Severino Majkus

< studeni, 2009 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Veljača 2013 (7)
Siječanj 2013 (30)
Prosinac 2012 (40)
Studeni 2012 (33)
Listopad 2012 (25)
Rujan 2012 (20)
Kolovoz 2012 (32)
Srpanj 2012 (32)
Lipanj 2012 (23)
Svibanj 2012 (23)
Travanj 2012 (16)
Ožujak 2012 (14)
Veljača 2012 (13)
Siječanj 2012 (19)
Prosinac 2011 (24)
Studeni 2011 (18)
Listopad 2011 (21)
Rujan 2011 (22)
Kolovoz 2011 (17)
Srpanj 2011 (14)
Lipanj 2011 (31)
Svibanj 2011 (27)
Travanj 2011 (28)
Ožujak 2011 (26)
Veljača 2011 (22)
Siječanj 2011 (26)
Prosinac 2010 (26)
Studeni 2010 (23)
Listopad 2010 (17)
Rujan 2010 (34)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (30)
Lipanj 2010 (23)
Svibanj 2010 (28)
Travanj 2010 (20)
Ožujak 2010 (23)
Veljača 2010 (29)
Siječanj 2010 (31)
Prosinac 2009 (20)
Studeni 2009 (28)
Listopad 2009 (11)
Rujan 2009 (21)
Kolovoz 2009 (12)
Srpanj 2009 (19)
Lipanj 2009 (15)
Svibanj 2009 (20)
Travanj 2009 (33)
Ožujak 2009 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

. • Cestitka Garavom na tako sazetim, zrelim i promisljenim zapazanjima . Kangrga je jednom rekao u TV interviuvu: "Bit ce nesto od nas" Kad se davimo svakodnevno u ovom drustvenom blatu, ponekada nade i ponestaju. Ali, ako se ima na umu da smo generacije kojma su u cjelokupnoj istoriji zapale najvece zrtvenicko odricanje ali i naj veci izazovi, ako ne i privilegije,zatecenim u dosad nevidjenim orkanskim drustvenim krizama u kojima se civilizacijska epoha petmilenjsko klasnog nadmetanja, sada napokom raspada po svim svojim drustvenim savovima Gotovo da nema vise dana ni sata u kojima se ne dozivljava tektoska rasprnuca visokih detonacija, bljeskova sto zasljepljuju, vibracije koje lome sve nejake, gomilajuci psihijatrijske ustavnove, kazemate, vjesala, lomace, robije, popravne institucije, koje Nietzsche nazire kao "Popravljanje covjecanstva", upravo tamo gdje se ono nejvise lomi, iznakazuje, gdje mu se trga inskonski duh, vjeru u sebe ( Sapere aude). Samo jaci, koji se penju na vrske lutajucih santa, sad naziru sve oko sebe, taj bljestavi lom smetisnih nanosa, koji se u vlasitom dimu i odurnom zapahu tu raspadaju u zajednickoj gomili : Klasna bestijalnost, krscanske svinjarije, liberalni uljez, demokratski lopov, ideoloski demagog,,ekonomski tiranin. • Sav taj historijski nanos se napokom nasao na svojoj nagomilanoj hrpi! Navucimo maske, promatrahjuci taj trulez koji nestaje u svoj epohalni bezdan

 

Linkovi
Slikarstvo
www.pula-online.com
www.zutaminuta.com


04.11.2009., srijeda

Universität Zürich
Historisches Seminar
Upitnik: Drugi svjetski rat

Podaci:
Ime, prezime (* neobavezno): Severino Majkus
Spol: musko
Bračno stanje: razveden
Nacionalnost: svjetsko
Vjeroispovjest: znanstveni socijlizam
Nacionalnost roditelja: Talianska
Vjeroispovjest roditelja: krscanski manirizam
Mjesto rođenja: selo Majkusi- Porec
Godina rođenja: 1931
Mjesto prebivanja 1990 - 2000: Majkusi- Porec
Vaše sadašnje mjesto boravka: Majkusi- Porec
Stručna sprema: Nomad
Zanimanje: Slobodno
Sadašnji status: Slobodna aktivnost

I. Uvod:
1. Iz kojeg kraja potječe Vaša familija? Majkusi-Porec

2. Jeste li upoznati sa događajima koji su se zbili u kraju iz kojeg potječete u periodu Drugog svjetskog rata? Vrlo dobro.

3. Jeste li upoznati sa ulogom zaraćenih strana (partizana, ustaša, četnika, Nijemaca, ...) u Drugom svjetskom ratu?. Posma.

