Trazim srodnu dusu (TV Mini-Series 1990– ) - Pronađi pratnju

ponedjeljak , 17.12.2018.










Click here: Trazim srodnu dusu (TV Mini-Series 1990– )






Title Year Status Character Kontesa Dora 1993 as Zvonimir Strmac Neunistivi 1990 TV Series Trazim srodnu dusu 1990 TV Mini-Series Gospodin Katic Krvopijci 1989 Psihijatar Leo i Brigita 1989 TV Movie Alojz Proljece Janka Potlaceka 1988 TV Movie Glembajevi 1988 Titus Andronicus Fabriczy as Zvonimir Strmac Trgovci i ljubavnici 1986 TV Movie Putovanje u Vucjak 1986 TV Series Schwartz Covjek od rijeci 1983 TV Movie Kiklop 1983 TV Series Nepokoreni grad 1982 TV Series Poglavlje iz zivota Augusta Senoe 1981 TV Movie Visoki napon 1981 Inzenjer Balas Lidija 1981 TV Movie Tajna Nikole Tesle 1980 Punom parom 1980 TV Mini-Series Usporeno kretanje 1979 Anno domini 1573 1979 TV Series Macak pod sljemom 1978 TV Series Seljak koji prica vic u birtiji Ljubica 1978 Psiholog Nikola Tesla 1977 TV Series Gdin Martin Akcija Stadion 1977 Reakcionari 1975 TV Movie Seljacka buna 1573 1975 Velikas Timon 1973 Leda 1971 TV Movie Stari gospodin Put u raj 1970 Primarijus Agent iz Vaduza 1968 TV Movie Goli covjek 1968 Matino, lijecnik Tri sata za ljubav 1968 Cintek 1967 TV Movie Doktor Knok 1964 TV Movie Nokturno u Grand hotelu 1964 TV Movie Autobiografija utopljenice 1964 TV Movie Jedna od onih godina 1963 TV Movie Abeceda straha 1961 Inkasator Jubilej gospodina Ikla 1955 Florijan Krkac. Kompozitor je Aleksandra Milutinovic.



Trazim srodnu dusu (TV Mini-Series 1990– )

DA: 66 PA: 41 MOZ Rank: 45 Host Type Class TTL Extra trazim. Ne mislim da se hvaliti kad kažem da sam naviknut se ubrojiti najzgodniji dečki u mom faksu. Title Year Status Character Kontesa Dora 1993 as Zvonimir Strmac Neunistivi 1990 TV Series Trazim srodnu dusu 1990 TV Mini-Series Gospodin Katic Krvopijci 1989 Psihijatar Leo i Brigita 1989 TV Movie Alojz Proljece Janka Potlaceka 1988 TV Movie Glembajevi 1988 Titus Andronicus Fabriczy as Zvonimir Strmac Trgovci i ljubavnici 1986 TV Movie Putovanje u Vucjak 1986 TV Series Schwartz Covjek od rijeci 1983 TV Movie Kiklop 1983 TV Series Nepokoreni grad 1982 TV Series Poglavlje iz zivota Augusta Senoe 1981 TV Movie Visoki napon 1981 Inzenjer Balas Lidija 1981 TV Movie Tajna Nikole Tesle 1980 Punom parom 1980 TV Mini-Series Usporeno kretanje 1979 Anno domini 1573 1979 TV Series Macak pod sljemom 1978 TV Series Seljak koji prica vic u birtiji Ljubica 1978 Psiholog Nikola Tesla 1977 TV Series Gdin Martin Akcija Stadion 1977 Reakcionari 1975 TV Movie Seljacka buna 1573 1975 Velikas Timon 1973 Leda 1971 TV Movie Stari gospodin Put u raj 1970 Primarijus Agent iz Vaduza 1968 TV Movie Goli covjek 1968 Matino, lijecnik Tri sata za ljubav 1968 Cintek 1967 TV Movie Doktor Knok 1964 TV Movie Nokturno u Grand hotelu 1964 TV Movie Autobiografija utopljenice 1964 TV Movie Jedna od onih godina 1963 TV Movie Abeceda straha 1961 Inkasator Jubilej gospodina Ikla 1955 Florijan Krkac.



Trazim srodnu dusu (TV Mini-Series 1990– )

- Title Year Status Character Treca zena 1997 Doctor Vinkic Bozic u Becu 1997 Konobarica Vukovar se vraca kuci 1994 Doktorova noc 1990 TV Movie Doktorova zena Skoljka sumi 1990 Dirigenti i muzikasi 1990 TV Mini-Series Ljeto za sjecanje 1990 Operacija Barbarossa 1990 TV Mini-Series Teta Vera Trazim srodnu dusu 1990 TV Mini-Series Knjiznicarka Tecaj plivanja 1988 TV Movie Rasprodaja 1988 TV Movie Gosca hotela Zagrljaj 1988 TV Series Terevenka 1987 TV Movie Posjet 1986 TV Movie Ljubavna pisma s predumisljajem 1985 Ana Kvit posao 1983 TV Movie Kcer Kiklop 1983 TV Series Hocu zivjeti 1982 Jela Jukic Kiklop 1982 Nepokoreni grad 1982 TV Series Nada, profesorova supruga Nemir 1982 Gradiliste 1979 TV Movie Zorica... DA: 66 PA: 41 MOZ Rank: 45 Host Type Class TTL Extra trazim.



Trazim srodnu dusu (TV Mini-Series 1990– )

60110 ?>A<>B@5; =0  . !B@5<8B5;L=> 8AG570; C@>25=L 02B>@870F88 D09;>2 - ?>A;54=OO ;8=8O >1>@>=K.  C 2E>40 B>;?8;8AL 10=48BK.



