisuju djelatnost za inspekcije, a koje su organizirane u okviru Uprave za inspekcijske poslove F BiH, osim odredaba koje propisuju predmet njihovog inspekcijskog nadzora i ovlasti u tom nadzoru. Vlada FBiH, je u julu mjesecu 2008. Ustavni sud nije doveo u pitanje odredbe Zakona koje se odnose na novi nacin organiziranja inspekcijskih organa u FBiH, ni odredbe o ovlastima federalne inspekcije u odnosu na kantonalne inspekcije. Novim rijesenjima u Zakonu, odnos izmeńu federalne Uprave i kantonalnih, gradskih inspekcijskih organa i opinskih inspekcija zasniva se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima, iskljucivo u odnosu na izvrsavanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa. Pored ovih odnosa regulirana su i pitanja pruzanja pravne pomoi te saradnje federalnih inspekcija sa drugim organima. Obavljanje inspekcijskog nadzora Inspekcijski nadzor je posao drzavne uprave od opeg znacaja i interesa za FBiH i isti neposredno obavljaju federalni i kantonalni inspektori, kao drzavni sluzbenici s posebnim ovlastima i odgovornostima. Federalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem federalnih propisa u okviru nadleznosti odreńenih federalnim propisima na cijelom podrucju FBiH, dok kantonalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem federalnih propisa u okviru nadleznosti odreńene federalnim propisima i inspekcijski nadzor nad izvrsavanjem kantonalnih propisa u granicama nadleznosti odreńenih kantonalnim propisima. Kantonalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadleznosti na podrucju kantona. Prema potrebi, direktor federalne Uprave moze rjesenjem odrediti da inspekcijski nadzor u izvrsavanju federalnih propisa obavi kantonalni inspektor iz jednog kantona na podrucju drugog kantona. Kad je federalnim ili kantonalnim aktom definiran i propisan inspekcijski nadzor, a nije odreńeno koji e ga organ obavljati, za te poslove mjerodavna je kantonalna inspekcija iz odgovarajueg upravnog podrucja. Kad nastane sukob nadleznosti izmeńu inspekcija, prijedlog za rjesavanje tog sukoba podnosi kako inspekcija koja je posljednja postupala, tako i ona koja smatra da je mjerodavna za postupanje, najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadleznosti. Sukob nadleznosti izmeńu federalnih inspekcija u sastavu federalne uprave rjesava direktor te uprave. Sukob nadleznosti izmeńu kantonalnih inspekcija u sastavu kantonalne uprave rjesava direktor te Uprave. Sukob nadleznosti izmeńu kantonalnih inspekcija koje nisu u sastavu iste kantonalne Uprave rjesava direktor federalne Uprave. Zakon o upravnom postupku primjenjuje se na obavljanje inspekcijskog nadzora. Federalna uprava za inspekcijske poslove Federalna uprava za inspekcije u okviru svoje djelatnosti obavlja: 1 inspekcijske poslove iz nadleznosti federalnih inspekcija koje su prema Zakonu organizirane u njenom sastavu; 2 donosi provedbene propise, ope i pojedinacne akte iz svoje nadleznosti; 3 poduzima upravne i druge mjere u obavljanju inspekcijskog nadzora; 25 4 rjesava o zalbama na prvostupanjska rjesenja kantonalnih inspektora donesenih na temelju federalnih propisa; 5 koordinira rad federalnih i kantonalnih inspekcija; 6 prati rad i vrsi strucni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i uprava za inspekcijske poslove iz nadleznosti datih federalnim propisima; 7 pruza strucnu pomo kantonalnim upravama za inspekcijske poslove; 8 donosi programe i planove obavljanja inspekcijskog nadzora za federalnu inspekciju; 9 daje suglasnost na godisnje planove i programe rada o inspekcijskom nadzoru kantonalnih uprava; 10 vodi evidenciju o svim subjektima nadzora u Federaciji BiH; 11 vodi evidenciju o obavljanju inspekcijskog nadzora federalnih inspektora; 12 vodi evidenciju o federalnim inspektorima; 13 vodi evidenciju o sluzbenim iskaznicama inspektora; 14 donosi program strucne obuke inspektora za Federaciju; 15 organizira polaganje strucnog inspektorskog ispita u Federaciji BiH; 16 sudjeluje u strucnoj pripremi federalnih propisa o inspekcijskom nadzoru; 17 odgovara za provońenje propisa donesenih od strane organa Bosne i Hercegovine, kojima se propisuje nadleznost za provońenje tih propisa u entitetima i osigurava ih, izvjesuje organe Bosne i Hercegovine o provedenim mjerama, te 18 obavlja i druge upravne i strucne poslove odreńene federalnim zakonom i drugim propisima. Federalnom upravom rukovodi direktor , kojega imenuje Vlada FBiH, suglasno Zakonu o drzavnoj sluzbi. Direktor zastupa i predstavlja Upravu i vrsi narocito slijedee poslove: organizuje vrsenje svih poslova iz nadleznosti Uprave, donosi propise, interne opste akte i pojedinacna akta za koja je zakonom i podzakonskim propisima ovlasten, odlucuje o pravima i obavezama i odgovornostima drzavnih sluzbenika i namjestenika iz radnog odnosa, vrsi i druge poslove. Direktor Uprave za inspekcijske poslove F BiH, za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH. Novim Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji Uprave za inspekcijske poslove koji je donio direktor i na koji je Vlada FBiH, dala suglasnost, na sjednici odrzanoj 29. Prema odredbama pravilnika, poslovi i zadaci iz nadleznosti Uprave vrse se u okviru 19. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Inspekcijski pregled iz nadleznosti kantonalne inspekcije obavljaju kantonalne inspekcije u sastavu kantonalne uprave za inspekcije. Kantonalna uprava je samostalni kantonalni organ uprave. Sjediste kantonalne uprave je u sjedistu kantona. Kantonalna uprava moze imati svoje organizacijske jedinice van sjedista kantonalne uprave, sto se utvrńuje pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Odredbe Zakona o unutarnjoj organizaciji Uprave za inspekcijske poslove F BiH sukladno se primjenjuju i na kantonalnu upravu. U okviru svoje djelatnosti, Uprava za inspekcijske poslove kantona obavlja: 1 inspekcijske poslove iz nadleznosti kantonalnih inspekcija koje su organizirane u njezinom sastavu; 2 poduzima upravne i druge mjere u obavljanju inspekcijskog nadzora 3 donosi programe i planove obavljanja inspekcijskog nadzora za kantonalne inspekcije u svom sastavu; 4 vodi evidenciju o obavljanju inspekcijskog nadzora iz nadleznosti kantonalne inspekcije u svom sastavu; 5 vodi evidenciju o kantonalnim inspektorima; 6 vodi evidenciju o sluzbenim iskaznicama kantonalnih inspektora; 7 podnosi izvjese o svom radu kantonalnoj vladi i Federalnoj upravi; 8 obavlja i druge upravne i strucne poslove odreńene federalnim i kantonalnim propisima. U FBiH, je organizirano 10 Kantona, Unsko ­ sanski kanton; Posavski kanton Tuzlanski kanton; Zenicko ­ dobojski kanton; Bosansko ­ podrinjski kanton; Srednjobosanski kanton; Hercegovacko ­ neretvanski kanton; Zapadno ­ hercegovacki kanton; Kanton Sarajevo i Kanton 10 ­Hercegbosanski. U kantonima: Bosansko ­ podrinjskom; Tuzlanskom; Zenicko ­ dobojskom; Unsko-sanskom i Zapadno-hercegovackom organizovane su kantonalne uprave za inspekcijske poslove. U kantonima Sarajevo, Kantonu 10 i Srednjobosanskom kantonu aktivnosti na osnivanju kantonalnih uprava su u toku, dok je u ostala dva kantona posao inspekcije organiziran u okviru resornih ministarstava. Inspekcijski poslovi i inspektori Glavni federalni inspektor neposredno rukovodi Inspektoratom i u tom pogledu ima ovlastenja da izmeńu ostalog: raspreńuje poslove i zadatke na inspektore u inspektoratu; utvrńuje prioritete u obavljanju poslova i zadataka; daje upute za rad; vrsi nadzor nad radom inspektora; neposredno obavlja najslozenije inspekcijske nadzore kod subjekata nadzora; utvrńuje plan i program rada inspekcije i obezbjeńuje njegovu realizaciju uz pribavljanje misljenja nadleznog federalnog ministarstva, kojem podnosi mjesecni izvjestaj o obavljenom nadzoru; redovno upoznaje direktora Uprave o stanju i problemima u vezi vrsenja poslova iz nadleznosti inspektorata i predlaze direktoru preduzimanje odreńenih mjera. Za svoj rad glavni federalni inspektor i rad inspektorata kojim rukovodi neposredno odgovara direktoru Uprave u skladu sa zakonom i drugim propisima. U federalnoj Upravi, federalni inspektori su: 1. Nadzor nad radom federalne Uprave za inspekcijske poslove vrsi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kantonalna vlada nadzor nad radom kantonalne Uprave za inspekcijske poslove. Strucni nadzor nad radom federalne inspekcije i kantonalne inspekcije vrse i mjerodavna federalna i kantonalna ministarstva, putem izvjestavanja i planiranja u skladu sa odredbama zakona. U okviru svoje nadleznosti, ministarstva ne mogu vrsiti neposredan nadzor nad radom inspekcije. Strucni nadzor nad radom kantonalnih uprava u provońenju federalnih zakona vrsi Uprava za inspekcijske poslove FBiH. Obavljanje odreńenih strucnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora ispitivanje kvaliteta, ekspertize i sl. Odnosi izmeńu uprava, inspekcija i inspektora 28 Federalna uprava i kantonalne Uprave za inspekcije obvezni su surańivati u obavljanju inspekcijskog nadzora i meńusobno se obavjestavati i pomagati. Zahtjevi inspekcije za pravnu pomo od druge inspekcije smatraju se hitnim i po njima se mora postupiti najkasnije tri dana od dana prijama. Federalna Uprava pruza strucnu pomo u radu kantonalnim Upravama za inspekcije i koordinira rad federalnih i kantonalnih inspekcija. Direktor federalne Uprave utvrńuje oblike suradnje i druge aktivnosti federalne i kantonalne inspekcije zajednicki inspekcijski pregledi i dr. Kad federalna inspekcija utvrdi da je potrebno hitno obaviti inspekcijski nadzor i poduzeti odreńene upravne mjere iz nadleznosti kantonalne inspekcije na temelju federalnog propisa, federalna inspekcija ili direktor federalne Uprave nalozit e u pisanoj formi kantonalnoj inspekciji obavljanje odreńenog inspekcijskog nadzora i poduzimanje upravne mjere i o tome izvijestiti federalnu inspekciju ili direktora federalne Uprave. U slucaju kad je kantonalna inspekcija propustila obaviti ili nije mogla obaviti inspekcijski nadzor u izvrsavanju federalnih propisa u roku koji nalaze nastala situacija, taj inspekcijski nadzor e obaviti federalna inspekcija Federalne i kantonalne inspekcije obvezne su surańivati sa drugim drzavnim organima, pravnim osobama, udruzenjima, sredstvima javnog informiranja, grańanima i drugim subjektima u pitanjima od znacaja za efikasnu provedbu propisa nad kojima obavljaju inspekcijski nadzor, kao i radi sprecavanja i otklanjanja stetnih posljedica. INSPEKTORATI U OKVIRU UPRAVE I NJIHOV DJELOKRUG RADA Kao sto je istaknuto, unutrasnjom organizacijom Uprave za inspekcijske poslove F BiH, utemeljeno je 10 inspektorata i Odjeljenje Uprave sa sjedistem u Tuzli, Bihau, Mostaru i Zenici. Inspektorat trzisno-turisticke inspekcije Inspektorat trzisno-turisticke inspekcije organizuje i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 2 3 4 5 6 7 8 obavljanje trgovine i obrta; standarde i kvalitet proizvoda u proizvodnji i prometu; mjerne jedinice, robne i usluzne zigove te oznake kvaliteta i porijekla proizvoda; cijene proizvoda i usluga, naknade, takse