4. Kako su Vaši rođaci doživjeli rat?
a) Jesu li bili pripadnici vojniih jedinica ili civili?......Jedno i drugo.
b) Ukoliko su bili pripadnici vojnih jedinica jesu li bili regrutovani ili su se dobrovoljno javili? Jedno i drugo.
c)

5. Dali je netko iz Vaše familije ili kruga prijatelja stradao na bilo koji način u periodu rata? Otac mucki strijelan od Mussolinijevih fasista
6.

7. Postoje li u Vašoj familiji sjećanja na pojedine događaje iz rata, koje su na Vas ostavili poseban dojam?....Dojam koji je usmjerio jedan cjelovit zivot: Naci- fasisticko bjesnilo u direktnoj suradnji sa katolickim klerom, opcim nacionalizmom i lijevih i desnih ideologija

8. Dali se u krugu familije ili prijatelja pričalo o tim događajima? .Pricalo se malo, vise pridonasalo opcem suzanstvu koje je iz toga .proisticalo

9. Dali se u Vašoj familiji pričalo o događajima iz Drugog svjetskog rata?
a) Ako da, kada se o tome počelo pričati?..Spanjskim ratom , osvajanjem Abesinije, padom kraljevine Italije, potpunom dominacijom Fasizma, Nacionalsocijalizma i Antifasistickim otporom.
b) Jeste li ikada prisustvovali bilo kojoj vrsti okupljanja ili komemorativne svečanosti koje su vezane za zbivanja u Drugom svjetskom ratu?..........Dijete kao partizanski kurir

10. Dali se u periodu SFRJ zvanično govorilo o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu i da li je po Vama prikazivana prava istina? .
Najveca drustvena obmana koja jos uvijek utjece nesagledivo na daljnji historijski tok covjecanstva.

11. Jeste li u školi učili o Drugom svjetskom ratu? Da li se po Vama objektivno pristupalo toj tematici? Perverznim smicalicama Komunisticke partije jugoslavije postao sam njen aktivni pripadnik, zrtva koja je tek polovinom zivota nasla vlastitost zavirivanjem u savremenu historiju, pocev od 1787 rodjenjem USA Konstitucije u koju je civilizirani covijek konacno uzakonio pravo americke nacije na socalnu revoluciju kad god zato sazriju materijalni uvijeti. Velika 1789.gradjanske revolucije, teorijski kraj feudalnog poretka i procvat njegovog nasljednika kapitalistickog sustava . Sljedstveno njegov nagli razvoj u vlastitu kontradiktornost. Pojava Znanstvenog socijalizma sto je zatinjala jos u Heraclitusovoj staroj Grckoj, procvala sa Marksom i Engelsom, posma devalvirana pojavom Reformstva Druge i Trece Internacionale, i posve dotucena Desetim kongresom KPb Lenjinovim formalnim predanjem Oktobarske revolucije najvecoj Azdaji savremenog covjecanstva Staljinizma.

12. Jeste li pročitali bilo koju knjigu ili pogledali bilo koji film o tematici rata u Jugoslaviji 1941-1945? Kako danas ocjenjujete vrijednost tih djela? Posve nedorasla savremenim zahtjevima za socijalnu revoluciju, izrazenim jos pocetkom dvadesetog stoljeca De Leonovim rijecima: „Dosta nam je vasih „reformi“! Moralnih mediokritetsko i djetinjih aspiracija malogradjanskih pokreta, u vremenima kolosalnih drustvenih problema, koji kucaju na vrata svakom covjeku sa zahtjevom da budu rijeseni.“


II. Razdoblje 1990 - 2000:

1. Kako ste doživjeli politički preokret 1990. u Hrvatskoj? ...Kao reflekciju opce svjetske drustvene krize prouzrokovane pojavom reakcionarne Druge i Trece Internacionale,koje svojim reformstvom, sumanuto krecu na opce spasavanje klasnog sustava kapitalizma, svrstavajuci se uz sam bok pojavi fasizma, koji svojim nedjelima navllaci obruce dotrajaloj bacvi kapitalistickog sustava, i pridonasa opcoj kataklizmi Prvog i Drugog svijetskog rata, koja guta stotine milijuna ljudskih zrtava, da bi se konacno stropostala u svoju ekonomsku krizu najvecih razmjera, radjajuci vlastiti sediment tendencije povratka ka novom drustvenom feudu ekonomske tiranije liberalne politicke „demokracije“, koja cilja ka svom visem stupnju Nacionalsociajlizma, potpunom anuliranju ljudskih stecevina od Starogrcke, Renesanse, Prosvjetiteljstva i Humanizma.

