Je li je Vaše poduzeće „slon“ ?

nedjelja , 08.12.2013.

Razlog zašto je odraslog slona dovoljno vezati tankom uzicom za još tanje drvo pokazuje važnost promjena u velikim poduzećima. Dok je slon mlad i slab veže ga se debelim i snažnim lancima, a on se nakon bezuspješnih pokušaja oslobađanja pomiruje sa činjenicom da se ne može osloboditi te kasnije, kada postane veći i jači, to više nekada ni ne pokuša. Mnoge organizacije su baš kao i slonovi „zapele“ u okvirima pod kojima su poslovale godinama unazad. Nebitno je li to zbog bezuspješnih pokušaja u prošlosti ili straha od promjena, poučna priča o slonovima dokaz je kako bi poduzeća, nakon što postanu velika i troma, trebala i dalje težiti promjenama. Što je to u nama da se bojimo boljeg ili novog, a baš je to uvjet za opstanak? Praksa pokazuje da i najveći padaju, ali veliki kao da su uvjerenja da se to neće desiti baš njima.

Socijalistički društveno-gospodarski sustav doveo je današnja poduzeća do poslovne prakse s brojnim kriznim situacijama i stečajevima poduzeća. Jedan od osnovnih uvjeta za uspješno konkuriranje na novonastalom globalnom tržištu proizvoda, rada i kapitala jest poboljšanje poslovnih performansi, orijentacija na nove tehnologije te stvaranje znanja i ljudskog kapitala koji nam daju konkurentsku prednost. Poduzeća „slonovi“ su upravo ta poduzeća koja i dalje ne vide ili ne teže promjenama i prilagodbi te stvaranju dobrog za druge kako bi se dobro stvaralo za nas. Gdje smo zapeli i što nas koči pri tome?

Lokalna zajednica = uže oko noge poduzeća

Osvrnimo se samo na situaciju u dragoj nam Hrvatskoj. Poduzeća koje se trude nešto promjeniti, umjesto da ih zataškavaju, javno progovaraju o problemima ekološke prirode te nailaze na osudu javnog mijenja, umjesto na podršku lokalne zajednice i udruga za zaštitu okoliša. Slučajevi dezinformacija i uništavanja reputacija poduzeća koje rade na pravilan način samo govore o tome koliko se ne trudimo saznati istinu i osuđujemo temeljem površnih informacija.

Zanimljiv je primjer cementne industrije gdje samo povlačenje pojma „spalionica“ i zbrinjavanja otpada dovodi do negativnih reakcija od strane lokalnog stanovništva i društva u cjelini. Paradoks u svemu jest da se upravo poduzeća koja proizvode cement najviše mijenjaju kako bi poslovanje unaprijedila u smislu zaštite okoliša, korištenja otpada kao zamjenskih goriva u proizvodnji, kao i većoj sigurnosti radnika. Holcim, poduzeće za proizvodnju cementa i agregata, već je 3 godine za redom dobitnik nagrade Indeks DOP-a, a turska je vlada u dokumentu u kojem su objavljene najbolje prakse i primjeri održivog razvoja u 2012. godini na prvo mjesto stavila upravo poduzeće Akçansa, najvećeg turskog proizvođača cementa. Postoji mnogo aspekata sa kojih možemo sagledati takva poduzeća. Jedan od primjera je i uvođenje nove tehnologije i pronalaženje inovativnih načina poslovanja. Sve to pomaže racionalnijem poslovanju, smanjenju troškova i zaštiti radnika. Treba razvijati osviještenost i raditi na tome da današnje organizacije promjene poglede, orijentiraju se na poboljšanje internog i eksternog poslovanja te odnosa prema svojim dionicima, jer su upravo oni ti koji omogućavaju njihovo postojanje.

Postoje pozitivni primjeri orijentiranosti organizacije prema radnicima i time stvaranja nove vrijednosti, kao što je onaj o nastanku maslinovog ulja „Lintar“ i o tome kako su radnici sami pokazali interes kada i kompanija daje i stvara novu vrijednost koja koristi svima. Ideja je krenula od potrebe da se zasade kulture koje su izdržljive na iskorištenim tlima, a nakon zasađivanja maslina logičan korak je bio pripremiti maslinovo ulje. Važan je način na koji je to provedeno u djelo, tj. pružila se prilika radnicima, ali i lokalnoj zajednici te su oni zajedničkim naporima stvorili novu vrijednost pa čak i osvojili nagrade. To je jedan od mnogih primjera koji služi kao motivacija i otvara oči. Pridonositi zajednici, zaposlenicima i stvaranju pozitivne slike vodi nas svijetlijoj budućnosti i što je najvažnije, uči nas da trebamo i mi sami davati primjer i dokazati da ne ostaje sve na pukim pričama.