osim sudskih i upravnih , pretplate i ostale naknade koje se zaracunavaju po posebnim propisima; robna rezerva; zastitu izuma i tehnickih unapreńenja; zastitu prava potrosaca; obavljanje ugostiteljske i turisticke djelatnosti; 29 9 kategorizaciju ugostiteljskih i turistickih objekata; 10 zastitu dobara od posebnog znacaja za turizam prirodne rijetkosti, kulturnopovijesni spomenici, etnografske znamenitosti i dr. Trzno-turisticka inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat sanitarno-zdravstveno­farmaceutske inspekciji Inspektorat sanitarno-zdravstveno-farmaceutske inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 zastitu zdravlja ljudi; 2 sprecavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; 3 proizvodnju i promet zivotnih namirnica i predmeta ope uporabe koji su pod sanitarnim nadzorom; 4 proizvodnju i promet otrova i slicnih supstanci; 5 snadbijevanje vodom i odstranjivanje otpadnih voda i tvari; 6 sanitarno-tehnicke i higijenske uvjete u javnim objektima javni lokali, skole, ustanove socijalne i djecije zastite i dr. Sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene. Inspektorat inspekcije rada Inspektorat inspekcije rada organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 zaposljavanje i prekid radnopravnog odnosa; 2 radnopravni polozaj i zastitu prava uposlenika u radnom odnosu kod poslodavca obracun i isplatu plaa, radno vrijeme, odmori, dopusti i dr. Inspekcija rada obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat urbanisticko­ekoloske inspekcije Inspektorat urbanisticko-ekoloske inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 2 izradu i reviziju tehnicke dokumentacije za gradnju grańevina; 3 gradnju grańevina, rekonstrukciju, sanaciju, upotrebu, odrzavanje i uklanjanje grańevina; 4 kvalitet grańevinskih proizvoda; 5 ureńenje prostora; 6 suzbijanje bespravne gradnje; 7 zastitu okolisa i prirodnih resursa; 8 izradu i usuglasenost dokumenata prostornog ureńenja prostorni planovi, urbanisticki planovi, regulacijski planovi i dr. Inspektorat saobraajne inspekcije Inspektorat saobraajne inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 2 3 4 javne ceste, njihovu gradnju, rekonstrukciju, koristenje i odrzavanje; upravljanje i zastitu javnih cesta i njezine infrastrukture; zastitni cestovni pojas i njegovo koristenje; obavljanje javnog prijevoza osoba i stvari u unutarnjem cestovnom prometu linijski cestovni prijevoz autobusom, taksi prijevoz, rent-a-car, prijevoz za osobne potrebe i dr. Saobracajna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat poljoprivredne inspekcije Inspektorat poljoprivredne inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 2 3 4 gospodarenje, zastitu i ureńenje poljoprivrednog zemljista; prostorno ureńenje u odnosu na poljoprivredno zemljiste; koristenje umjetnog gnojiva i zastitnih sredstava; sjemenska djelatnost i sadni materijal, ispunjavanje tehnicko-proizvodnih uvjeta za registraciju uvoznika i distributera sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja; 5 fitosanitarni nadzor roba u prekogranicnom prometu; 6 zastitu bilja od bolesti i stetnika, registraciju i promet zastitnih sredstava za primjenu u poljoprivredi, poljoprivrednih ljekarni i prodavaonica; 33 7 proizvodnju i obradu duhana; 8 proizvodnju i promet vina i rakije; 9 vonjake i vinograde; 10 uzgoj, odabir i uvoz domaih zivotinja, registraciju uzgajivaca i proizvońaca kao i uvoznika domaih zivotinja; 11 ribnjake i ribolovna podrucja; 12 ispunjavanje tehnicko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i uzgoj domaih zivotinja; 13 proizvodnju, promet i upotrebu stocne hrane i ispunjavanje tehnicko-proizvodnih uvjeta za registraciju objekata za proizvodnju i skladistenje stocne hrane; 14 podsticajne mjere u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat sumarske inspekcije Inspektorat sumarske inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 zastitu i ocuvanje suma; 2 gospodarenje sumama i sumskim zemljistem; 3 zastitu suma od bolesti i stetnika; 4 upravljanje sumama i sumskim zemljistem; 5 sumske radove, objekte, pilane i dr. Sumarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat vodoprivredne inspekcije Inspektorat vodoprivredne inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 2 3 4 5 6 vode, sastav voda, koristenje voda; ureńenje vodotoka i vodoprivrednih objekata; iskoristavanje mineralnih sirovina iz korita vodotoka sljunak, pijesak, kamen ; izgradnju objekata u vodotoku ili u blizini vodotoka; upravljanje vodoprivredom i vońenje vodoprivrednog katastra; izvrsavanje meńudrzavnih i meńunarodnih obveza za vode; 34 7 vrsenje javnih ovlasti od strane javnih poduzea za vodna podrucja i drugih pravnih osoba u primjeni zakona i drugih propisa o vodama; 8 zastitu od voda. Vodoprivredna inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat veterinarske inspekcije Inspektorat veterinarske inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 zdravstvenu zastitu zivotinja, kretanje i transport; 2 suzbijanje i otklanjanje zaraznih bolesti zivotinja; 3 zdravstvenu ispravnost sirovina i proizvoda zivotinjskog porijekla u proizvodnji, preradi i prometu; 4 ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za objekte za proizvodnju proizvoda zivotinjskog porijekla , njihovo drzanje i uskladistenje, promet i dr. Veterinarska inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Inspektorat tehnicke inspekcije Inspektorat tehnicke inspekcije organizira i obavlja inspekcijski nadzor nad provońenjem Zakona i drugih propisa koji se odnose na: 1 2 3 4 5 6 7 istrazivanje i iskoristavanje mineralnih sirovina; tehnicke mjere pri vrsenju rudarske djelatnosti; zastitu na radu pri istrazivanju i iskoristavanju mineralnih sirovina; zastitu od pozara i eksplozija pri istrazivanju i iskoristavanju mineralnih sirovina; izgradnju i odrzavanje rudarskih objekata, postrojenja i ureńaja; transport, uskladistenje i rukovanje eksplozivnim materijalom; planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i remont elektroenergetskih objekata, postrojenja i dr. Tehnicka inspekcija obavlja i druge inspekcijske poslove odreńene zakonom. Odjeljenja Uprave za inspekcijske poslove F BiH U odjeljenjima Uprave za inspekcijske poslove F BiH koji su locirani u Mostaru, Zenici, Tuzli i Bihau vrsi se inspekcijski nadzor - u mjestima carinjenja i na granicnim prelazima u FBiH. Federalni inspektori u sastavu odjeljenja obavljaju inspekcijski nadzor za sest inspektorata i to: trzisno-turisticki; sanitarno-zdravstveno-farmaceutski; saobracajni; poljoprivredni; vodoprivredni i tehnicki. Osim inspekcija odreńenih Zakonom, ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti s drugim poslovima drzavne uprave u odreńenom podrucju, federalnim i kantonalnim zakonom mogu se organizirati inspekcije i u sastavu drugih federalnih i kantonalnih organa uprave, ili odrediti obavljanje inspekcijskog nadzora u sklopu drugih radnih mjesta u tim organima, posebno kad se radi o manjem obimu inspekcijskihposlova. DUZNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo: provjeriti ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti registracija, dozvola za rad, ispunjavanje tehnickih uvjeta, uposljavanje drugih osoba i dr. Kad je ovlasten propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor, inspektor ima pravo i: obaviti pregled fizicke osobe; zaustaviti, pregledati i iskljuciti iz prometa svako vozilo, osim vozila vojske i policije; zabraniti pristup mjestu na kojem se obavlja uvid ili druga inspekcijska radnja; ui i pregledati stambene i druge prostorije; oduzeti nezakonito stecenu imovinsku korist narediti druga ogranicenja i zabrane u skladu s ovlastima prema propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor. Inspektor je tokom nadzora ovlastenu tvrńivati i identitet nadzirane osobe zahtijevajui neku od identifikacijskih isprava, ali je duzan otkriti i svoj identitet, za sto mu sluzi posebna iskaznica koja sluzi i za dokazivanje ovlasti. O pocetku obavljanja nadzora inspektor e u pravilu izvijestiti predstavnika osobe gdje se kontrola planira, osim u slucajevima ako smatra da bi takva obavijest smanjila mogunost utvrńivanja svih cinjenica i okolnosti bitnih za kontrolu poslovanja tih subjekata. O 37 svakom obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je duzan sastaviti zapisnik i pri tom moze uzimati izjave ovlastenih osoba i svjedoka. Sadrzaj zapisnika propisan je odredbama zakona o upravnom postupku i obvezno zadrzi: naziv tijela koje obavlja radnju, ime inspektora koji je obavio inspekcijski nadzor, mjesto gdje se nadzor obavlja, dan kada se inspekcijski nadzor obavlja, doba dana oznacenog kao sat pocetka i zavrsetka inspekcijskog nadzora, oznaku predmeta inspekcijskog nadzora, ime i prezime sluzbene osobe, ime i prezime prisutnih stranaka, njihovih zastupnika ili punomonika, kratak i tacan sadrzaj postupka obavljenih radnja i danih izjava, podatke o ispravama koje su upotrijebljene u svrhu inspekcijskog nadzora te sve zakljucke koji su tokom nadzora doneseni. Zapisnik sastavljen u skladu s odredbama zakona o upravnom postupku jest javna isprava i kao takav ima snagu dokaza, osim onih dijelova gdje je saslusana osoba stavila primjedbu da neki dijelovi zapisnika nisu pravilno sastavljeni. Pravne i fizicke osobe koje podlijezu nadzoru duzne su inspektoru omoguiti nadzor i osigurati mu neometan rad, a ako je potrebno, iz razloga da se inspekcijski nadzor ne bi mogao obaviti, inspektor moze traziti privremenu obustavu poslovanja dok se inspekcijski nadzor ne obavi. Podrazumijeva se da ovu ovlast inspektor treba koristiti samo u izuzetnom slucaju i treba biti ogranicena na sto krai vremenski period potreban za utvrńivanje cinjenicnog stanja. S obzirom na to da Uprava u okviru svog propisanog djelokruga pokriva vise upravnih podrucja mogua je situacija da kod nadziranih pravnih subjekata inspektor uoci nepravilnost u poslovanju iz nadleznosti drugog tijela drzavne uprave. U takvom slucaju duzan je o uocenim nepravilnostima izvijestiti drugo nadlezno tijelo. Zadaa inspekcijskog nadzora je efikasno sprecavanje i otklanjanje nezakonitosti u radu, radi toga inspektori u pravilu postupaju po sluzbenoj duznosti. Za inspektore je propisana i obveza postupanja po prijavama pravnih i fizickih osoba koje bi upuivale na mogue povrede zakona ili drugih propisa, te obaveza pisanog obavjestavanja tih osoba o poduzetim mjerama i radnjama prema eventualnim pociniteljima nedopustenih djela. Svrha je inspekcijskog nadzora da se utvrde sve cinjenice koje su znacajne za rjesavanje u inspekcijskom postupku te da se strankama omogui ostvarivanje njihovih zakonom zajamcenih prava i interesa. Kada je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovaraju li neki proizvodi propisanoj i deklariranoj kvaliteti, inspektor moze uzimati uzorke tih proizvoda i dostaviti ih na ispitivanje strucnoj organizaciji radi ocjene njihove kvalitete. Kad inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa ili postupa nepravilno