ELLIS ISLAND -Part 1 of 2- 1984 TV MINI-SERIES (Richard Burton's final on screen role).
Title Year Status Character Kontesa Dora 1993 as Zvonimir Strmac Neunistivi 1990 TV Series Trazim srodnu dusu 1990 TV Mini-Series Gospodin Katic Krvopijci 1989 Psihijatar Leo i Brigita 1989 TV Movie Alojz Proljece Janka Potlaceka 1988 TV Movie Glembajevi 1988 Titus Andronicus Fabriczy as Zvonimir Strmac Trgovci i ljubavnici 1986 TV Movie Putovanje u Vucjak 1986 TV Series Schwartz Covjek od rijeci 1983 TV Movie Kiklop 1983 TV Series Nepokoreni grad 1982 TV Series Poglavlje iz zivota Augusta Senoe 1981 TV Movie Visoki napon 1981 Inzenjer Balas Lidija 1981 TV Movie Tajna Nikole Tesle 1980 Punom parom 1980 TV Mini-Series Usporeno kretanje 1979 Anno domini 1573 1979 TV Series Macak pod sljemom 1978 TV Series Seljak koji prica vic u birtiji Ljubica 1978 Psiholog Nikola Tesla 1977 TV Series Gdin Martin Akcija Stadion 1977 Reakcionari 1975 TV Movie Seljacka buna 1573 1975 Velikas Timon 1973 Leda 1971 TV Movie Stari gospodin Put u raj 1970 Primarijus Agent iz Vaduza 1968 TV Movie Goli covjek 1968 Matino, lijecnik Tri sata za ljubav 1968 Cintek 1967 TV Movie Doktor Knok 1964 TV Movie Nokturno u Grand hotelu 1964 TV Movie Autobiografija utopljenice 1964 TV Movie Jedna od onih godina 1963 TV Movie Abeceda straha 1961 Inkasator Jubilej gospodina Ikla 1955 Florijan Krkac. DA: 66 PA: 41 MOZ Rank: 45 Host Type Class TTL Extra trazim. Title Year Status Character Treca zena 1997 Doctor Vinkic Bozic u Becu 1997 Konobarica Vukovar se vraca kuci 1994 Doktorova noc 1990 TV Movie Doktorova zena Skoljka sumi 1990 Dirigenti i muzikasi 1990 TV Mini-Series Ljeto za sjecanje 1990 Operacija Barbarossa 1990 TV Mini-Series Teta Vera Trazim srodnu dusu 1990 TV Mini-Series Knjiznicarka Tecaj plivanja 1988 TV Movie Rasprodaja 1988 TV Movie Gosca hotela Zagrljaj 1988 TV Series Terevenka 1987 TV Movie Posjet 1986 TV Movie Ljubavna pisma s predumisljajem 1985 Ana Kvit posao 1983 TV Movie Kcer Kiklop 1983 TV Series Hocu zivjeti 1982 Jela Jukic Kiklop 1982 Nepokoreni grad 1982 TV Series Nada, profesorova supruga Nemir 1982 Gradiliste 1979 TV Movie Zorica... Title Year Status Character Odmori se, zasluzio si 2013 TV Series Otmjeni gospodin Nocni brodovi 2012 Vlado Pod sretnom zvijezdom 2011 TV Series Miro Franck Stipe u gostima 2010 TV Series Umirovljenik Zabranjena ljubav 2005 TV Series Djuro Nobilo Snivaj, zlato moje 2005 Franjo Sostar Duga mracna noc 2005 TV Series Potonulo groblje 2002 Dr. Stream ad-free or purchase CD's and MP3s now on Amazon. Gde god da gledas, u nebo ko' u mo... Join Facebook to connect with Trazim Devojku and others you may know.

[Mame za seks|Opustajuca masaza u zadru|Aplikacije za dopisivanje koje imaju enkripciju]






Sexi slike za rođendan - Pronađi pratnju

Duhovite rodjendanske cestitke za prijatelje










Click here: Sexi slike za rođendan






Prijatelji su nam možda i najznačajnije osobe u životu odraslih, kada smo često daleko od roditeljskog doma i članova porodice. Ja sam maji civ u tvom tejefonu. Najlepše SMS čestitke za punoletstvo Osamnaest godina i nije malo, za sve što je u njih stalo, druženja, škole, igre bez kraja, ljubavi, čežnje, zagrljaja.



sexi slike za rođendan

Kako smo odrastali, igračke su uglavnom počinjale da budu sve veće, a uz to i sve skuplje. Još mnogo zanimljivih duhovitih čestitki čitajte na sajtu poruke.



sexi slike za rođendan

Za prijatelje smešne rođendanske poruke - Čestitka je u današnja vremena nešto što ostaje trajno zapisano u vidu poruke, stoga treba pažljivo smisliti ili odabrati pravu, jer će se ta draga osoba jednog dana sa smeškom prisetiti vaše čestitke, ako bude iskreno obradovana i ganuta.



sexi slike za rođendan

Smešne rođendanske poruke za prijatelje Nekada je od samog odabira poklona dragoj osobi za rođendan, ili načina na koji ćete ga uručiti, teže smisliti adekvatnu čestitku. Čestitka je u današnja vremena nešto što ostaje trajno zapisano u vidu poruke, stoga treba pažljivo smisliti ili odabrati pravu, jer će se ta draga osoba jednog dana sa smeškom prisetiti vaše čestitke, ako bude iskreno obradovana i ganuta. Probajte da osmislite originalnu rođendansku čestitku, ili se odlučite za neku od naših koje smo izdvojili: Hej, želim ti srećan dan notifikacija na Fejsu, danas će ih biti na desetine! Malo je falilo da ti pošaljem pravu rođendansku čestitku, ali na sreću, popravili su mi internet. Šalu na stranu, želim ti sve najbolje i puno poljubaca i zagrljaja! Misliš da su smešne šale na račun tvojih godina? Čekaj samo da se pogledaš u ogledalo jednog dana kad baaaaš omatoriš, hoću reći iduće godine! Srećan rođendan, ako se subotom budiš u vreme u koje si nekada odlazio na spavanje, e to je znak da si zaista omatorio! Srećan rođendan draga, nadam se da ćemo biti drugarice sve do onog doba kada budemo počele da zaboravljamo rođendan jedna drugoj! Srećan rođendan najstarijoj osobi koju poznajem, ti se jedini sećaš kako je bilo odlaziti u toalet na veliku nuždu bez telefona i tableta, tako da si baaaaaaš mator! Istina je da se kaže da su dobre osobe kao vino — što starije to bolje, ali iskreno, ja više uživam s tobom u društvu nego s vinom. E tako…odoh na sangriju. Srećan rođendan, smej se što više, jer uskoro ćeš toliko omatoriti da nećeš imati čime da se nasmeješ hahaha! Srećan rođendan, ne brini, godine su samo brojka! Mada, u tvom slučaju, to je baš baš velika brojka…Ne, ozbiljno, nismo mogli da nađemo dovoljno veliku tortu za sve svećice. Pročitajte citate i izreke o pravom prijateljstvu i pravim i iskrenim prijateljima jer samo sa takvim prijateljima možemo spontano da se šalimo, pričamo gluposti i čestitamo im na lud i smešan način njihov rođendan. Najlepše poruke na netu čitajte na poruke. Naša arhiva se svakodnevno popunjava lepim porukama za sve prilike. Tu su nove ljubavne poruke, najlepše čestitke za svadbu, poruke za dobro jutro i laku noć, najbolje rođendanske poruke i čestitke. Za razliku od drugih sajtova kod nas se nalaze samo orginalne i unikatne poruke koje ne možete naći ni na jednom drugom sajtu. Kome god zelite slati sms, čestitku, poruku ili neki lep tekst kod nas možete ga pronaći, tu su lepe reči za devojku, momka, brata, sestru, prijatelje, roditelje, djecu i sve ostale. Ako ste izgubili inspiraciju a zelite lepu poruku za krštenje, slavu, 18 rođendan, ili bilo koju priliku na našem sajtu ćete naći sve šta vam je potrebno.



Andrija i Andjelka - Andrija kao sexy vodoinstalater
Mudrost se samo iskustvom stiče, prijetelj nije svako ko ti kliče, čuvaj se ljudi i svih zala, i zapamti, od danas više nisi mala. NEMOJ se previše zabaviti bez mene! Naravno, mislim na hiljadarke, more, vino, Sunce i travu. Misliš da su smešne šale na račun tvojih godina? Želio bih da mogu proslaviti rođendan sa tobom.

[Sex serije|Tivat hoteli|Www njemice upoznavanje]






Oznake: torte, za, 18, rođendan

Kako zaraditi preko interneta klikanjem - Stranica za upoznavanje

Forum Klix.ba










Click here: Kako zaraditi preko interneta klikanjem






Povećaj tvoje znanje na polju dodatne zarade na internetu. Što raditi pa zaraditi? Stvarno su se ljudi koji stoji za ovim javno izpostavili sa slikama adresama itd...



kako zaraditi preko interneta klikanjem

Nemojte ni slučajno plaćati za stranice koje nude zaradu sa anketama i obećaju vam da ćete moći živjeti od toga. Koji su to poslovi od kojih možete pristojno živeti radeći od kuće i kako doći do njih, saznajte u ovom tekstu. Budući da pričamo o pravom poslu, takvim ga i morate shvatiti.



kako zaraditi preko interneta klikanjem

Forum Klix.ba - Da ne zaboravim, imate u sklopu ovoga članka i video koji je više vizualna dopuna i nalazi se na kraju članka. Nadam se da vam se svidjelo mojih pet načina kako zaraditi preko interneta.



kako zaraditi preko interneta klikanjem

Opis: INTERNET Zarada - KLIKANJEM Radi se o vrsti Zarade gdje zaradjujemo Klikajuci na Reklame. Ovaj nacin zarade se zove PTC Payed To Click. Da bi mogli poceti zaradjivati potrebno se prijaviti na - BESPLATNA REGISTRACIJA, a neki traze da imate i - BESPLATNA REGISTRACIJA - sve zavisi od stranice do stranice i naravno trebate se registrirati na PTC stranice-site na koje ce te Klikati. Da bi poceli zaradjivati moramo proci slijedeca 3 koraka informativni koraci da znate sto vas ocekuje dalje : 1. Registrirati se na sa pravim podacima posto nam oni salju cekove na kucnu adresu , a neki traze da imate tako da se je potrebno i na njega registrirati 2. Registirati se na NEKOLIKO PTC-a na kojima ce mo klikati reklame i zaradjivati novce 3. Odvojiti odredjeno vrijeme na dan ne treba puno za klikanje reklama i dovodjenje ljudi kako bi i od njih zaradjivali - Imate Direktne Članove + Rentane Članove od samog SAITA Prvo cu Vam objasniti opcenito kako ovaj nacin zarade funkcionira pa cemo onda tek preci na konkretne korake. Zaradjujemo tako da odemo na: npr. Site na koji smo se prethodno Besplatno Registrirali, nakon Registracije nam Posalju Mail koji Trebamo POTVRDITI i s time je Nasa Registracija Zavrsena. Nakon registracije mozete poceti sa klikanjem, ali prije nego krenete klikati, Morate se sa svojim podacima USERNAME i PASWORD - LOGIRATIi tek onda poceti Klikati na ponudjene Reklame. Na te Reklame mozete klikati samo JEDAN PUTA NA DAN. Znaci kliknemo na reklamu i pustimo brojac da odbroji do kraja - 30sec. Nakon toga Zatvorimo taj SAIT-STRANICU i idemo na drugi ponudjeni Oglas za Klikanje. I tako redom mozemo isklikati sve ponudjene reklame. Takodjer Nije Moguce Odjednom Kliknuti na Vise reklama, od istoga sajta-stranice, nego treba klikati jednu po jednu, ali zato mozete imati otvorene istovremeno 3,4,5 razlicitih Stranica-Saitova i istovremeno klikati na njih jer je to puno brzi nacin da ih sve odjednom isklikate. U slucaju da Vam kompjutor zablokira-uspori, sto se zna dogoditi i kod normalnog rada, jednostavno stisnete istovremeno CTRL+ALT i onda DELETE , na taj nacin ce te resetirati stranicu tj. Cim brze dodjete do prvoga novca na , ili racunu to prije mozete investirati taj novac u PTC site kako bi poceli zaradjivati ozbiljnije novce ili koristite NOVAC koji imate zaradjen na Samome SAITU. S novcem sta ste ga ZARADILI dokupite od Samoga SAITA na kojem Klikate Referale koji ce za Vas Klikate. Iznajmljujete ih za pocetak na Mjesec dana. Na taj nacin vam se i Zarada Najbrze UVECAVA. Tko zeli MOZE odmah INVESTIRATI i svoj NOVAC jer ce tako POCETI i Zaradjivati BRZE VECE Novce - PREPORUKA tko misli ozbiljno raditi ovaj Posao. Zato ovo i zovem Gradjenje Internet Posla. Kako ga gradite tako pocinjete sve vise i vise zaradjivati. Prava fora tek dolazi. Ako dovedemo ljude preko nas koji ce isto klikati i pregledavati reklame, dobiti cete dodatnih npr. Napomena: Prve Direktne Referale Možete POČETI Uključivati tek kad VAM Prodje 30 dana kako ste Član Dotičnog PTC SAITA - A UPGRADE Članstva Mozete napraviti nakon 15 dana kako ste Član i kad isklikate Minimalno 50 Klikovana na tom SAIT-u - SVE Zavisi od Site!! Sto znaci da sto vise ljudi dovedemo to vise zaradjujemo. Obavezno si dovedite bar nekoliko ljudi kako bi puno brze dosli do isplata, a kasnije je najlakse iznajmiti ljude Referrale da klikaju za vas. Sada vec mozete vidjeti veliki potencijal ove vrste zarade. Sto je najbolje, sve je potpuno legalno. Sve zavisi o Vama samima koliko ce te se potruditi i angazirati oko ovog posla, toliko ce te i zaraditi. Ovu cifru je relativno lako dostici tako da mozemo ciljati na Puno Vise. Sto vise ljudi dovedemo, vise Zaradimo. Mogucnost da, na samo Jednom SAITU Imate 500 Direktnih Referala i 4. Ovo je primjer internet zarade gdje svi dobivaju jer npr. Tako isto mi zaradimo na drugima koje smo doveli i oni zarade sto su klikali. Dobro je igrati posteno i svakodnevno klikati reklame jer na taj nacin mi zaradimo i zaradi covjek koji nas je doveo. Kad ljudi nebi klikali sve ovo nebi imalo smisla. Cak neki site-ovi npr. Neobux i OnBux Stimuliraju Svakodnevno klikanje na nacin da Morate Klikati Reklame Danas kako bi Dobili Zaradu od svojih Referrala Sutra. Mislim da stvarno nije problem otklikati par reklama ili cak sve na dan. Ja osobno uvijek odklikam sve jer mi stvarno nije problem niti mi oduzima puno vremena, obzirom koliko mogu zaraditi. Nemojte se cuditi sto ja imam vise reklama nego sto cete Vi imati kad se Registrirate. Razlog je taj sto sam se ja NADOGRADIO platio na Golden Clanstvo pa zato imam vise reklama u ponudi. Dovodjenje ljudi: Ljude dovodimo tako da im damo poseban link Referral Link preko kojeg se oni prijave na odredjeni PTC site. Ako se prijave preko naseg Referral Linka tada u STARTU dobiju BONUS pa im je u interesu da se prijave preko nas. U danasnje vrijeme bar nije tesko dovesti nove ljude. Posaljemo prijateljima REFERAL LINK preko: msn-a, maila, bloga, weba, chata, facebook-a, foruma i sl. Bar to nije problem : Ja se osobno-licno oglasavam i preko TRAFFIC EXCHANGE SITES, na stranicama na kojima takodjer klikate i skupljate bodove, a mozete te bodove i kupiti, i onda za te bodove postavite svoju stranicu-sait da se reklamirate i tako dobivate nove clanove iz cijeloga svijeta. I stvar stvarno funkcionra, a da se niste makli iz topline svoga doma. Ovdje na ovoj stranici-saitu pogledajte Svaki PT Csite daje korisniku njegov Referral Link - Njega će te naći kad Klinete na Banners. Taj Link se posalje prijatelju i kada se prijatelj preko njega Registrira on postaje Vas Referral. Ako nam se neda dovoditi ljude na taj nacin, mozemo INVESTIRATI Novac i iznajmiti na mjesec dana ljude koji ce klikati za vas i donositi vam zaradu. To se zove IZNAJMLJIVANJE un-referred membera. Za dovodjenje ljudi je najbolje prvo se informirati kako PTC site-ovi funkcioniraju. Nakon toga napravite web stranicu, blog itd. Sada umjesto da saljete ljudima pojedini Referral Link i objasnjavate im kako sto funkcionira, Vi im posaljite Link do svoje stranice , Bloga, itd. Tu stranicu-sait, blog onda mozete reklamirati preko razlicitih foruma, postavljati Linkove na druge blogove, preko chata itd. Kako bi Vam olaksao izradu stranice, bloga, imate moje dopustenje da koristite Moj Tekst i Bannere ali samo na nacin da vam sluzi kao vodilja za izradu vase stranice. Maknuti sto vam se cini visak, dodati sto fali itd. Nadogradnja clanstva: Kada se tek registrirate na site, Automatski postajete Standard Member. Da bi Zaradili jos i Vise - DUPLO, mozete kupiti Golden Memberstatus - PREPORUKA. Zarada se isplacuje preko AlertPay-a i PayPal-a, zavisi od stranice do stranice koja nudi uslugu. Kada dodjemo do minimalnog iznosa za isplatu, mozemo zatraziti isplatu i oni ce nam isplatiti taj novac na nas AlertPay ili PayPal racun. Minimalni iznos za isplatu i max. Najbolji su PTC site-ovi koji imaju tkz. INSTANT PAYMENT, odnosno isplate vam novac na Vas RACUN cim Vi zatrazite isplatu. Ja u zadnje vrijeme uglavnom koristim samo site-ove sa Instant isplatom. Na PayPal racun mozete Primiti novac i placati sa njim, ali Vam ne mogu isplatiti sa njega na Vas racun, ili poslati cek, samo zemlje u EU za sada je to jos tako ali se nadamo ne zadugo i da ce uskoro doci do promjena, ali Ja osobno taj racun koristim za razna placanja preko interneta tako da mogu iskoristiti sav novac koji mi sjedne na PayPal Racun. VAZNA OBAVIJEST: Od Danas 10. Moguće je i Primati NOVAC na PayPal na Teritoriju Hrvatske. Napomena: Morate imati 18 godina da bi se mogli Registrirati na. U slucaju da nemate, registrirajte se na nekoga tko ima npr. Ukoliko bude nekakvih problema ili nejasnoca sa Registracijom na mozete me kontaktirati preko kontakt forme i rado cu Vam pomoci. Korak 2 - Registracija na SITE-STRANICE Nakon sto ste se registrirali na AlertPay, potrebno se je registrirati na Site-Stranice na koje mislite KLIKATI. Nekad taj mail zna zalutati u SPAM postu, pa i tamo za svaki slucaj provjerite ako u roku 10 minuta ne dobijete potvrdni mail koji treba potvrditi Nakon toga mozemo poceti klikati pregledavati Reklame i Zaradjivati na tome. Linkovi reklama su najcesce podijeljeni u kategorije npr. Kada kliknemo na link tekst reklame, ikonu pored teksta ili sl. Na dosta site-ova postoji i zastitna mjera pa vam nakon sto odbroji 30sek pita da odaberete broj sa slike. Klikom na ispravni broj potvrdjujete da ste covjek, a ne neki program. Neki site-ovi imaju malo drugaciju zastitu, a to je da kada kliknete na reklamu, pojavi vam se neki znak na reklami npr. Taj znak se pojavi uvijek na drugom mjestu unutar pravokutnika od reklame. Primjer takve zastite ima Neobux. U slucaju da smo kliknuli na reklamu na koju smo vec prije kliknuli, kada brojac odbroji necemo dobiti potvrdni najcesce zeleni znak nego crveni znak ili ce pisati error isl.. Na taj nacin znamo da nesto nije u redu sa tom reklamom. Zna se dogoditi da je PTC site optrecen zbog velikog broja korisnika koji klikaju pa onda ovo sporije radi. Znaci tada samo treba pricekati malo. Ako refreshamo stranicu sa linkovima reklama vidjeti cemo da su reklame koje smo vec kliknuli oznacene drugacije. Znaci najbolje ih je koristi od kuce.