2. Kakav je na Vas utjecala pojava ustaške ikonografije (pjesme, natpisi, grafiti, …) u javnom životu i kako su ljudi u Vašem okruženju na to reagirali? Sa gnusanjem ustanovljavam na djelu opce drustveni regres, namjenjen liberalnom Robu prikovanog na proizvodni lanac, nikad do te mjere obescovjecenog i podcinjenog mafijskom sustavu klero nacioinalistickih vampira.

3. Da li je nova vlast u Hrvatskoj promijenila stav prema Drugom svjetskom ratu u odnosu na onaj koji je prevladavao u periodu SFRJ? Kakav je bio odnos prema spomenicima, nazivima ulica, praznicima i simbolima iz perioda SFRJ? Nista se bitno nije promjenilo. „Komunisti su preko noci presli vecinom u svoj prirodjeni brlog HDZ-a gdje sada primaju nove spomenice, mjenjaju nazive ulica i maniristicke simbole naslijedjenog krscanskog zloduha.

4. Neki od trgova, ulica i ustanova, kao i pojedine vojne formacije dobili su naziv po ustašama i domobranima. Kako je bio Vaš odnos prema tome? Poznajete li neke konkretne primjere preimenovanja? ...Uopce me ne tangiraju

5. Kakav je Vaš osobni stav o promjeni naziva „Trga žrtava fašizma“ u Zagrebu u „Trg hrvatskih velikana“ (kolovoz 1990.)? Gradi se dalje naj jadnijim materijalom negativnih drustvenih svojistava.

6. Kako ocjenjujete povratak pojedinih ustaških funkcionera (Eterović, Crljen, Rojnica, Šakić, Nikolić, …) u zemlju nakon promjena 90-ih?

7. Sjećate li se uvođenja kune kao službene valute u Republici Hrvatskoj te promjena u nazivima u vojnoj i civilnoj upravi 90-ih godina (dinar-kuna, direktor-ravnatelj, generalštab-glavni stožer, sekretar-pročelnik, budžet-proračun, …)?

8. Dali su Vas u vrijeme rata paravojne formacije kao npr. „HOS“ i „crnokošuljaši“ podsjećali na NDH i kakvo je Vaše mišljenje o njihovoj pojavi?

9. Kako tumačite to da je u odnosu između Hrvata i Srba u Hrvatskoj 90-ih godina došlo do značajnog poremećaja?

10. Kako ste doživjeli suđenje ustaškom ratnom zločincu Dinku Šakiću? Jeste li intenzivno pratili suđenje? Kako ocjenjujete presudu od dvadeset godina zatvora za zločine počinjene u vrijeme njegovog zapovjedanja ustaškim koncentracijskim logorom Jasenovac?


III. Razdoblje 2000 - 2009:

1. Kakav je prema vašem mišljenju trenutni društveno-politički odnos prema Drugom svjetskom ratu, kolaboraciji i otporu?

2. Posjećujete li danas komemoracije i skupove vezane za zbivanja iz Drugog svjetskog rata? Ako da, koje i s kojim motivom? Ne! Osobno posjecujem i uredjujem labinsko pocivaliste Giuseppine Martinuzzi, jedinom osobom iz mog istarskog podneblja kojom razmjenjujem misao i dijalog o svemu nakon sto je preminula 1925 godine.

3. Prenosite li Vaša saznanja i spoznaje o zbivanjima iz tog perioda Vašim potomcima, rođacima i ljudima koji Vas okružuju? Da! Putem interneta : www.severinomajkus.com blog

Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju.

Ukoliko želite da odgovori koje ste dali na zadana pitanja budu citirani u znanstveno istraživačkom radu našeg Seminara molimo Vas da se o tome izjasnite:
a) Dozvoljavam da se unešeni odgovori citiraju pod mojim imenom i prezimenom. U potpunosti dozvoljavam
b) Ne dozvoljavam da se unešeni odgovori citiraju pod mojim imenom i prezimenom.

Ispunjeni upitnik poslati na ovu adresu:
Stefan Dietrich, Mag. Phil.
Historisches Seminar der Universität Zürich
Osteuropäische Geschichte
Karl Schmid-Str. 4
CH-8006 Zürich
SWITZERLAND (ŠVICARSKA)




- 12:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #