Ratnik svjetlosti
13.09.2005., utorak
KOMETI
 Dragi blogeri, zakljucili smo da se ne treba brinuti radi nekog skupljanja ili sirenja svemira, crnih rupa ili smrti dragog nam Sunca., posto sve to iako nadoilazi, da bi mi dozivjeli morali bi se roditi jos milion puta! To da se otapa led na polovima, Antartiku i Sibiru, i da ce nam voda doci do grla, pa preko glave i kaktusa sve do vas na visim nadmorskim visinama je istina, ali i za to ce biti potrebno neko duze vrijeme... Vidjeli smo iz Portalovog clanka da bi se u meduvremenu mogli lagano podaviti od Metana koji isparava topljenjem ledenjaka prije nego uopce zapocne novo ledeno doba, ali se nadamo da ce se vec netko pametan uloviti posla i spasiti covjecanstvo. Sad se zapitajmo da li bi nas moglo pogoditi nesto drugo, npr. neki komet, pa nam ne dati vremena ni da se na miru podavimo ili smrznemo!  Dobro je poznato da je Suncevi sistem stabilna tvorevina, pod uvijetom da je prepusten sam sebi i ostavljen na miru. Na primjer, Zemlja ne moze pasti na Sunce bez obzira sta ju Sunce privlaci gravitacijskom silom. Da bi to ucinila morala bi se osloboditi svoje ogromne zalihe kutnog momenta rotiranja. Iz istog razloga nijedan drugi planet ne moze pasti na Sunce, nijedan satelit ne moze pasti na svoj planet, sto znaci i Mjesec na Zemlju. I naravno, ne mogu izaci iz svoje putanje toliko da se sudare. Medutim, Suncev sustav u svojoj povijesti nije uvijek bio tako sreden kao danas. Oblaci prasine i plina sazimajuceg Sunca pretvarali su se u fragmente razlicitih dimenzija. Veci su fragmenti rasli na racun malih i stvarali planete i njihove satelite, sudarajuci se u njih dodajuci im time zadnje dijelice materije! Koliko god izgledalo da je danasnji Suncev sustav savrsen i cist, ipak nije. Oko Sunca konstantno kruze mali obijekti; premali da bi stvorili planet, ali dovoljno veliki da bi stvorili kaos tamo gdje pogode. Kao dokaz imamo snimkekratera na svim planetama ili njihovim satelitima.  KOMETI su mala tijela promijerom ne vecom od par kilometara. Nastala su od prvobitnog oblaka prasine i plina od kojeg je nastao i Suncev sustav. Sastavljeni od smijesa laksih elemenata, smrznutih poput ledene tvari- vode, amonijaka, vodikovih sulfida, cijanida,...prasine i stijenja. Smatra se da se u plastu oko Sunca na udaljenosti jedne svijetlosne godine nalazi oko sto miliardi takvih tijela. Povremeno neki komet, zbog gravitacijske sile neke planete promijeni putanju i nastavi potpuno novi put u susret, mozda Suncu a mozda i nekoj drugoj planeti, gotovo uvijek putujuci po izrazito izduzenoj elipsi visoke ekscentricnosti. Kada komet uleti u unutrasnji Suncev sustav, toplina Sunca pocinje otapati led i tada oblak pare, vidljiv stoga sto obuhvaca i cestice leda i prasine, obavija kometovu sredisnju jezgru. Sto je komet veci i ledeniji i sto blize prispije Suncu, to ce i rep biti veci i sjajniji! Nakon sto komet prijede Sunce i vrati se u udaljene prostore Sunceva sustava, on je svaki put manji za kolicinu materije koju je izgubio na svom putu sve dok posve ne ugasne ili pogodi nesto. Kometi bez obzira sto izgledaju veliki radi svog repa, relativno su maleni pa ako i pogode Zemlju ne bi ju prepolovili bas na pola, ali tamo gdje bi pala, napravila bi poprilicni cirkus. Medutim nisu kometi jedini projektili iz svemira koji bi ovu planetu mogli zdrmati k’o beba zvecku....  Sunchi blogeri gdje god bili! |