Kako zaraditi $ 100 dnevno preko interneta
Udemy je platforma na kojoj zarađujete direktnije. Što se tiče pisanja, možete biti copywriter i raditi u reklamnoj industriji. Sigurno ste i vi sve češće u prilici da čujete za ovaj vid zarađivanja novca čime ljudi širom sveta obezbeđuju sebi sredstva za život. Dobićete serije taskova koje ćete raditi. Za uspeh je jako bitno da se pokreneš i radiš, učiš i prihvatiš činjenicu da treba da uložiš svoje vreme i trud da bi imao rezultate. U praksi postoje dvije vrste naplate, za svaki poslan e-magazin ili na mjesečnom nivou. Ti ljudi koji prodaju savjete i predavanja, valjda i sami moraju zarađivati, zar ne?

[Trazim slobodnu zenu za brak|Udovica trazi brak|Starohrvatska prosvjeta IV-2]






Oznake: kako, zaraditi, novac, preko, interneta

Ljubavni oglasi zenica - Brzog datiranja

Lični kontakti - Bosna i Hercegovina










Click here: Ljubavni oglasi zenica






Možda Vas više interesuju opuštajuće masaže uz predivan ambijent, koji možete da korigujete? Danas je dom za oko 800 zatvorenika. Ko ovdje kroči, ipak neće naći samo one koji nisu znali za zakon.



ljubavni oglasi zenica

Upoznao sam je Tuzli dok sam bio na premještaju. Samo za Vas - masaže po Vašoj volji, uz aromatična ulja, mirišljave sveće, prigušenu muziku - opustite se uz profesionalnog masera.



ljubavni oglasi zenica

Lični kontakti - Bosna i Hercegovina - Danas je dom za oko 800 zatvorenika.



ljubavni oglasi zenica

Postoji blizu 130 godina, a opstao je u pet sistema. U njemu trenutno boravi blizu 800 zatvorenika. Leže zbog ubistava, krađa, iznuda. Pogledajte kako svakodnevnica, a kako ljubavni život izgleda iza rešetaka. Ko ovdje kroči, ipak neće naći samo one koji nisu znali za zakon. Tamo borave mnogi koji su tek u zatvoru uplovili u bračne vode. Koristio sam vikend i upoznao sam jednu djevojku. Za mene najpošteniju i najljepšu. Već smo tri i pol godine u braku. Danas mu je tačno 6 mjeseci i 9 dana. A kalendar je zbog oružanih pljački za Bakija u zatvoru do sad izbrojao već jedanaest godina. Do slobode ima još četiri. Nije jedini koji se u zatvoru oženio. Imam sina, imam kćerku 11 godina. Upoznao sam je Tuzli dok sam bio na premještaju. Bio mi brat od nje došao nakratko, bio ovdje par mjeseci. Svidi mi se njegova sestra. Zbog iznuda, pokušaja ubistva, dilanja droge zatvoren je duže nego što je bio na slobodi. Ona mu se vraća za nekoliko mjeseci i to nakon osamnaest godina. Naš naredni sagovornik u zatvor je došao sa prstenom na ruci, ali kao jedan od rijetkih i sa fakultetskom diplomom. Tereti se za ubistvo, a minute do slobode broji još deceniju. Obiteljski sam čovjek, imam suprugu, imam dijete. Ali mi svaki dan nedostaju. Posebno zato što je dijete bolesno, ima teško oboljenje, operisalo srce u Beču. Odvojeni ste od toga. Sudbonosno da u zatočeništvu nije ništa neobično. Stražar nam se smješkao, rekavši da budemo tihi na ulazu u intimnu sobu. Samo smo jednu zatekli praznu. Upravo u njoj, zatvorenici imaju pravo na dva sata tjelesne ljubavi bez nadzora. Ali, samo oni koji su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. KPZ Zenica je ustanova koja je opstala u 5 država. Sa zvoncem ili vratima iz austrogorskog perioda još čuva uspomenu na prvu. Danas je dom za oko 800 zatvorenika. Zajedno služe 7 000 godina kazne. Kada nema ljubavi, život pod budnim okom stražara vrijeme im teče u poslu, sportu, razonodi, vjeri ili knjigama… 6yka.



Upoznavanje devojaka oglasi
One su ostavile svoj lični oglas radi sticanja novih poznanstva, druženja, ljubavne veze ili braka. Upoznao sam je Tuzli dok sam bio na premještaju. Postoji blizu 130 godina, a opstao je u pet sistema. Zbog iznuda, pokušaja ubistva, dilanja droge zatvoren je duže nego što je bio na slobodi. Samo smo jednu zatekli praznu. KPZ Zenica je ustanova koja je opstala u 5 država. Zajedno služe 7 000 godina kazne. Danas mu je tačno 6 mjeseci i 9 dana. Samo za Vas - masaže po Vašoj volji, uz aromatična ulja, mirišljave sveće, prigušenu muziku - opustite se uz profesionalnog masera. Masaže su kod mene u stanu, u sobi predvidjenoj samo za to, a može i dolazak na adresu.

[Žena traži ženu za avanturu|Crna rotkva recepti|Momak i devojka se ljube]






Oznake: Linić, kontakti, &, bosna, i, Hercegovina

Upoznavanje jezicne pojave u jezicnom kontekstu - Brzog datiranja

150_HAZU spomenica_15-7










Click here: Upoznavanje jezicne pojave u jezicnom kontekstu






Cak je i jedini vrh koplja u JI Europi pronaden na Varni. Od Kannerovog clanka do danas, opis karakteristika osobe oboljele od autizma ostao je uglavnom isti. Cilj im je prosirivanje znanja ucenika i razumijevanje njihovog vlastitog mjesta i meduljudskih odnosa u danasnjoj Europi. Nakon Andrije Štampara 1947.





Ako se u tom jezickom modelu zeli savladati nova leksicki i morfoloski kopula, subjekt i predikativ treba da su poznati npr. U ratnim je prilikama upravitelj Knjiznice i Arhiva bio pravi clan Stjepan Ivšic, koji je još od 1924. Kod pojedinaca koji govore moze doi do velikog poremeaja u sbosobnosti da se zapocne ili da se ucestvuje u konverzaciji Kriterij A2b , ili stereotipno, ponavljajue ili pak ekscentricno koristenje jezika kriterij A2c. Dvije sta povelje u gospodina Bana Stefana,a dvije povelje u Dubrovnici.





Eneolitik - Skripta by KaPiCa... Verzija Sa Slikama - Operacije s brojevima, u duhu ovog programa, treba shvatiti po sledeem planu: izdvajati pogodne prirodne i didakticki pripremljene situacije koje daju znacenje operacijama i brojevima uz isticanje nepromenljivosti rezultata.