ili nepotpuno prema obvezama koje su mu odreńene propisima, obvezan je prema utvrńenom cinjenicnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu, naloziti odgovarajue upravne mjere i to: 1 narediti da se utvrńeni nedostatci, nepravilnosti otklone na nacin i u roku kako je odreńeno Zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; 38 2 zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kad je to odreńeno Zakonom ili posebnim propisima cije provońenje nadzire inspekcija; 3 privremeno oduzeti i unistiti robu za koju se utvrdi da je protupravno nastala ili sluzi prometu ili izvrsenju radnji i poslova koji su u oprecnosti sa propisima; 4 narediti poduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je gospodarski subjekt i druga pravna osoba, institucija koja ima javne ovlasti, odnosno organ uprave obvezan poduzeti; 5 prisilno provesti izvrsenje odreńene upravne mjere kad je subjekt nadzora sam ne izvrsi; 6 izrei globu i globiti na licu mjesta, kad je izricito ovlasten propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor; 7 podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i odgovorne osobe za pocinjeni prekrsaj ili kazneno djelo; 8 odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su odreńene Zakonom i posebnim propisima. Radi otklanjanja nepravilnosti u poslovanju kontroliranih subjekata inspektor moze donijeti rjesenje kojim e narediti otklanjanje utvrńenih nepravilnosti odreńujui rok, primjeren obavezi, u kojem se takvom rjesenju mora udovoljiti. Druga je pak pravna situacija kada je zakonom propisano kao obveza donosenja upravnog rjesenja, tada je inspektor duzan donijeti propisnu upravnu mjeru. U nastojanju da se inspekcijskom postupku povea efikasnost zakonodavac je propisao da se u oba navedena slucaja rjesenje donosi najkasnije u roku osam dana nakon sto su utvrńene sve relevantne cinjenice za njegovo donosenje. Kad se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvrsiti u odreńenom roku, subjekt nadzora obvezan je o izvrsenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rjesenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon izvrsenja. Izvrsenje upravne mjere inspektor prati i utvrńuje po sluzbenoj duznosti. Na zahtjev subjekta nadzora inspektor moze produljiti rok izvrsenja upravne mjere do 30 dana, ako su ispunjeni odredbama Zakona utvrńeni uvjeti. Iznimno, ako je protiv konacnog rjesenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod mjerodavnog suda, inspektor moze na zahtjev subjekta nadzora, uz pisanu suglasnost glavnog inspektora i direktora uprave za inspekcije, odgoditi izvrsenje tog rjesenja do konacne odluke suda, ako bi izvrsenje rjesenja o zabrani rada nanijelo stetu subjektu nadzora, koja bi se tesko mogla popraviti. Kad subjekt nadzora nije izvrsio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovcanoj obvezi u roku koji mu je odreńen ili je izvrsio samo djelomicno, inspektor e subjektu nadzora izrei globu radi prisiljavanja na izvrsenje upravne mjere i istodobno e mu odrediti novi rok za izvrsenje uz prijetnju novom i visocijom globom. Globa se izrice u iznosu koji je odreńen propisom na temelju kojeg je upravna mjera odreńena. Inspektor izrice globu subjektu nadzora posebnim zakljuckom, protiv kojeg se moze uloziti zalba. Globa se plaa u roku od pet dana od dana prijama zakljucka. Uplata se vrsi na racun proracuna Federacije kad je kaznu izrekao federalni inspektor, odnosno na racun proracuna kantona, kad je globu izrekao kantonalni inspektor. PRAVNI LIJEKOVI PROTIV RJESENJA I ZAKLJUCAKA INSPEKTORA Na rjesenje kantonalnog inspektora o odreńenim upravnim mjerama na temelju federalnog propisa moze se uloziti zalba u roku od osam dana od dana prijama rjesenja. O zalbi rijesava direktor federalne Uprave. Zalba na rjesenje kantonalnog inspektora odgańa izvrsenje tog rjesenja, osim ako to nije propisano posebnim propisom. Na rjesenje kantonalnog inspektora o odreńenim upravnim mjerama na temelju kantonalnog propisa moze se uloziti zalba u roku od osam dana od dana prijama rjesenja. O zalbi rijesava kantonalno ministarstvo iz upravnog podrucja na koje se odnosi inspekcijski nadzor, ako kantonalnim zakonom nije odreńeno da o zalbi rijesava drugi kantonalni organ uprave. Na rjesenje federalnog inspektora o nalozenim upravnim mjerama moze se uloziti zalba u roku od osam dana od dana prijama rjesenja. O zalbi rjesava federalno ministarstvo iz upravnog podrucja na koje se odnosi inspekcijski nadzor, ako federalnim zakonom nije odreńeno da o zalbi rjesava drugi federalni organa uprave. Zalba na rjesenje federalnog inspektora o upravnim mjerama odgańa izvrsenje rjesenja, ako ovim i posebnim zakonom nije drukcije odreńeno. Zalbu na rjesenje i zakljucak federalnog i kantonalnog inspektora koji su doneseni u obavljanju inspekcijskog nadzora, mjerodavni drugostupanjski organ obvezan je rijesiti u roku od 15 dana od dana prijama zalbe. Rjesenje federalne Uprave doneseno po zalbi na rjesenja i zakljucke kantonalnog inspektora i rjesenje federalnog ministarstva doneseno po zalbi na rjesenje i zakljucak federalnog inspektora, su konacni upravni akti i protiv njih se moze pokrenuti upravni spor. Ovisno o vrsti povrede propisa inspektor za pocinjene prekrsaje, ako nije donio prekrsajni nalog, podnosi nadleznom prekrsajnom sudu zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka, a za kaznena djela prijavu nadleznom drzavnom odvjetnistvu. Kod pokretanja postupka radi utvrńivanja odgovornosti, za pocinitelje nedopustenih djela inspektor je ovlasten traziti od nadleznog suda da ga obavijesti o ishodu postupka. U slucajevima kada to predvińaju posebni propisi inspektor je u takvoj prijavi odnosno zahtjevu duzan predloziti oduzimanje nezakonito stecene imovinske koristi. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan u radu, a o obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor vodi evidenciju. Zakon sadrzi novcane kazne za prekrsaje koji se mogu izrei pravnom subjektu ili fizickoj osobi. Za prekrsaj pravnog subjekta odgovara i odgovorna osoba u pravnom subjektu. Odgovornost odgovorne osobe za prekrsaj postoji ako je do izvrsenja prekrsaja doslo njezinom radnjom ili propustanjem. Novcane kazne u odreńenim rasponima propisne su za pravne ili fizicke osobe za prekrsajna djela, i to: kad se inspektoru ne omogui obavljanje nadzora ili ne osiguraju uvijeti za normalan rad; ako nadzirana osoba na zahtjev inspektora ne stavi na uvid javnu ispravu iz koje se moze utvrditi njezin identitet; ako se u promet stavi proizvod bez uvjerenja o kvalitetu,ako se inspektoru ne dozvoli privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije; ako se inspektoru uskrati uzimanje uzoraka radi ispitivanja kvaliteta proizvoda; ako ne izvrsi izvrsno rjesenje 40 inspektora; ako osoba unisti ili odsteti sluzbeni pecat inspektora na poslovnim ili drugim prostorijama koji je inspektor stavio u vezi s poduzimanjem sluzbenih radnji; ako osoba koja je u obavezi ne postupi po rjesenju iz zapisnika inspektora; ako u odreńenom roku zaposlenika ne prijavi nadleznom tijelu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja; ako ne podnese zahtjev radi izdavanja uvjerenja o kakvoi. Iz navedenog, bilo bi pogresno izvesti zakljucak da su prekrsaji iz ovog Zakona jedini prekrsaji za cije su otkrivanje, prijavljivanje i kaznjavanje nadlezni inspektori federalne Uprave. Djelokrug rada i broj prekrsaja daleko je siri, i ovisno o posebnim zakonima, a kao ilustraciju navodimo ovlasti inspektora u podrucju trgovine, zanatstva, ugostiteljstva i turizma, zastite intelektualnog vlasnistva, normizacije i kakvoe, mjeriteljstva, sumarstva i lovstva, zastite potrosaca, radnih odnosa i zastite na radu itd. Zastitne mjere se sastoje u zabrani obavljanja odreńene djelatnosti za odreńeno vrijeme, oduzimanje predmeta izvrsenja prekrsaja, te oduzimanje protupravno stecene imovinske koristi. Inspekcijski nadzor mora se obavljati brzo i djelotvorno. Kad inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa po propisima prema kojima je obvezan postupati ili postupa nepravilno, obvezan je upravnim mjerama i radnjama za koje je ovlasten, sprijeciti i otkloniti ustvrńene nepravilnosti. Inspektor u vrsenju inspekcijskog nadzora moze poduzimati i odgovarajue preventivne mjere u cilju sprecavanja nastupanja stetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi zakona i drugih propisa cije izvrsenje nadzire kao sto su: upozorenje fizickim i pravnim osobama na obveze iz propisa, ukazivanje na stetne posljedice, predlaganje mjera za otklanjanje njihovih uzroka i sl. ZAKONI NA KOJIMA SE TEMELJI NADLEZNOST ZA POSTUPANJE INSPEKCIJA 1. Zakon o privrednim komorama u FBiH 13. Zakon o zastiti potrosaca u BIH 17. Zakon o kontroli kakvoe odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu Sl. Zakon o sprecavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga Sl. Zakon o sumama Sl. Zakon o uslovima i nacinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta , Sl. Zakon o lovstvu Sl. Zakon o slatkovodnom ribarstvu Sl. Zakon o novcanoj podrsci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji Sl. Zakon o priznavanju i zastiti sorti poljoprivrednog i sumskog bilja Sl. Zakon o sjemenu sadnom materijalu poloprivrednog bilja Sl. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu sumskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja 46. Zakon o veterinarstvu BiH. Zakon o fondu za zastitu okolisa FBiH 55. Zakon o zeljeznicama Bosne i Hercegovine 60. Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine 61. Zakon o komunikacijama 62. Zakon o dopunama zakona o komunikacijama 63. Zakon o meńunarodnom i meńuentitetskom cestovnom prijevozu Sl. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o meńunarodnom i meńuentitetskom cestovnom prijevozu 65. Zakon o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine 66. Zakon o javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine 67. Zakon o postanskom prometu, Sl. Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u bosni i hercegovini Sl. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini K 70. Zakon o privrednim drustvima, Sl. Zakon o standardizaciji, Sl. Zakon o krivicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda, Sl. Zakon o zastiti na radu, Sl. Zakon o zastiti od pozara, Sl. Zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima, Sl. Zakon o rudarstvu, Sl. Zakon o geoloskim istrazivanjima, Sl. Zakon o jedinstvenom nacinu utvrńivanja,evidentiranja i prikupljanju podataka o rezervama mineralnih sirovina,podzemnih voda i o bilansu tih rezervi, Sl. Zakon o elektroenergetskoj inspekciji, Sl. Zakon o termoenergetskoj inspekciji, Sl. Zakon o posudama sa tlakom, Nar. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglasenosti, Sl. Zakon o prenosu, regulatoru i operatoru sistema elektricne energije u BiH, Sl. Zakon o osnivanju kompanije za prenos elektricne energije u BiH, Sl. Zakon o akreditiranju u BiH, Sl. Zakon o prevozu opasnih materija, Sl. Zakon o duhanu, Sl. Zakon o zastiti bilja od bolesti i stetocina koje ugrozavaju cijelu zemlju, Sl. Zakon o vinu i rakiji, Sl. Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o mineralnim ńubrivima, Sl. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka BiH, Sl. Zakon o zastiti novih sorti biljaka BiH, Sl. Zakon o zastiti zdravlja bilja, Sl. Zakon o hrani, Sl. Zakon o flasiranim pitkim vodama Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o trzisnoj inspekciji, Sl. Zakon o kontroli kvalitete odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, Sl. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklańenosti, Sl. Zakon o nadzoru nad trzistem Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda, Sl. Zakon o mjeriteljstvu u Federaciji BiH, Sl. Zakon o mjernim jedinicama BiH, Sl. Zakon o ogranicenoj uporabi duhanskih prerańevina, Sl. Zakon o klasifikaciji djelatnosti u BiH, Sl. Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala, Sl. Zakon o robnim rezervama, Sl. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH, Sl. Zakon o industrijskom vlasnistvu u BiH, Sl. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglasenosti, Sl. Zakon o zastiti potrosaca BiH, Sl. Zakon o cestama, Sl. Zakon o sistemu veza, radio-saobraaju i postanskom, telegrafskom i telefonskom saobraaju, Sl. Zakon o prevozu u meńunarodnom i meńuentitetskom drumskom prevozu, Sl. Zakon o komasacijama, Sl. Zakon o prostornom planiranju i koristenju zemljista na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o provedbi odluka povjerenstva za zastitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Zakon o grańevinskom zemljistu, Sl. Zakon o obrtu, Sl. Zakon o samostalnom privreńivanju, Sl. Zakon o lijekovima koji se koriste u veterini, Sl. Zakon o zdravstvenoj ispravnosti zivotnih namirnica i predmeta opste upotrebe, Sl. Zakon o zdravstvenom nadzoru zivotnih namirnica i predmeta opste upotrebe, Sl. Zakon o zdravstvenom osiguranju, Sl. Zakon o lijekovima, Sl. Zakon o prometu otrova, Sl. Zakon o zdravstvenoj ispravnosti zivotnih namirnica i predmeta opste upotrebe, Sl. Zakon o zdravstvenom nadzoru zivotnih namirnica i predmeta opste upotrebe, Sl. Zakon o prevozu opasnih materija, Sl. Zakon o proizvodnji i primjeni otrova, Sl. Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoe, Sl. Zakon o uzimanju i presańivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lijecenja, Sl. Zakon o radu, Sl. Zakon o zastiti osoba sa dusevnim smetnjama, Sl. Zakon o zaposljavanju stranaca, Sl. Zakon o strajku, Sl. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Sl. Zakon o maticnoj evidenciji, Sl. Zakon o posredovanju u zaposljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Sl. Zakon o vijeu zaposlenika, Sl. Zakon o ustanovama, Sl. Porodicni zakon F BiH, Sl. Zakon o osnovama socijalne zastite,zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom, Sl. Zakon o zastiti nasilja u porodici, Sl. Zakon o udrugama i fondacijama u FBiH, Sl. PREGLED POJEDINACNIH PROPISA U RADU FEDERALNE INSPEKCIJE 2. Inspektorat tehnicke inspekcije 46 1. Pravilnik o opstim mjerama i normativima zastite pri radu sa dizalicama, Sl. Naredba o obaveznom atestiranju homologaciji protiveksploziono zastienih elektricnih ureńaja koji su namjenjeni za upotrebu u prostorima ugrozenim od eksplozivnih smjesa, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina metalicnih i nemetalicnih mineralnih sirovina, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za elektricna postrojenja, ureńaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama za prevoz transporterima sa trakom u rudarstvu, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za projektovanje, grańenje, pogon i odrzavanje gasnih kotlovnica, Sl. Pravilnik o izgradnji postrojenja za tecni naftni gas i o uskladistenju i pretakanju tecnog naftnog gasa, Sl. Naredba o obaveznom atestiranju celicnih boca za propan-butan gas sa ventilom, Sl. Pravilnik o vońenju zbirke isprava i katastra istraznih prostora i eksploatacionih polja, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima pri prevozu ljudi i materijala oknima rudnika, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za hidrantsku mrezu za gasenje pozara, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za istrazivanje, dobivanje i pripremu nuklearnih mineralnih sirovina, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama i o mjerama zastite na radu pri prevozu ljudi i materijala oknima rudnika, Sl. Pravilnik o mjerama zastite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu, Sl. Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tecnosti i o uskladistenju i pretakanju zapaljivih tecnosti, Sl. Naredba o obaveznom atestu aparata za zastitu organa za disanje, Sl. Naredba o obaveznom atestiranju sljemova za zastitu u industriji, Sl. Naredba o obaveznom atestu celicne uzadi za opstu namjenu, Sl. Naredba o obaveznom atestu celicnih uzadi za izvozna postrojenja u rudarstvu, Sl. Pravilnik o obaveznom atestu zabrave vrata voznog okna za liftove i uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruzenog rada ovlastene za vrsenje tih proizvoda, Sl. Propisi o tehnickim mjerama i zastiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima, Sl. Propisi o mjerama zastite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za ureńaje i opremu za pogon motornih vozila na tecni naftni gas i standard JUS M Z2. Pravilnik o tehnickim normativima za elektricna postrojenja i uredaje u rudnicima sa povrsinskom eksploatacijom mineralnih sirovina, Sl. Zakon o upravnom postupku, Sl. Zakon o inspekcijama u Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. Krivicni Zakon F BiH, Sl. Zakon o prekrsajima F BiH, Sl. Zakon o privrednim drustvima, Sl. Zakon o standardizaciji, Sl. Zakon o krivicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o kontroli kvalitete odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklańenosti, Sl. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda, Sl. Zakon o zastiti na radu, Sl. Zakon o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o zastiti od pozara, Sl. Zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima, Sl. Zakon o rudarstvu, Sl. Zakon o geoloskim istrazivanjima, Sl. Zakon o jedinstvenom nacinu utvrńivanja,evidentiranja i prikupljanju podataka o rezervama mineralnih sirovina,podzemnih voda i o bilansu tih rezervi, Sl. Zakon o elektroenergetskoj inspekciji, Sl. Zakon o termoenergetskoj inspekciji, Sl. Zakon o posudama sa tlakom, Nar. Pravilnik o nacinu vońenja evidencija i katastra odreńenih istrazenih prostora, Sl. Pravilnik o sadrzaju rudarskih projekata za koristenje nafte i zemnog gasa, Sl. Upute koje vaze za obogaivanje i oplemenivanje mineralnih sirovina za eksploataciju, Sl. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezeri pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj evidenciji, Sl. Pravilnik o utvrńivanju kvaliteta tecnih naftnih goriva, Sl. Pravilnik o nacinu evidentiranja i kontroli prometa naftnih derivata i ostalih proizvoda i usluga na benzinskim pumpama putem ugrańene opreme, Sl. Pravilnik o uslovima minimalne tehnicke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine, Sl. Pravilnik o smjestaju i drzanju ulja za lozenje, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu pozara i eksplozije pri ciscenju sudova za zapaljive tecnosti, Sl. Pravilnik o tehnickim propisima za izradu i upotrbu parnih kotlova, parnih sudova, pregrijaca pare i zagrijaca vode i JUS standardi sa obaveznom primjenom, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za pokretne zatvorene sudove za komprimirane, tecne i pod pritiskom rastvorene gasove, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za postavljanje stabilnih posuda pod pritiskom za ukapljenje atmosferske plinove, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za postavljanje stabilnih posuda pod pritiskom za tecni ugljen- dioksid, Sl. Pravilnik o tehnickim uslovima i normativima za bezbjedan transport tecnih i gasovitih ugljikovodnika magistralnim natovodnim i gasovodima i naftovodima za meńunarodni transport, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za postavljanje kotlovnica na otvorenom prostoru, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za ureńaje i opremu za pogon motornih vozila na tecni naftni gas, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za cijevne vodove za gasoviti kiseonik, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za cijevne vodove za acetilen, Sl. Pravilnik o zastiti na radu i o tehnickim normativima za razvijace acetilena i acetilenske stanice, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za radova pri cisenju i odmasivanju opreme za kisik, Sl. Odluka o odreńivanju proizvoda koji podlijezu kontroli kvaliteta pri uvozu i izvozu, Sl. Pravilnik o polaganju strucnih ispita radnika za odreńene poslove u oblasti rudarstva, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za izgradnju objekta za dobijanje morske soli i za proizvodnju morske soli, Sl. Pravilnik o opremi i postupku za pruzanje prve pomoi i o organizovanja sluzbe spasavanja u slucaju nezgode na radu, Sl. Pravilnik o nacinu i programu polaganja strucnog ispita radnika geoloske struke, Sl. Opsti pravilnik o higijensko-tehnickim zastitnim mjerama pri radu, Sl. Pravilnik o higijenskim i tehnickim zastitnim mjerama pri radu u grafickim preduzeima, Sl. Pravilnik o obezbjeńenju smjestaja i ishrane radnika, odnosno njihovom prevozu od mjesta stanovanja da mjesta rada i natrag, Sl. Pravilnik o opstim mjerama i normativima zastite na radu na oruńima za rad i ureńajima, Sl. Pravilnik o opstim mjerama zastite na radu za grańevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije i radne prostore, Sl. Pravilnik o tehnickim i zdravstveno tehnickim zastitnim mjerama na radovima pri hemijsko-tehnoloskim procesima, Sl. Pravilnik o uslovima za utvrńivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima, Sl. Pravilnik o zastiti na radu pri odrzavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima, Sl. Naredba o obaveznom atestu sljemova za vatrogasce, Sl. Pravilnik o obaveznom atestu liftova na elektricni pogon za vertikalni prevoz tereta, sa kabinom u kojoj nije mogu pristup ljudi i uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruzenog rada ovlastene za vrsenje atesta tih proizvoda, Sl. Pravilnik o obaveznom atestu liftova na elektricni pogon za vertikalni prevoz osoba i tereta i uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica ovlastena za vrsenje atesta tih proizvoda, Sl. Pravilnik o obaveznom atestu odbojnika koji se uptrebljavaju na liftovima i uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruzenog rada ovlastene za vrsenje atesta tih proizvoda, Sl. Pravilnik o obaveznom atestu granicnika brzine za liftove i uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruzenog rada ovlastene za vrsenje atesta tih proizvoda, Sl. Pravilnik o obaveznom atestu hvatacog ureńja za liftove i uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruzenog rada ovlastene za vrsenje atesta ih proizvoda, Sl. Naredba o obaveznom atestu rucih i prevoznih aparata za gasenje pozara, Sl. Naredba o obaveznom atestu regulatora pritiska za tecne plinove propan-butan, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za seizmicko osmatranje visokih brana, Sl. Odluka o kvalitetu tecnih naftnih goriva, Sl. Pravilnik o tehnickim propisima za izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih sudova, pregrijaca pare i zagrijaca vode i JUS standardi sa obaveznom primjenom, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za tecne atmosferske gasove i tecni ugljen dioksid sa komentarom i pratecim standardom JUS M. Pravilnik o tehnickim normativima za stabilne sudove pod pritiskom za tecne atmosferske gasove, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za stabilne posude pod pritiskom, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za pregled i ispitivanje stabilnih posuda pod pritiskom za tecni ugljen-dioksid, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za pokretne zatvorene sudove za komprimirane, tecne i pod pritiskom rastvorene gasove, Sl. Pravilnik o opstim tehnickim propisima za izradu predmeta i konstrukcija zavarivanjem, Sl. