subota, 13.12.2008.
Kupujmo Hrvatsku!
Ma znam ja odavno da se takve stvari događaju. Znaju to svi... Ali, ipak sam ostao šokiran i cijeli dan ne prestajem u glavi vrtiti film. Jučer objavljena snimka razgovora Josipa Matanovića, potpresjednika HFP-a i USKOK-ova pouzdanika proganja me cijeli dan poput ružnog sna...
Pitam se zašto, kada već petnaestak godina znam da se takvi razgovori vode širom Hrvatske, zašto me se to izravno suočavanje sa mafijaško-koruptivnom polovicom ovog društva toliko dojmilo? Možda zato što, ma koliko se o tom raspredale priče, u dubini nisam vjerovao da je ova zemlja pala tako nisko. Biram, koliko mogu, onu bolju polovicu Hrvatske za svoje društvo. Živim okružen dugokosim klincima koji u podrumima nebodera "skidaju" Franza Ferdinanda, curicama s kaniranom kosom počešljanom na razdjeljak koje su beznadežno zaljubljene u Jima Morrisona, jednom nevjerojatno susretljivom službenicom Ureda za turizam kojoj nikad nije teško izaći u susret kako bi olakšala birokratske barijere u poslovanju, mojim prijateljem sucem kojeg već godinu dana ne uspijevam vidjeti jer, ne pišući prekovremene, ostaje na poslu do 19 sati u borbi s neriješenim predmetima...I,u takvom okruženju, zaboravljam da u utrobi ovog društva buja karcinom razdebljanih funkcionera koji po prigradskim gostionama, gladeći nabreklu trbušinu i čačkajući janjetinu među zubima, "primaju 50.000 EURA džeparaca za kavu".
I zato me, valjda ,cijeli dan proganja Gad koji, izbacujući zadnji samoglasnik u svakoj riječi, samodopadno govori "kako ima još puno toga u Hrvatskoj za prodat". Poduzeća, građevinske zone, državna zemljišta... Kupujmo hrvatsko! Pardon, kupujmo Hrvatsku! Naravno, uz njegovu proviziju! On je ta blagajnica koja inkasira utržak... Taj čovjek jednostavno ovu zemlju doživljava kao trgovačku robu koju treba što efikasnije prodati! I još se nije našao nitko tko bi mu kazao da je to naša, a ne njegova imovina i da on nije tu da rasprodaje nego da ima svojih 15.000 kuna plaće kako bi njom upravljao u naše ime. Ili se bojim da je situacija još gora... Da oni koji su ga tu postavili i koji bi ga trebali kontrolirati stvar vide potpuno isto. Ili, možda, još gore... Oni koji su izabrali one koji su njega imenovali – šute! Sinoć objavljena snimka je prvorazredan skandal zbog kojeg bi u svakom zrelom društvu pao, ne resorni ministar, nego Vlada! Hrvatska je bolesnik za kojeg više nema zavaravanja i lažne nade... Sinoć smo svojim očima vidjeli nalaz koji jasno pokazuje koliko su se maligne stanice raširile ovim društvom... I bojim se da više nema te kemoterapije koja nam može pomoći.
Budžetski deficit, razlika platne bilance, pregovaračka poglavlja s EU, "stand by" aranžman s MMF-om... Sve to su drugorazredni problemi koji su samo posljedica uskočko-hajdučkog mentalnog sklopa koji ovu zemlju, kao istočni grijeh, prati od samog nastanka. U temelje hrvatskog društva ugrađeni su pljačka, grabež i nemoral kao otrov koji smo u embrionalnoj fazi razvoja primili i koji se nezaustavljivo širi i truje nas posljednjih 15 godina. Onog trenutka kada je "Otac nacije“ otkupio svoju kuću, dan prije izglasavanja zakona kojim se to onemogućava ostalim građanima, poslana je jasna poruka kakvu državu on želi. I svi kasniji Kutle, Pašalići, Rojsovi i ovi aktuelni Matanovići su samo izvedenice... Računske operacije koje se, po definiranim pravilima, odvijaju na temelju zadanih parametara...
Samo da spomenem, obrana spomenutog Gada nije dobila 98 CD-a i DVD-a koje je USKOK poslao Sudu. Nije da pretjerano žalim što će optuženiku, možda, biti uskračeno pravedno suđenje... Iskreno, što se mene tiče, ne bih imao ništa protiv ni da zataje neki dokaz koji mu ide u prilog, jer puno poštenja nije ni zaslužio. Žalim, međutim, što ostaje sumnja kuda bi informacije s tih DVD-a, za koje sutkinja tvrdi "da se ne odnose na optuženike", mogle odvesti? Ostaje sumnja postoji li možda Gad kojeg se ne smije dirati? A ta se sumnja sad više ne može razriješiti nikako drugačije nego objavljivanjem sadržaja spornih medija...
Za kraj, još malo o rasprodaji... Poduzeća smo, manje-više, stavili ad acta. I s građevinskim zemljištima se poprilično odmaklo. Što se toga tiče, "prošla baba s kolačima“ ili "tko je jamio, jamio“. I dok se naš narod nervira oko pljačke od prije petnaestak godina, potpuno je ravnodušan oko one koja mu se upravo sprema. Kliknite na "save as..." i spremite ovaj tekst negdje na dno hard disca, pa ga pročitajte tamo negdje 2015. godine... Ajmo se okladiti "o kilo janjetine“ da će se o prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta, koju upravo sprema Ministarstvo poljoprivrede, tada pričati kao što danas pričamo o privatizaciji poduzeća s početka devedesetih... Jedna od posljednjih vrijednosti koja je ostala ovoj zemlji (uz šume i vode) daje se na raspolaganje kojekakvim načelnicima općina da je rasprodaju svjetskim korporacijama... Brojnim lokalnim Josipima Matanovićima budućnost je zagarantirana bar narednih desetak godina... Kupujmo Hrvatsku!
Krešimir Šakić
- 22:07 -
Komentari (13) - Isprintaj - #