Povijesne pretpostavke osnivanja Akademije…......... Djelovanje Akademije u Austro-Ugarskoj Monarhiji 1866. Razdoblje Drugoga svjetskog rata 1941. Akademija u razdoblju 1947. Akademija u Republici Hrvatskoj 1991. Hrvatska akademija u 21. Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Knjižnica Nakladnička djelatnost Izdavački projekti Financiranje Akademije 2001. Realizirani kapitalni projekti Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.... Doprinos zavod Akademije proučavanju nacionalne povijesti........................................................ Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli Zavod za povijesne znanosti u Zadru Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku Odsjek za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu Pravne znanosti............................................................... Zavod za povijest i flozofju znanosti — RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI...................... Prirodne znanosti u Akademiji prije osnivanja današnjeg Razreda………............................................. Rad u doba i nakon osnutka Razreda za prirodne znanosti……................................................................... Zavodi i centri u djelokrugu Razreda.......................... Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja — RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI ….... Odbor za alergologiju i kliničku imunologiju i biološke preparate Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Odbor za aterosklerozu Odbor za medicinsku etiku Odbor za kardiovaskularne bolesti Odbor za medicinsku leksikografju Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju Odbor za genomiku i proteomiku u onkologiji Odbor za parodontne bolesti Odbor za tumore 7 9 13 14 14 15 17 19 21 26 32 44 45 47 49 53 55 58 63 72 81 82 83 85 91 93 95 98 101 105 113 114 117 131 135 138 Kabinet za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i flozofju znanosti — RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI…….................. Zavod za lingvistička istraživanja — RAZRED ZA KNJIŽEVNOST......................................... Od osamdesetih godina do kraja 20. Članovi iz područja tehničkih znanosti prije osnutka Razreda za tehničke znanosti….......................... Rezultati znanstvenih istraživanja članova Razreda....... Objavljene knjige i znanstvene studije............................. Odbor za istraživačku e-infrastrukturu Hrvatske Međunarodni komitet za istraživanje boksita, glinice i aluminija ICSOBA Znanstveno vijeće za energetiku Znanstveno vijeće za nafu 1 5 0 H A Z U — S a d r z a j Znanstveno vijeće za pomorstvo Znanstveno vijeće za promet Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj — INTERDISCIPLINARNI ZAVODI.................................. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru …......................................................................... Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku............................................. Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku............. Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi............... Zavod za znanstveni rad u Varaždinu.............................. Znanstvenoistraživačke, umjetničke i ostale jedinice.... Kategorije članstva u Akademiji........................................ Predsjedništvo Akademije mandat od 1. Članovi Predsjedništva, redoviti i dopisni članovi te članovi suradnici na dan 31. Predsjedništvo Redoviti članovi Dopisni članovi Članovi suradnici Umrli članovi od osnutka do 2010. Josip Juraj Strossmayer, biskup bosanski i sri- jemski s rezidencijom u akovu, u duhu gesla Pro- svjetomk slobodi na sjednici Banske konIerencije 10. Osnivanje Akademije u Saboru je sluzbeno pokrenuto 29. Prilika je to da se prisjetimo da bi Akade- mija trebala biti ne samo autoritet u podrucju znanosti i umjetnosti vec i moralni autoritet i jedan od vaznih cimbenika u svim temeljnim pitanjima drustva i dr- zave. Njezina je uloga promicati najvise vrijednosti drustva nadilazeci dnevnu ideologiju i pristranost. Akademija je u nas, a i u vecini manjih zemalja, posebno vazna u cuvanju identiteta i predstavljanju nacije i drzave. To je institucija s mandatom da zastu- pa najvise kriterije kvalitete i slobode znanstvenog i umjetnickog stvaralastva, da stvara potrebne uvjete, potice i promice intelektualni, znanstveni, kulturni i gospodarski napredak te da zastupa hrvatsku znanost i umjetnost u svijetu, ponajprije se oslanjajuci na pri- znati stvaralacki i moralni autoritet svojih clanova. Akademija ima u tome vodecu ulogu koju mora trajno potvrdivati u duhu tolerancije, kreativnosti i otvorene suradnje s drugim institucijama i partnerima u zemlji isvijetu. Akademijajeeminentnonacionalnainstitu- cija jer ona svoj rad legitimira pred javnoscu svojim doprinosom ugledu i drustvenom napretku Hrvatske. Znanstveni i umjetnicki napori ne mogu se pro- matrati neovisno o drustvenoj i moralnoj odgovor- nosti za efkasan i human doprinos civilizacijskom razvoju, blagostanju i solidarnosti vlastite drustvene zajednice. U uvjetima drustvenog i kulturnog samo- odredenja u vremenima dubokih kriznih tehnoloskih, gospodarskih i socijalnih promjena ova je zadaca po- sebno osjetljiva, ali izvanredno vazna, jer se izravno tice mnogih podrucja zivota i trazi svestran angazman sve veceg broja znanstvenih i umjetnickih aktivno- sti kako drustvenih, tako i prirodnih i tehnickih. U tome posebno mjesto zauzimaju discipline koje su sve vise okrenute konstituiranju drustvene svijesti i suvremenim komunikacijskim procesima te izloze- ne pritiscima globalizma, kulturne marginalizacije i dominacije. Cesto se Akademiju kritizira zbog nedovoljne aktivnosti i angaziranosti u aktualnim drustvenim zbi- vanjima. Nasuprot tome, u stvarnosti postoji golem rad Akademije. Spomenimo samo neke aktivnosti: Akademija u prosjeku dva puta tjedno organizira znanstveni skup, u njoj se odrzi predavanje ili otvo- ri izlozba i tri puta tjedno izda po jedna publikacija. Snagu Akademije cine djela trajne vrijednosti njenih clanova, nacionalnog i medunarodnog znacenja, koji su izabrani kao najistaknutiji zasluzni autoriteti u znano- sti, umjetnosti i struci i s tim treba sire upoznati javnost. Cesto je pitanje treba li Akademija reagirati na razlicita dogadanja u drustvu. Vazno je reci da, uspr- kos povremenom dojmu neuvazavanja Akademije, velik broj ljudi ocekuje i trazi nas stav. Treba preuzeti odgovornost, zauzeti stav i oglasiti se o vaznim pi- tanjima ne upustajuci se u dnevnopoliticke rasprave. Treba teziti tomu da prezentacija aktivnosti Akademi- je bude objektivna i stabilna konstanta u svim bitnim strateskim pitanjima. Da bi se to bilo uvijek u stanju, potrebno je stalno pracenje i predvidanje dogadanja te mobiliziranje najboljih znanstvenika i strucnjaka iz pojedinih podrucja. Hrvatska je mala zemlja i nasa Akademijamoraunekimsituacijamadjelovatikon- kretno, a ne samo opcim stavovima. U nasim clanovima krije se najveca snaga i vri- jednost Akademije i toga moramo uvijek biti svjesni, mi sami i drustvo. Uvijek treba stititi i promicati di- gnitet clanova. Posve je razumljivo da Akademija ima poslanje i zadacu dostojanstveno i neupitno stititi nacionalne interese Hrvatske i boriti se za njih u svim podrucjima i u svim situacijama. Akademija treba podrzati naci- onalne interese kada je to god primjereno. Ona treba imati viziju i davati strateske smjernice o kljucnim pitanjima nacije bez natruha ideologije. I nakraju jos jednom treba ponoviti da je