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglasenosti, Sl. Pravilnik o tehnickim propisima o gromobranima, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima i uslovima za projektovanje i izvońenje elektricnih postrojenja u prostorijama u kojima se radi sa eksplozivima, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za kablovske distribucione vodove i zajednicke antenske sisteme, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu niskonaponskih mreza i pripadajuih transformatorskih stanica, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu elektroenergetskih postrojenja i ureńaja od pozara, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za elektricne instalacije niskog napona, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama za ureńaje sa svijetleim cijevima, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama za pogon i odrzavanje elektroenergetskih postrojenja, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama za izgradnju, pogon i odrzavanje elektricnih generatora i sinhronih kompezatora hladenih vodonikom, Sl. Pravilnik o pruzanju prve pomoi u slucaju povreda i oboljenja radnika na radu, Sl. Pravilnik o zastiti na radu pri korisenju elektricne struje, Sl. Odluka o Zakonu o standardizaciji BiH, Sl. Zakon o prenosu, regulatoru i operatoru sistema elektricne energije u BiH, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu od statickog elektriciteta, Sl. Zakon o osnivanju kompanije za prenos elektricne energije u BiH, Sl. Pravilnik o sadrzini projekata, programa i elaborata geoloskih istrazivanja, Sl. Pravilnik o nacinu polaganja strucnog ispita za radnike koji rade na poslovima geoloskih istrazivanja, Sl. Pravilnik o nacinu i postupku utvrńivanja i ovjeravanja rezervi mineralnih sirovina i podzemnih voda, Sl. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi cvrstih mineralnih sirovina i vońenju evidencije o njima, Sl. Zakon o akreditiranju u BiH, Sl. Pravilnik o tehnickim propisima o rudarskom mjerenju, mjerackim knjigama i rudarskim planovima, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za pripremu sirovina - ruda obojenih metala, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za povrsinsku eksploataciju lezista mineralnih sirovina, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za povrsinsku eksploataciju arhitektonsko - grańevinskog kamena ukrasnog kamena , tehnickog kamena, sljunka i pijeska, te za preradu arhitektonsko - grańevinskog kamena, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za masine sa dizelskim motorima koji se upotrebljavaju pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskim jamama, Sl. Pravilnik o sadrzini dugorocnih programa i rudarskih projekata, Sl. Pravilnik o tehnickom promatranju visokih brana, Sl. Pravilnik o tehnickim propisima o rudarskom mjerenju, mjerackim knjigama i rudarskim planovima, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima pri prevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima pri istrazivanju i eksploataciji nafte, zemnih plinova i slojnih voda, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za rudarske radove pri istrazivanju i eksploataciji lezista kamene soli, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za podzemnu eksploataciju uglja, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina metala i nemetala, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za izgradnju jamskih magacina eksplozivnih sredstava i rudnicima sa podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za zastitu skladista od pozara i eksplozija, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama i o zastiti na radu pri radu na povrsinskim otkopima uglja, metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama i o zastiti na radu pri istrazivanju i eksploataciji nafte i zemnih plinova dubinskim busotinama, Sl. Pravilnik o tehnickim mjerama i zastiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima, Sl. Pravilnik o strucnoj spremi i nacinu provjere strucnog znanja lica koja mogu rukovati eksplozivnim materijama i lica koja mogu rukovati zapaljivim tecnostima i gasovima u prometu, Sl. Pravilnik o programu i nacinu polaganja strucnog ispita za profesionalne vatrogasce i rukovodioce gasenja pozara, Sl. Pravilnik o prestanku vazenja Pravilnika o tehnickim mjerama i zastiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima, Sl. Pravilnik o mjerama zastite na radu pri podzemnoj eksploataciji kamene soli, Sl. Pravilnik o ispiranju plemenitih metala iz rijecnih nanosa, Sl. Pravilnik o izgradnji stanica za snadbijevanje gorivom motornih vozila i o uskladistenju i pretakanju goriva, Sl. Pravilnik o zastitnim mjerama pri rukovanju eksplozivima i lagumanju miniranju u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima, Sl. Pravilnik o zastiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila, Sl. Pravilnik o zastiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipulisanja eksplozivima i barutima, Sl. Pravilnik o higijenskim i tehnickim zastitnim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama kao i kod vadenja gline, pijeska i sljunka, Sl. Pravilnik o pruzanju prve pomoi i u slucaju povreda i oboljenja radnika na radu, Sl. Pravila sluzbe u vatrogasnim jedinicama, Sl. Odluka o metodologiji za izradu plana zastite od pozara koju donosi skupstina opstine, Sl. Naredba o odreńivanju skracenog radnog vremena za izvjesne poslove u rudarstvu, Sl. Naredba o obaveznom snadbijevanju radnika gaziranom slanom vodom u odelenjima sa visokom temperaturom, Sl. Naredba o zabrani upotrebe motornih benzina za odmasivanje, pranje i cisenje metalnih dijelova i predmeta od drugog materijala, Sl. Pravilnik o tehnickim normativima za pumpe i kompresore, Sl. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata, prirodnih plinova i vońenju evidencije o njima, Sl. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i vońenju evidencije o njima, Sl. Propisi o tehnickim mjerama i o zastiti na radu pri radu na povrsinskim otkopima uglja, metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina, Sl. Zakon o prevozu opasnih materija, Sl. Inspektorat vodoprivredne inspekcije Zakon o inspekcijama u Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. Odluka o visini posebnih vodnih naknada, Sl. Pravilnik o sadrzaju, obliku, uvjetima, nacinu izdavanja i cuvanja vodnih akata, Sl. Pravilnik o nacinu obracunavanja, postupku i rokovima za obracunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada, Sl. Pravilnik o granicnim vrijednostima opasnih i stetnih materija za tehnoloske otpadne vode prije njihovog upustanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik, Sl. Pravilnik o granicnim vrijednostima opasnih stetnih materija za vode koje se nakon precisavanja iz sistema javne kanalizacije ispustaju u prirodni prijemnik, Sl. Pravilnik o odreńivanju zona sanitarne zastite i zastitnih mjera za izvorista vode koja se korite i planiraju da koriste za pie, Sl. Uredba o planovima odbrane od poplava, Sl. Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine, Sl. Uredba o klasifikaciji voda meńurepublickih vodotoka, meńudrzavnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije, Sl. Uredba o kategorizaciji vodotoka, Sl. Pravilnik o minimumu sadrzine opeg akta o odrzavanju, koristenju i osmatranju vodoprivrednih objekata, Sl. Odluka o glavnom planu operativnih mjera odbrane od poplava za 2007. Uredba o opasnim i stetnim materijama u vodi, Sl. Inspektorat poljoprivredne inspekcije Pravilnik o kvalitetu stocne hrane, Sl. Zakon o duhanu, Sl. Zakon o mjerama za unapreńenje stocarstva, Sl. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednog bilja, Sl. Zakon o priznavanju i zastiti sorti poljoprivednog i sumskog bilja, Sl. Zakon o zastiti bilja od bolesti i stetocina koje ugrozavaju cijelu zemlju, Sl. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati preduzea,odnosno druga pravna lica cija je djelatnost promet sredstava za zastitu bilja na veliko i malo, Sl. Zakon o vinu i rakiji, Sl. Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o mineralnim ńubrivima, Sl. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka BiH, Sl. Pravilnik o kvalitetu alkoholnih pia, Sl. Zakon o zastiti novih sorti biljaka BiH, Sl. Zakon o zastiti zdravlja bilja, Sl. Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima za drveni materijal koji se koristi u meńunarodnom prometu, Sl. Zakon o hrani, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama fizickih, hemijskih i mikrobioloskih analiza stocne hrane, Sl. Pravilnik o kvalitetu vina, Sl. Upustvo o sistemetskoj kontroli plodnosti zemljista, Sl. Upustvo o strucnim mjerilima za razvrstavanje zemljista u kategorije, Sl. Upustvo o utvrńivanju dozvoljenih kolicina stetnih i opasnih materija u zemljistu i metode njihovog ispitivanja, Sl. Pravilnik o obliku i sadrzaju obrasca dozvola za sportsko-rekreativni ribolov, Sl. Pravilnik o nacinu, alatima i sredstvima kojima se obavlja ribolov, Sl. Pravilnik o odreńivanju visine naknade stete nanesene ribljem fondu, Sl. Pravilnik o organizaciji i radu ribocuvarske sluzbe, obliku i sadrzaju obrasca legitimacije i znacke ribocuvara, Sl. Pravilnik o programu i nacinu polaganja ribickog ispita, obrasca i nacinu izdavanja uvjerenja o polozenom ribickom ispitu i upisniku o izdanim uvjerenjima o polozenom ribickom ispitu, Sl. Pravilnik o obliku, sadrzaju i nacinu vońenja ribarskog katastra, Sl. Pravilnik o obliku, sadrzaju i nacinu vońenja upisnika o izdatim dozvolama za privredni ribolov, Sl. Pravilnik o obliku i sadrzaju i nacinu vońenja registra o izdatim dozvolama za akvakulturu, Sl. Pravilnik o osnovnim zahtjevima o kvalitetu, pakovanju i deklerisanju sjemenu poljoprivrednog bilja, Sl. Pravilnik o osnovnim zahtjevima o kvalitetu poljoprivrednog sadnog materijala,nacinu pakovanja, plombiranja, deklarisanja i uslovima cuvanja sadnog materijala poljoprivrednog bilja, Sl. Pravilnik o sadrzaju, nacinu i uvjetima upisa u Registre poljoprivrednog sjemena i poljoprivrednog sadnog materijala, Sl. Pravilnik o strucnom pregledu nad proizvodnjom poljoprivrednog sadnog materijala, Sl. Pravilnik o strucnom pregledu sjemenskog usjeva poljoprivrednog bilja, Sl. Pravilik o dopunama pravilnika o osnovnim zahtjevima o kvaliteti, pakovanju i deklarisanju sjemena poljoprivrednog bilja 39. Pravilnik o visini troskova za izvrseni strucni pregled nad proizvodnjom sjemena i sadnog materijala i deklarisanja sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog bilja, Sl. Pravilnik o visini troskova za utvrńivanje kvaliteta poljoprivrednog sjemena, Sl. Pravilnik o uslovima pod kojim, preduzea, odnosno druga pravna lica mogu obavljati bioloska predispitivanja i ispitivanja fizickih, hemijskih i bioloskih svojstava sredstava za zastitu bilja, Sl. Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati skladista i druge prostorije za smjestaj bilja i preduzea koja se bave poslovima dezinfekcije i dezinsekcije bilja i deratizacija prostorija, Sl. Inspektorat trzisno-turisticke inspekcije 1. Pravilnik o kvalitetu stocne hrane, Sl. Zakon o flasiranim pitkim vodama Bosne i Hercegovine, Sl. Pravilnik o kvalitetu proizvoda od mesa pernate zivine, Sl. Pravilnik o kvalitetu proizvoda od mesa, Sl. Pravilnik o kvalitetu voa, povra i pecurki, Sl. Naredba o odreńivanju gasnih aparata za domainstvo koji se mogu stavljati u promet, a samo ako su snabdjeveni garantnim listom, tehnickim uputstvom i o najmanjem trajanju garantnog roka i roka obezbjeńenog servisiranja za te aparate, Sl. Naredba o odreńivanju aparata za gasenje pozara koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom i tehnickim uputstvom i o najmanjem trajanju garantnog roka i roka obezbjeńenog servisiranja za tu opremu, Sl. Zakon o upravnom postupku, Sl. Zakon o inspekcijama u Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o duhanu, Sl. Zakon o trzisnoj inspekciji, Sl. Zakon o prekrsajima Federacije BiH, Sl. Zakon o upravnom sporu, Sl. Zakon o trgovini, Sl. Zakon o kontroli kakvoe odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Zakon o kontroli kvalitete odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Zakon o kontroli cijena, Sl. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju, Sl. Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, Sl. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklańenosti, Sl. Zakon o nadzoru nad trzistem Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda, Sl. Zakon o mjeriteljstvu u Federaciji BiH, Sl. Zakon o mjernim jedinicama BiH, Sl. Zakon o standardizaciji Bosne i Hercegovine, Sl. Zakon o ogranicenoj uporabi duhanskih prerańevina, Sl. Odluka o kakvoi tecnih naftnih goriva, Sl. Naputak o nacinu provedbe Odluke o kakvoi tecnih naftnih goriva, Sl. Uredba o reguliranju prometa odreńenih naftnih derivata, Sl. Zakon o uvjetima i nacinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta, Sl. Zakon o gospodarskim drustvima, Sl. Zakon o klasifikaciji djelatnosti u BiH, Sl. Zakon o posebnim uvjetima za obavljanje poslova meńunarodnog otpremnistva u svezi carinjenja robe, Sl. Pravilnik o minimalnim tehnicko-tehnoloskim i kadrovskim uvjetima za obavljanje proizvodnje osvjezavajuih bezalkoholnih pia,vonih sokova i sirupa i flasiranih voda, Sl. Pravilnik o minimalno-tehnoloskim i kadrovskim uvjetima za obavljanje prerade zita u mlinovima, Sl. Pravilnik o posebnim uvjetima evidentiranja i obiljezavanja brasna koje se stavlja na trziste, Sl. Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala, Sl. Zakon o politici direktnih stranih ulaganja, Sl. Zakon o robnim rezervama, Sl. Pravilnik o nacinu evidentiranja i kontroli prometa naftnih derivata i ostalih proizvoda i usluga na benzinskim crpkama putem ugrańene opreme u Federaciji BiH, Sl. Pravilnik o odreńivanju visine maloprodaje i veleprodaje marze ljekova, Sl. Zakon o turistickim zajednicama i promociji turizma u Federaciji BiH, Sl. Zakon o turisticko-ugostiteljskoj djelatnosti, Sl. Pravilnik o obliku i nacinu vońenja knjige zalbi, Sl. Pravilnik o kvalitetu mesa stoke za klanje, peradi i divljaci, Sl. Pravilnik o kvaliteti masti i ulja biljnog porijekla, margarina, majoneze seera i ostalih saharida i meda, Sl. Pravilnik o kvaliteti seera, Sl. Pravilnik o kvaliteti jestivih ulja i masti biljnog porijekla, margarina, majoneze i njima slicnih proizvoda, Sl. Pravilnik o kvalitetu jestivog maslinovog ulja i mijesanog maslinovog ulja, Sl. Pravilnik o kvalitetu kakao-proizvoda, slicnih cokoladi, bombonskih proizvoda i krem-proizvoda, Sl. Pravilnik o kvaliteti keksa i proizvoda srodnih keksu, Sl. Pravilnik o kvalitetu sireta i razblazene siretne kiseline ulja, Sl. Pravilnik o kvalitetu kafe, proizvoda od kafe i surogata kafe, Sl. Pravilnik o kvalitetu supa, koncentrata za supu, koncentrata za umake i dodataka jelima, Sl. Pravilnik o kvaliteti zacina, ekstrakta zacina i mjesavina zacina, Sl. Pravilnik o kvaliteti ulja za lozenje, Sl. Pravilnik o kvalitetu soli, Sl. Pravilnik o kvalitetu riba, rakova, skoljkasa, morskih jezeva, zaba, kornjaca, puzeva i njihovih proizvoda, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama obavljanja kemijskih fizickih analiza kakao zrna, kakao proizvoda, proizvoda slicnih cokoladi, bombonskih proizvoda, krem proizvoda i proizvoda srodnih keksu, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i obavljanja kemijskih i fizickih analiza bjelancevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama obavljanja fizickih i kemijskih analiza za kontrolu kvaliteta zita,mlinskih i pekarskih proizvoda,t jestenina i brzo smrznutih tijesta, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i obavljanju kemijskih i fizickih analiza alkoholnih pia, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama kemijskih i fizickih analiza sireta i razblazene siretne kiseline, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama kemijskih i fizickih analiza i razblazene siretne kiseline radi kontrole kvaliteta proizvoda od voa i povra, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i vrsenja kemijskih i fizikkih analiza radi kontrole proizvoda od voa i povra, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama obavljanja kemijskih i fizickih analiza, kakao zrna kakao i proizvoda srodnih keksu, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama kemijskih i fizickih analiza mlijeka i proizvoda od mlijeka, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama fizickih, kemijskih i mikrobioloskih analiza stocne hrane, Sl. Pravilnik o metodama ispitivanja kvaliteta jaja i proizvioda od jaja, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i vrsenju kemijskih i fizickih analiza bjelancevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, Sl. Zakon o hrani, Sl. Pravilnik i kvalitetu mlijeka, proizvoda o mlijeka, sirila i cistih kultura, Sl. Odluka o kvalitetu tecnih naftnih goriva, Sl. Uputstvo o nacinu provońenja Odluke o kvalitetu tecnih naftnih goriva, Sl. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH, Sl. Zakon o industrijskom vlasnistvu u BiH, Sl. Zakon o kontroli kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu, Sl. Pravilnik o nacinu i postupku vrsenja kontrole kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u spoljnotrgovinskom prometu, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i obavljanja hemijskih i fizickih analiza bjelancevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, Sl. Pravilnik o kvalitetu mlijeka, proizvoda od mlijeka, sirila i cisitih kultura, Sl. Pravilnik o kvalitetu bjelancevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, Sl. Pravilnik o kvalitetu alkoholnih, bezalkoholnih pia, leda i sireta, Sl. Pravilnik o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode, Sl. Odluka o odreńivanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i njihovih prerańevina koji podlijezu kontroli kvaliteta u spoljnotrgovinskom prometu, Sl. Zakon o nadzoru kvaliteta odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Zakon o nadzoru nad trzistem u BiH, Sl. Zakon o opstoj sigurnosti proizvoda, Sl. Zakon o sistemu drustvene kontrole cijena, Sl. Zakon o spoljno trgovinskoj politici u BiH, Sl. Pravilnik o posebnim uslovima evidentiranja i obiljezavanja brasna koje se stavlja na trziste, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i obavljanja hemijskih i fizickih analiza alkoholnih pia, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama hemijskih i fizickih analiza sireta i razblazene siretne kiseline radi kontrole kvaliteta proizvoda od voca i povrca, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama hemijskih i fizickih analiza sireta i razblazene siretne kiseline, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama hemijskih i fizickih analiza mlijeka i proizvoda od mlijeka, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama fizickih, hemijskih i mikrobioloskih analiza stocne hrane, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama obavljanja hemijskih i fizickih analiza, kakao zrna, kakao proizvoda, proizvoda slicnih cokoladi, bombonskih proizvoda, krem proizvoda, keksa i proizvoda srodnih keksu, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i metodama obavljanja fizickih i hemijskih analiza za kontrolu kvaliteta zita, mlinskih i pekarskih proizvoda, tjestenina i brzo smrznutih tijesta, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i vrsenja hemijskih i fizickih analiza radi kontrole kvaliteta proizvoda od voa i povra, Sl. Pravilnik o metodama uzimanja uzoraka i vrsenja hemijskih i fizickih analiza bjelancevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, Sl. Pravilnik o metodama ispitivanja kvaliteta jaja i proizvoda od jaja, Sl. Pravilnik o kvalitetu seera, Sl. Pravilnik o kvalitetu supa, koncentrata za supu, koncentrata za umake i dodatke jelima, Sl. Pravilnik o kvalitetu sireta i razblazene siretne kiseline, Sl. Pravilnik o kvalitetu riba, rakova, skoljkasa, morskih jezeva, Sl. Pravilnik o kvalitetu proizvoda od voa, povra, pecurki i pektinskih proizvoda, Sl. Pravilnik o kvalitetu piva, Sl. Pravilnik o kvalitetu pekarskog kvasca, Sl. Pravilnik o kvalitetu osvjezavajuih bezalkoholnih pia, Sl. Pravilnik o kvalitetu mesa, stoke za klanje, peradi i divljaci, Sl. Pravilnik o kvalitetu mesa pernate zivine, Sl. Pravilnik o kvalitetu meda i drugih pcelinjih proizvoda metodama za kontrolu meda i drugih pcelinjih proizvoda, Sl. Pravilnik o kvalitetu masti i ulja biljnog porijekla, margarina, majoneza, seera i ostalih saharida poslasticarskih proizvoda, meda, kakao proizvoda slicnih cokoladi, Sl. Pravilnik o kvalitetu masti i ulja biljnog porijekla, margarina, majoneza, seera i ostalih saharida i meda, Sl. Pravilnik o kvalitetu keksa i proizvoda srodnih keksu, Sl. Pravilnik o kvalitetu kafe, proizvoda od kafe i surogata kafe, Sl. Pravilnik o kvalitetu kafe i surogata kafe, caja, zacina, koncentrata za