Menadžment zelenog lanca nabave

Mnogi se izgovori oko primjene načela održivosti vrte oko novca. Održivo poslovanje pogrešno se gleda kao investicija bez povrata dok je ono zapravo win-win situacija. Brojni primjeri pokazuju kako je ono dobro za okoliš i zajednicu, radnike, ali i poduzeće. Trendovi među poduzećima u svijetu jesu analiza svakog koraka poslovanja i životnog vijeka proizvoda kako bi bili u mogućnosti primijeniti menadžment zelenog lanca nabave. To im omogućuje implementaciju održivih praksi i eliminaciju otpada čime generiraju uštedu na troškovima te dodatno stvaraju konkurentsku prednost zbog podrške javnosti i veće lojalnosti kupaca.

Nakon brojnih skandala sve više poduzeća uvjetuje primjenu praksi održivosti i svojim dobavljačima. Na početku 2012. godine Apple je bio prozivan zbog radnih uvjeta u poduzeću Foxconn, gigantskom poduzeću za sklapanje elektronike. Kasnije, te iste godine velika se tragedija dogodila u Bangladešu kada je požar u tvornici Tazreen Fashion ozlijedio i ubio stotine radnika. Poduzeće koje posjeduje navedenu tvornicu posluje sa poznatim poduzećima kao što su Walmart, Carrefour, IKEA i mnogi drugi pri čemu neka od tih poduzeća nisu niti znala da im je Tazreen dobavljač. Teško je odrediti koliko ovakvi skandali narušavaju ugled ili poslovanje navedenih poduzeća, ali transparentnost i znanje o životima ljudi koji rade proizvode koje koristimo diljem svijeta nastavlja rasti.

Cilj od 100%

IKEA je kroz svoju strategiju održivosti odlučila ići „do kraja“. Shvaćajući da ukoliko se cilj odredi na 90% ostvarenosti većina će ljudi pronaći razlog da budu u onih 10% koji to ne mogu napraviti. Postavljanjem ciljeva od 100% jasno su odredili što žele te su jasno postavili strategiju u kojoj nema iznimaka. Zbog toga su odlučili potpuno prestati proizvodnju klasičnih žarulja iduće dvije godine te proizvoditi isključivo LED žarulje, koja koriste 95% manje energije od klasičnih i traju do 20 godina. Time su prestali istovremeno proizvoditi i stare i LED žarulje čime su prestali investirati u staru proizvodnju, smanjili troškove, bolje koristili lanac nabave i kreativnost te time uspjeli smanjiti cijenu LED žarulja kako bi si svatko mogao priuštiti najbolju žarulju kojom će moći štediti energiju. U svom govoru koji se nalazi ispod, Steve Howard objašnjava i druge ciljeve od 100% koje su si postavili.





Trud koji ulažu poduzeća i države utječe na sve stanovnike pa je tako primjerice Saudijska Arabija investirala 109 bilijuna američkih dolara u solarnu energiju, Japan je kroz strategiju 2020 namijenio 628 bilijuna dolara industriji zelene energije, a Kina planira sa 372 bilijuna dolara smanjiti zagađivanje i korištenje energije. Jednako tako doprinose poduzeća, ali i svi potrošači jer od Božića 2012. godine svaki laptop koji Walmart proda ima unaprijed instalirane napredne postavke za štednju energije. Time se svatko od nas može uključiti i barem malo utjecati na očuvanje okoliša i prava radnika. Što svojim ponašanjem pri korištenju energije, što pažljivim biranjem kojem ćemo poduzeću svojom kupovinom omogućiti uspješno poslovanje i podržati njegove napore u stvaranju boljeg okruženja za nas i buduće generacije.

Izvori:
http://www.holcim.hr/o-nama/priznanja-dostignuca-i-nagrade/nagrada-za-drustveno-odgovorno-poslovanje.html
http://www.turkey4unsc.org/uploads/SustainableDevelopmentBestPractices.pdf
http://www.usanfranonline.com/companies-that-practice-environmental-sustainability/
http://blogs.hbr.org/2012/12/top-10-sustainable-business-st/