primar- naulogaHrvatskeakademijeznanostiiumjetnosti okupljanje, mobiliziranje, vodenje i predstavljanje znanstvene, strucne i umjetnicke elite u svim podruc- jima. Akademija mora promicati znanost i umjetnost najvise kvalitete i jacati drustvenu ulogu znanosti i umjetnosti Iokusirajuci se na vazna drustvena pita- nja i procjenjujuci ih sa znanstvenog ili umjetnickog motrista. Izborom u clanstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti drustvo nam je iskazalo veliko priznanje i cast, a istovremeno dalo i veliku obvezu koju svi mi zajedno mozemo izvrsiti na dobrobit Hrvatske. Zvonko Kusic, predsjednik Akademije — 11 F o t o : S a n j a R i b a r i c V i j e n a c — ZVONKO KUSIC predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti — 12 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 13 — POVIJESNI PREGLED — 14 — OSNUTAK 1861. I POCECI DJELOVANJA AKADEMIJE 1866. Još u prvoj polovici 19. Iznio ju je Tomaš Mikloušic 1821. Ideju je odmah podrzao Hrvatski sabor svojim zakljuckom iz iste godine. Kako taj zakljucak nije bio prihvacen, Sabor je svoj zakonski prijedlog obnavljao 1843. U tomu je razdoblju bilo dopušteno jedino djelovanje Druítva :a jugoslavensku poviest i sta- rine, što ga je s potporom banskoga vijeca 1850. Josip Juraj Strossmayer, biskup dakovacki, bosanski i srijem- ski, koji je banu Josipu Šokcevicu predao zaklad- ni list na 50. Za godinu dana glavnica je narasla na više od tri puta veci iznos od onoga koji je dao Strossmayer i premašila je 160. Prilozi su pritjecali sa svih strana Hrvatske. Ta se glavnica na isti na- cin dalje povecavala, pa je bilo ocito da osnivanje akademije, onakve kakvu je predlozio Strossmayer, hrvatski narod u cijelosti odobrava, iako je u mno- gim drugim pitanjima bio razjedinjen. Novoizabrani Hrvatski sabor sastao se 15. Biskupov je prijedlog jednodušno prihvacen. Tada je Strossmayer u Saboru odrzao govor u kojem zahvaljuje na prihvacanju njegova prijedloga uz poziv na osnivanje Sveucilišta u Za- grebu. Sabor je na sjednici od 29. Tada su prihvacena, a tek kasnije potvrdena Pravila, koja je pripremio pose- ban odbor s jasnim odredenjem Akademijine svrhe i ustroja. Vec se u 2. Odlukom Hrvatskoga sabora od 29. Zato taj datum obilje- zavamo kao pocetak naše Akademije, unatoc cinje- nici što je, zbog posebnih interesa beckih politickih cimbenika, car i kralj Franjo Josip I. Ta su pravila ostala nepromijenjena sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije. Hrvatski je sabor 12. To su bili: Janez Bleiweiss, Mirko Bogovic, Vatroslav Jagic, Ivan 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 15 Kukuljevic Sakcinski, Šime Ljubic, Antun Mazu- ranic, Pavao Muhic, Franjo Racki, Jovan Subotic, Josip Schlosser Klekovski, Bogoslav Šulek, Josip Torbar, AdolIo Veber Tkalcevic i Zivko Vukasovic. Od potvrdenih clanova izbor nisu prihvatili Ivan Kukuljevic Sakcinski i Antun Mazuranic, o cemu postoje razlicita mišljenja. Na svojoj prvoj sjednici, 26. Da bi se popunio predvideni broj clanova Aka- demije, Sabor je 4. Ocito je da se u ono doba zamišljalo da ce no- voosnovana Akademija biti zajednicka Akademija svih naroda na slavenskom jugu, što potvrduje i njezin sluzbeni latinski naziv: Academia scientia- rumet artiumSlavorummeridionalium. To se me- dutim nije ostvarilo, jer su ubrzo nakon osnivanja Jugoslavenske akademije utemeljene Bălgarska akademia na naukite 1869. Buduci da je u dosadašnjim spomenicama Akademije njezin rad prikazan podrobnije, ovdje se samo pregledno osvrcemo na spomenuto razdoblje, od osnutka do 2000. Prvih nekoliko desetljeca rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti moze se nazvati razdobljem Strossmayera i Rackoga. Tada se Aka- demija postupno razvijala u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim postojecim europskim akademijama. Strossmayer je naime bio pokrovitelj Akademije od 1866. Franjo Racki bio po sedmi put izabran za predsjednika, ban Khuen Hedervary tek je nakon godinu dana 20. Razlozi su, dakako, bili politicki. Na skupnoj sjednici Akademije 2. Na toj je skupštini, 2. Nakon njega predsjednici su Akademije bili Josip Torbar 1890. Biskup Strossmayer bio je u stalnome sukobu s madarskim predstavnicima i vlastima, pa je ra- zumljivo što su tadašnje vlasti odlucile poduzeti energicnije korake. Pripremalo se naime ukidanje Jugoslavenske akademije i stvaranje nove, koja bi u potpunosti bila podredena madarskim vlastima i utjecajima. Poslije 25-godišnjeg upornog i uspješnog rada ovako se kani postupiti sa zavodom toli zasluznim! Ja ne bih, dakako, htio biti clanom hrvatsko-madarske akademije. Djelatnost Akademije obuhvacala je znanstve- na istrazivanja te sabiranje i izdavanje znanstvene grade, a tezište je tada bilo na jezikoslovlju i po- vijesti. U tome je bio posebno aktivan prvi pred- sjednik Franjo Racki, koji se pokazao izvrsnim organizatorom znanstvenoga rada. Pod njegovim vodstvom pokrenute su i uredivane mnoge Aka- demijine edicije i publikacije. Tako je u prvih 25 godina postojanja Akademija objavila 241 knjigu, što je za ono vrijeme bio izuzetan rezultat. Naime, Akademija je od osnivanja najvecu pozornost po- 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 16 svecivala izdavackoj djelatnosti. I onda se, kao i danas, smatralo da znanstveni i umjetnicki rad moze dobiti taj epitet samo onda ako je dostupan javnosti. Odmah po osnivanju Akademije zakljuceno je da se pocne objavljivati periodicna publikacija Rad Jugoslavenske akademije :nanosti i umjetnosti kao temeljna publikacija novoosnovane institucije, pa je vec 1867. U toj se publikaciji objavljuju znanstvene studije i prilozi clanova Akademije, ali i drugih znanstvenika. U drugom Akademijinu nizu, naslovljenom Monumenta spectantia historiamSlavorummeri- dionalium, objavljuju se povijesni dokumenti i listi- ne. Prvi je svezak izašao iz tiska 1868. Prvi je svezak objavljen 1869. U prvim su se desetljecima zapocele izdavati i druge serije: Ljetopis koji postaje Akademijin administrativni glasnik , Djela Jugoslavenske aka- demije i Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium. Rad na Rjecniku hrvatskoga ili srpskoga je:ika povjeren je uri Danicicu, prvom Akademijinu taj- niku. Grada je skupljena iz svih dostupnih pisanih izvora, a prvi je svezak tiskan 1880. Iako su prema pravilniku Akademije bila pred- videna cetiri razreda, u pocetku su djelovala samo tri razreda: Historicko-hlologicki, Filosohcko-juri- dicki i Matematicko-prirodoslovni ra:red. U Historicko-hlologickomra:redu našli su se ovi pravi clanovi u zagradama godina izbora : Va- troslav Jagic 1866. U Filosohcko-juridickomra:redu bili su pra- vi clanovi: Pavao Muhic 1866. U Matematicko-prirodoslovnomra:redu bili su pravi clanovi: Josip Schlosser Klekovski 1866. Osim toga, u to je doba Akademija imala 37 dopisnih clanova. Akademija je raspolagala bogatom znanstvenom knjiznicom, dragocjenim arhivom rukopisa i listi- nama te novom zgradom, palacom Jugoslavenske akademije. Pocela se graditi u kolovozu 1877. U palaci je bila smještena tek osnovana Stross- mayerova galerija starih majstora, koja se u po- cetku sastojala samo od biskupove donacije: 256 umjetnina, od toga ponajviše slika. Kad je otvorena za javnost, 1884. Prigodom otvaranja Galerije biskup je Strossmayer nadopunio zbirku kodeksom Liber Ofhcii Beatae Mariae Jirginis iz 15. Prvi je ravnatelj Galerije bio Izidor Kršnjavi 1883. Fundus se Strossmayerove galerije postupno pove- cavao, u prvome redu darovnicama. Tako je došao na 379 djela, likovnih ostvarenja majstora od 15. Cjelokupna djelatnost Jugoslavenske