I'm not broken anymore...
E, da ti je znat...
Vjerojatno nisi ni shvatio onaj prošli post, ili se možda varam...Ipak uvijek sve shvatiš...
Ali ja ne shvaćam...
Ne shvaćam čime sam te zaslužila u svom životu, čime sam vas svih zaslužila...
Možda imaš pravo, trebam živjeti za sada, ne misleći o tome kako sam živjela prije.
To je poanta. To je smisao.
Samo što se ovaj put moj mali savršen svijet pokazao istinitim, ne znam točno kako se to dogodiloo, ali trebalo se i to jednom dogoditi, zar ne?
Naravno da se trebalo, ne mislim da će me pratiti nesreća cijeli život, ne sad, ne više.
Postali ste oslonac, svi vi. Znat će oni kojima je ovo rečeno, sigurna sam.
I napokon si dobio svoju pjesmu.
Polako, kroz korake iz tame.
Slijedim tvoje korake, lagano.
Postao si anđeo čuvar,
Postao si više od toga.
Postao si utjeha u tuzi.
Spasio si me od svijeta,
Od onih koji ne vide Život,
Od disanja, bez smisla.
Spasio si me od mene.

Shot at 2007-06-29
ostavi trag… (19) | printaj. | x | ^