supu, pekarskog kvasca, praska za pecivo, praska za puding, dijetalnih proizvoda i aditiva, Sl. Pravilnik o kvalitetu kakao proizvoda, proizvoda slicnih cokoladi, krem proizvoda i bombonskih proizvoda, Sl. Pravilnik o kvalitetu jestivog maslinovog ulja i mjesanog maslinovog ulja, Sl. Pravilnik o kvalitetu jestivih ulja, i masti biljnog porijekla i margarina, majoneza i njima srodnih proizvoda, Sl. Pravilnik o kvalitetu jestivih pecurki i proizvoda od jestivih pecurki, Sl. Pravilnik o kvalitetu jaja i proizvoda od jaja, Sl. Pravilnik o kvalitetu zacina, ekstrakta zacina i mjesavina zacina, Sl. Pravilnik o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjskog mesa, Sl. Pravilnik o kvalitetu zita, mlinskih i pekarskih proizvoda, tjestenina i brzo smrznutih tijesta, Sl. Pravilnik o kvalitetu vina, Sl. Pravilnik o kvalitetu bjelancevinastih proizvoda i mjesavine bjelancevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, Sl. Pravilnik o kvalitetu alkoholnih i bezalkoholnih pia, leda i sireta, Sl. Pravilnik o kvalitetu alkoholnih pia, Sl. Naredba o pakovanju i deklarisanju sampona za pranje kose, Sl. Naredba o pakovanju i deklarisanju paste za zube, Sl. Naredba o pakovanju i deklarisanju deterdzenata u obliku praska za pranje predmeta od tekstila, Sl. Naredba o pakovanju i deklarisanju tecnog deterdzenta za rucno pranje posuńa, Sl. Naredba o odreńivanju sportske opreme i rekvizita koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom i tehnickim uputstvom i o najmanjem trajanju garantnog roka i roka obezbjeńenog servisiranja za te proizvode, Sl. Naredba o odreńivanju proizvoda koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom, tehnickim uputstvom i spiskom ovlastenih servisa i o najmanjem trajanju garantnog roka za te proizvode, Sl. Naredba o odreńivanju proizvoda automobilske industrije koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom i o najmanjem trajanju garantnog roka servisiranja za te ureńaje, Sl. Naredba o odreńivanju opreme za obavljanje djelatnosti u poljoprivredi koja mora biti snabdjevena tehnickim uputstvom koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom i najmanjem trajanju garantnog roka servisiranja za te ureńaje, Sl. Naredba o odreńivanju izolacionih aparata i opreme za kontrolu izolacionih aparata koja mora biti snabdjevena tehnickim uputstvom koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom i najmanjem trajanju garantnog roka servisiranja za te ureńaje, Sl. Naredba o odreńivanju elektricnih aparata za domainstvo koji se mogu stavljati u promet samo ako su snabdjeveni garantnim listom, tehnickim 62 uputstvom i o najmanjem trajanju garantnog roka i roka obezbjeńenog servisiranja za te aparate, Sl. Naredba o odreńivanju graficke opreme koja se moze stavljati u promet samo ako je snabdjevena garantnim listom i tehnickim uputstvom i o najmanjem trajanju garantog roka i roka obezbjeńenog servisiranja za tu opremu, Sl. Naredba o obaveznom donosenju proizvodacke specifikacije za sampone za pranje kose, Sl. Naredba o obaveznom donosenju proizvońacke specifikacije za tecne deterdzente za rucno pranje posuńa, Sl. Naredba o obaveznom donosenju proizvońacke specifikacije za paste za zube, Sl. Naredba o obaveznom donosenju proizvońacke specifikacije za deterdzente za masinsko i rucno pranje predmeta od tekstila, Sl. Naredba o obaveznom atestiranju cementa, Sl. Naredba o obaveznom atestiranju elektricnih aparata za domainstvo, Sl. Naredba o izgledu i upotrebi atestnog znaka, Sl. Naredba o deklarisanju rezervnih dijelova za motorna vozila, Sl. Pravilnik o metroloskim uslovima za protocna mjerila zapremine tecnosti sa posrednim nacinom mjerenja, Sl. Pravilnik o metroloskim uslovima za automatska mjerila nivoa tecnosti u nepokretnim rezervoarima, Sl. Pravilnik o metroloskim uslovima za vage sa automatskim funkcionisanjem, Sl. Pravilnik o metroloskim uslovima za protocna mjerila zapremine za razne tecnosti sa neposrednim mjerenjem zapremine, Sl. Naredba o obaveznoj upotrebi odreńenih mjernih jedinica u prometu nafte i naftnih proizvoda, Sl. Pravilnik o kvalitetu goriva za mlazne motore, Sl. Naredba o obaveznoj upotrebi odreńenih vrsta mjerila u prometu nafte i naftnih proizvoda, Sl. Zakon o tehnickim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglasenosti, Sl. Posebne uzanse u prometu na malo, Sl. Posebne uzanse u ugostiteljstvu, Sl. Zakon o zastiti potrosaca BiH, Sl. Odluka o Zakonu o standardizaciji BiH, Sl. Pravilnik o poreskim markicama za duvanske prerańevine i kontrolnim markicama za alkoholna pia i vina, Sl. Pravilnik o kvalitetu mesa pernate zivine, Sl. Uredba o vezanim i posebnim obrtima, Sl. Pravilnik o nacinu i obliku vońenja obrtnog registra, Sl. Pravilnik o uvjetima minimalne tehnicke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine, Sl. Pravilnik o obliku i nacinu vońenja trgovacke knjige, Sl. Pravilnik o nacinu i postupku obavljanja kontrole kakvoe proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Odluka o odreńivanju proizvoda koji podlijezu kontroli kakvoe pri uvozu i izvozu, Sl. Odluka o odreńivanju proizvoda za koje kontrolu kakvoe obavljaju poduzea ovlastena od strane federalnog ministarstva trgovine, Sl. Odluka o visini i nacinu plaanja naknade za pokrie troskova kontrola kakvoe odreńenih proizvoda pri uvozu i izvozu, Sl. Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena odreńenih proizvoda i usluga od interesa za federaciju BiH, Sl. Naputak o nacinu, sadrzaju i rokovima dostave obavjestenja o promjeni cijena i marzi pojedinih proizvoda i usluga, Sl. Uredba o zastupanju stranih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine, Sl. Uredba o vrsti i oblicima zigova koji su u uporabi kod verificiranja mjerila, Sl. Pravilnik o uvjetima tehnicke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljanja, prerade i proizvodnje otpadnih materijala i sekundarnih sirovina, Sl. Pravilnik o obrascu prijave i upisnika o pruzanju ugostiteljskih usluga u objektima zatvorenog tipa, Sl. Pravilnik o postupku prijave i odjave turista i nacina vońenja popisa turista, Sl. Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, Sl. Inspektorat saobraajne inspekcije 1. Zakon o cestovnom prijevozu, Sl. Pravilnik o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu, Sl. Pravilnik o tehnicko-eksplatacionim uvjetima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza, Sl. Pravilnik o obaveznom sadrzaju i nacinu popunjavanja putnog naloga, Sl. Pravilnik o posebnim uvjetima za motorna vozila kojima se obavlja prijevoz, Sl. Pravilnik o preventivnim tehnickim pregledima motornih i prikljucnih vozila, Sl. Pravilnik o kriterijima, postupku i nacinu usklańivanja, registracije i ovjere redova voznje te sadrzaju i nacinu vońenja registra, 64 8. Pravilnik o obaveznom obliku i sadrzaju putnog lista sa spiskom putnika, Sl. Zakon o cestama, Sl. Zakon o prijevozu opasnih materija, 11. Pravilnik o uvjetima, nacinu rada i kategorizaciji autobusnih stanica, Sl. Pravilnik o obrascu, sadrzaju i nacinu vońenja prometnog dnevnika, Sl. Pravilnik o uvjetima rada, organizacionim i dr. Pravilnik o jedinstvenom informacionom sistemu i obradi podataka tehnickih pregleda i registracije vozila, Sl. Pravilnik o utvrdivanju mreze i kriterija o broju stanica za tehnicki pregled vozila, Sl. Pravilnik o strucnom nadzoru nad radom stanica za tehnicki pregled, Sl. Zakon o meńunarodnom i meńuentitetskom cestovnom prijevozu, Sl. Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja licenci za obavljanje meńunarodnog cestovnog prijevoza putnika, tereta i opasnih materija, Sl. Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima, Sl. Sporazum izmeńu Vlade Republike Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Mańarske o meńunarodnom cestovnom prijevozu putnika i robe sa Protokolom 21. Ugovor izmeńu Vlade Republike Austrije i Vlade Republike Bosni i Hercegovine o prijevozu osoba motornim vozilima u linijskom saobraaju, Sl. Ugovor izmeńu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bosne i Hercegovine o meńunarodnom cestovnom prijevozu, Sl. Ugovor o provedbi sporazuma izmeńu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine kojim se osigurava prolaz Republici Hrvatskoj kroz teritorij Federacije Bosne i Hercegovine 24. Ugovor o provedbi sporazuma kojim se osigurava Federaciji Bosne i Hercegovine pristup Jadranu kroz teritorij Republike Hrvatske 25. Sporazum izmeńu Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o prijevozu osoba i stvari u meńunarodnom cestovnom prometu, Sl. Sporazum o meńunarodnom cestovnom prometu izmeńu Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske, Sl. Sporazum izmeńu Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Danske o cestovnom prijevozu putnika i tereta, Sl. Sporazum izmeńu Vijea ministara Bosni i Hercegovine i Vlade Kraljevine Svedske o medunarońnom prijevozu putnika i tereta, Sl. Sporazum o meńunarodnom cestovnom prometu putnika i roba izmeńu Vlade Islamske Republike Iran i Vlade BiH, Sl. Sporazum izmeńu Vijeu ministara BiH i Vlade Republike Makedonije o meńunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta, Sl. Sporazum izmeńu BiH i Kraljevine Nizozemske o meńunarodnom cestovnom prijevozu, Sl. Sporazum izmeńu Vijea ministara BiH i Savezne Vlade Republike Jugoslavije o meńunarodnom prijevozu osoba i stvari u cestovnom prometu, Sl. Sporazum izmeńu Vijea ministara BiH svicarske Federalnog Vijea u vezi sa meńunarodnim cestovnim prijevozom osoba i roba, Sl. Sporazum izmeńu Vlade BiH i Vlade Republike Njemacke o meńunarodnom cestovnom prijevozu osoba i stvari, Sl. Sporazum izmeńu Vlade BiH i Vlade Republike Ukrajine o meńunarodnom cestovnom prijevozu osoba i stvari, Sl. Sporazum izmeńu Vijea ministara BiH i Vlade Republike Bjelorusije o cestovnom prijevozu putnika i tereta, Sl. Sporazum izmeńu BiH i Republike Hrvatske o pogranicnom saobraaju i saradnji, Sl. Sporazum izmeńu Vijea ministara BiH i Vlade Republike Italije o uzajamnom reguliranju meńunarodnog cestovnog prijevoza osoba i stvari, Sl. Sporazum izmeńu BiH i Srbije i Crne Gore o pogranicnom saobraaju, Sl. Ugovor o meńunarodnom povremenom prijevozu putnika obicnim i putnickim autobusima-INTERBUS, Sl. Pravilnik o kriterijima, postupku i nacinu raspodjele dozvola za meńunarodni vanlinijski cestovni prijevoz putnika, Sl. Ugovor o meńunarodnom povremenom prijevozu putnika obicnim i putnickim autobusima, Sl. Pravilnik o nacinu iskljucivanja vozila iz prometa i nacinu udaljavanja vozaca ili clana posade iz vozile, Sl. Zakon o postanskom prometu, Sl. Pravilnik o opim uvjetima za pruzanje postanskih usluga, 46. Zakon o sistemu veza, radio-saobraaju i postanskom, telegrafskom i telefonskom saobraaju, Sl. Pravilnik o utvrńivanju uslova za projektovanje i izgradnju prikljucaka i prilaza, Sl. Pravilnik o postavljanju znakova i informacija na cestama i naknadama za ceste, Sl. Pravilnik o utvrńivanju uslova za obavljanje vanrednog prevoza i visinu naknade za vanrednu upotrebu cesta, Sl. Mjerila za utvrńivanje prekomjerne upotrebe javne ceste, Sl.

Razgovori s Bogom - cijeli film po istoimenoj knjizi Neale Donald Walscha
School je jedan od najodlikovanijih američkih pilota. Nakon pravomoćnosti rješenja sud će ustupiti predmet nadležnom sudu, odnosno drugom nadležnom prekršajnom tijelu. Okrenut leđima, Tito je čas gledao u nebo, a čas na drugu stranu. Sporazum izmeńu Vlade BiH i Vlade Republike Njemačke o meńunarodnom cestovnom prijevozu osoba i stvari, Sl. >48 A5 =0@>4=8 @0B, A25B8 @0B! NAPLATA NOVČANE KAZNE NA MJESTU POČINJENJA PREKRŠAJA Ovlaštenici i uvjeti za naplatu novčane kazna na mjestu počinjenja prekršaja Članak 245. Na nivou BiH, je 2003. Ispit se polaze usmeno. Pravni sektor Uprave za inspekcijske poslove F BiH- zalbe i pravnu zastitu Ovaj sektor se uglavnom bavi pristiglim zalbama od strane kontroliranih na izreene kazne od strane fedrealnih ili pak kantonalnih inspektora. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slicnim programima koji se izvode na drugim fakultetima benchmarking U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti, Sl. Ne vidim drugu svrhu u paljenju svetala na autu u po bela dana, a da pri tome nisam u Niškoj Banji koju sijalice krase, danju gore a noću se gase , osim u sopstvenom deklarisanju kao pripadnika stada ovaca koje će po komandi sutra ići na klanje bez pogovora.

[Medicina i lična nega Masaža, Novi Sad|Slike golih zenskih tela|Vrtuljak ljubavi.hr]

Oznake: FEDERALNA, inspekcija, analiza, Zakonske, Regulative

Radio stanice uživo na internetu

---

Click here: Chat stranice

---

Namjera nam je održati dobru tradiciju chatanja i ostati centralno mjesto za druženje i upoznavanje s drugim osobama. Mit: Čitač kalorija na spravama za vježbanje je točan. Nijemci su se večeras kockali, imali su 0:1 na poluvremenu i slutilo im je najgore moguće - ispadanje s Mundijala. Čak i ako se pokažu neka financijska ograničenja, vi ćete se s njima suočavati s lakoćom.

Přála by si tu nejlepší novou rodinu :- 11. S razvojem društva mijenjaju se i navike, i to na svim poljima, pa tako i u oblasti međuljudskih odnosa.

BOL-Chat uvijek korak ispred ostalih! - Međutim nema praktičnih razloga zbog čega bi ovo trebali smatrati istinitim, osim što svaka stvar na svom početku ostavlja krivi dojam.

Upoznavanje preko interneta postao je uobičajen način na koji ljudi sklapaju nova poznanstva, nove ljubavi ili čak brak. S razvojem društva mijenjaju se i navike, i to na svim poljima, pa tako i u oblasti međuljudskih odnosa. Danas je moguće iz udobnosti svoga doma komunicirati s ljudima u cijelom svijetu. Posebne stranice za upoznavanje online dating stranice pružaju svojim članovima mogućnost da sklope nova poznanstva, nove ljubavi, čak i brak. Pogodnosti koje nude ove stranice su gotovo izuzetne i to je razlog zašto je online upoznavanje postalo tako poznato. S osobama koje vam se svide možete kontaktirati putem emaila čak posve anonimno , chata, video ili audio veze. Sve što vam je potrebno za ovakvu praksu je kompjuter s internetskom vezom. Sada se i vi možete uključiti u ovu online zajednicu i početi uživati u njenim pogodnostima. Osim toga, ova stranica nudi mnoštvo korisnih savjeta kako najbolje iskoristiti online upoznavanje. Koji god podatak da tražimo, sve to možemo naći na internetu. Želimo li komunicirati s nekim, plačati račune, za tu je opet internet. Preko interneta se možemo dopisivati te komunicirati s ljudima iz bilo kojeg kraja svijeta. Te činjenice i sve veće mogućnosti interneta stvorile su osnovu za pojavu sklapanja poznanstava, pronalaženja partnera i sklapanje brakova putem korištenja interneta. Pojava interneta predstavlja doslovno najveći skok u kulturi upoznavanja medu ljudima. Kao i svaka druga stvar, korištenje interneta u svrhu upoznavanja na početku je imalo svoje kritičare, no i to se vremenom promijenilo. Značajan porast pojave ovih stranica počeo je početkom ovog tisučljeća. Mnogi ljudi su tada držali da je to mjesto za usamljene ljude, gubitnike, ljude neuspješne u svakodnevnom životu. Međutim nema praktičnih razloga zbog čega bi ovo trebali smatrati istinitim, osim što svaka stvar na svom početku ostavlja krivi dojam. Upoznavanje među ljudima je jedna od aktivnosti na koju je razvoj interneta stvorio jedan od najvećih utjecaja i značajno ga promijenio. Budući da internet na svom početku nije bio toliko razvijen što se tiče programske strane, ono što su stranice nudile bilo je gotovo smješno u usporedbi s onim što danas svaka kvalitetnija stranica nudi. Današnje stranice nude pogodnosti za međusobnu komunikaciju koje se prije nisu mogle ni zamisliti: anonimno kontaktiranje putem e-pošte, putem chata, putem telefona, SMS-a, video komunikaciju i td. Činjenica je da stranice koje svoje usluge naplačuju pružaju daleko bolje i kvalitetnije usluge. Kako se sve više ljudi učlanjivalo na ove web stranice, online upoznavanje sve je više dobivalo na svojoj popularnosti. Proces je trajao neko vrijeme, no upoznavanje putem neta sada je u pravom zamahu. Ideja da možete sjesti kraj kompjutera i među mnoštvom muškaraca i žena pronaći svoga partnera privlaši sve više i više ljudi. Osim toga, vrijeme u kojem živimo sve manje vremena ostavlja za društveni život i upoznavanje tako da je društvo ovaj način upoznavanja postepeno prepoznalo kao posebnu vrijednost. Mnoge prednosti koje nudi ovakav način upoznavanja, kao što su mogućnost boljeg upoznavanja nekoga prije nego se osobe sretnu u stvarnosti, ili mogućnost za stidljivije ljude da uspostave kontakt, doprinijele su popularnosti online datinga. Budući da ništa ne može zamijeniti fizički kontakt i da stvar koja nedostaje online datingu jeste taj nedostatak, jedan od koraka u razvoju online datinga jeste offline susret, tj. Prema tome kaka sada stvari stoje, koji god da je razlog zbog kojeg ljudi biraju ovaj način upoznavanja, može se sa sigurnošću reći da je online upoznavanje u svom zamahu i da postaje sve popularnije te da mu je zajamčena uspješna budućnost. Osim toga, brzi razvoj interneta omogućuje sve profinjenije mgućnosti komunikacije. Kako se tehnologija razvija, virtualna stvarnost bi mogla postajati prihvaćeni standard.

Kako instalirati nove smajlice za fb
Izabranici Mladena Krstajića su odlično otvorili susret i opasno zaprijetili nakon pet minuta igre preko Mitrovića. Stále ještě 4 hledají své budoucí domovy : 24. Nijemci ipak slavili protiv Švedske U drugom suretu 2. Time želimo pomoći našim ljudima u lakšoj potrazi za domaćim EXYU radijima, a ujedno i pomoći našim stanicama u povećanju popularnosti i slušanosti, pogotovo onim stanicama koje tek počinju sa online emitovanjem svog programa. Na molbu mnogobrojnih slušatelja, od nedavno možete da slušate i radio stanice iz i. Mobile Chat Rooms Got iPhone, Android or Tablet? Situacija na radnom mjestu bit će svako malo revolucionarna, ali ćete vi vješto kormilariti i proći kroz sve s novim spoznajama. Our website supports free mobile live chat.

[Banja Luka ugostila 300 žena i djevojaka iz Sarajeva, Živinica i Doboja|Ljubavna spajalica rs|Studentice za druzenje]

Oznake: dating, hrvatski