akade- mije tijekom prvih pola stoljeca njezina djelovanja u osnovi je bila u skladu s programom što su ga 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 17 zasnovali Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rac- ki. Odlazak Khuena Hedervaryja s polozaja bana Hrvatske 1903. Odahnula je i Akademija, ali se u njezinu radu i njezinoj organizaciji malo što promijenilo. Poneki je njezin clan sudjelovao u javnom i politickom zivotu, ali je Akademija sta- jala daleko od toga, nastavljajuci svojim putem. Medutim, prilike u Austro-Ugarskoj postajale su sve slozenije, na vanjskopolitickom planu zaoštra- vali su se odnosi, Balkan je postao poprište vojnih sukoba, priblizavao se Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske Monarhije. Usprkos teškim prilikama u Hrvatskoj zate- gnutost izmedu vlasti i Akademije u odredenoj je mjeri popustila, što se odrazilo na njezin rad. Tako je naprimjer nastavljeno objavljivanje Rada do tada 218 knjiga , Monumenta spectantia histo- riamSlavorummeridionalium ukupno 43 sveska , Starin— ukupno 36 knjiga , Starih pisaca hrvatskih 24 knjige , Ljetopisa 34 knjige , Djel— 28 knji- ga , Monumenta historico-iuridica Slavorumme- ridionalium 10 knjiga , Zbornika :a narodni íivot i obicaje juínih Slavena 23 knjige , Grade :a po- vijest knjiíevnosti hrvatske 8 knjiga , Diplomatic- kog :bornika Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 14 knjiga , Prirodoslovnih istraíivanja 11 svezaka , Rjecnika hrvatskoga ili srpskoga je:ika 36 svezaka , Prinos— :a hrvatski pravno-poviestni rjecnik Vladimira Mazuranica 6 svezaka te više izdanja izvan serija. Antun Bauer, nadbiskup zagrebacki i pravi clan Akademije. Nakon njegove smrti 1937. Akademija više nije birala pokrovitelja. U promatranome razdoblju dobro se razvijala Akademijina knjiznica, ciji je Iond tada narastao na oko 50. Knjiznicu su u tom prvom razdoblju vodili pravi clanovi Akademije Jeromir HanČl 1877. Akademijin se Arhiv odvojio od Knjiznice i 1892. Prvim je arhivarom bio pravi clan Ivan Kr. U Arhivu je bilo pohranjeno oko 2. Prema prvim Akademijinim Pravilima, bile su predvidene tri kategorije clanova: pocasni, pravi i dopisni clanovi. Istim je pravilnikom predvideno da Akademija moze imati najviše 32 prava clana, najviše 16 pocasnih clanova, dok ce broj dopisnih clanova Akademija sama utvrditi. Predsjednik i dva tajnika biraju se izmedu pravih clanova. Na osnovi spomenutih Pravila Akademija je imala ovaj broj clanova: 1867. Propašcu Austro-Ugarske Monarhije i osniva- njem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u prvi se mah nije ništa izmijenilo u radu Jugoslavenske akademije, koja je nastavila djelovati prema Pra- vilima iz 1866. Ista su promijenjena tek 1921. Odmah u pocetku toga razdoblja Akademija se suocila s veoma teškim problemima, jer su drzavne subvencije bitno smanjene, a vlastita su sredstva drasticno izgubila na vrijednosti, pogotovo zbog vrlo nepovoljne zamjene stare valute novom. Pravi su clanovi postali: Bela Csikos Sessia, Klement M. Crncic, Dragutin Domjanic i Martin Pilar, a clanovi dopisnici Ferdo Kovace- vic, Franjo Dugan, Vladimir Nazor, RudolI Valdec, Robert Frangeš, Oton Ivekovic i Vjekoslav Ro- senberg-Ruzic. Predsjednici su u tom razdoblju: Vladimir Mazuranic 1918. Svecane izjave regenta Aleksandra Karador- devica prilikom posjeta Jugoslavenskoj akademiji i polaganja lovor-vijenca pred Strossmayerovo popr- sje sredinom 1920. Iste je godine medutim potpisan Rapalski ugovor kojim su Italiji prepušteni hrvatski krajevi Istra , gradovi Rijeka, Zadar i otoci Cres, Lošinj i Lastovo. Sljedece je godine, bez sudjelovanja legalno izabranih zastu- pnika hrvatskoga naroda, proglašen centralisticki Vidovdanski ustav, kojim su samoupravna prava Hrvatske svedena na ništicu. Nekoliko godina ka- snije 20. Nekoliko mjeseci poslije toga Aleksandar Karadordevic, tada kao kralj, proglašava 6. Za Jugoslavensku akademiju to su bili vrlo teški dani u njezinoj povijesti. Da bi obmana bila veca, 4. Nakon proglašenja diktature pojavila se ideja o stvaranju jedinstvene Jugoslavenske akademije sa sjedištem u Beogradu, s beogradskom, zagre- backom i ljubljanskom sekcijom. Ona bi nastala spajanjem dviju postojecih akademija Jugoslaven- ske i Srpske , a naknadno bi primila odredeni broj clanova iz Slovenije. Povod za tu akciju bila je inicijativa za osnivanje Slovenske akademije, koja je realizirana tek 1938. Na taj je prijedlog oštro reagirao predsjednik Jugoslavenske akade- mije Gavro Manojlovic. Na sjednicama odrzanima krajem go- dine, kad je vec bila Iormirana Banovina Hrvatska, vecina je clanova taj prijedlog prihvatila, iako se sumnjalo u regularnost donesenog zakljucka. Ban- ska vlast Banovine Hrvatske pod predsjedanjem bana dr. Ne zna se na što se mislilo pod time da zakljucak nije donesen u skladu s Pravili- ma. Buduci da za vrijeme kratkotrajnog postojanja Banovine Hrvatske Sabor nikad nije sazvan, nije bilo ni rasprave o tom prijedlogu pa ni promjene imena Akademije. Zbog teških materijalnih prilika, izdavacka je djelatnost svedena na minimum, pogotovo u raz- doblju izmedu 1919. U navedenom je razdoblju nastavljeno s izda- vanjem još u 19. Objavljeno je 50 knjiga Rada Jugoslavenske akademije od osnutka ukupno 268 knjiga , cetiri knjige u seriji Starine ukupno 40 knjiga , dvije knjige iz serije Stari pisci hrvatski ukupno 26 knjiga , 21 knjiga Ljetopisa Jugoslavenske akademije ukupno 55 knjiga , dva sveska Monumenta historico-iuridi- ca Slavorummeridionalium ukupno 12 svezaka , 16 svezaka Rjecnika hrvatskoga ili srpskoga je- :ika ukupno 52 sveska , 14 knjiga Zbornika :a narodni íivot i obicaje juínih Slavena ukupno 17 knjiga , sedam knjiga Grade :a povijest knjiíev- nosti hrvatske ukupno 15 knjiga , 10 svezaka u seriji Prirodoslovna istraíivanja ukupno 21 sve- 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 19 zak i pet knjiga u seriji Znanstvena djela :a opcu naobra:bu ukupno 12 knjiga. Objavljeno je pet posljednjih svezaka Prinosa :a hrvatski pravno-po- viestni rjecnik ukupno 11 Vladimira Mazuranica te više izdanja izvan serija. U tom razdoblju nije medutim pokrenut nijedan novi niz Akademijinih izdanja, dok je u godinama 1930. Filosohcko-juridicki ra:red imao je pet pravih clanova: uru Arnolda dop. U Matematicko-prirodoslovnomra:redu bili su tada pravi clanovi: Vladimir Varicak dop. Osim 31 pravog clana Akademija je potkraj 1940. U tom su razdoblju ravnatelji Strossmayerove galerije bili Menci Klement Crncic 1920. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Uspostavom Banovine Hrvatske 1939. Naime, osnutkom B'lgarskate akade- mije na naukite 1869. Odatle i sluzbeni naziv Academia Slavorummeri- dionalium Akademija juínih Slavena poznatiji kao Jugoslavenska akademija :nanosti i umjetnosti. Vecina akademika predlaze promjenu pridjeva Ju- goslavenska. Drzavni poglavar NDH i ministar nastave dr. Franju Fanceva, knjizevnog povjesnicara, dr. Stanka Hondla, redo- vitoga sveucilišnog proIesora fzike, dr. Stjepana Ivšica, proIesora slavistike, dr. Ljubu Karamana, povjesnicara umjetnosti, dr. Ivu Maurovica, redovi- toga sveucilišnog proIesora na Pravnome Iakultetu, slikara Mirka Rackog, dr. Stjepana Škreba, ravna- telja Geofzickog zavoda i proIesora geofzike na Sveucilištu u Zagrebu, dr. Stjepana Zimmermanna, redovitoga proIesora na Bogoslovnom Iakultetu Sveucilišta u Zagrebu i dr. Tomu Matica, ravnatelja Nadbiskupske klasicne gimnazije u Zagrebu te prvo- ga imenovanoga procelnika novoosnovane Hrvat- ske akademije. Osim ove desetorice tijekom 1941. Na konstituirajucoj skupštini, odrzanoj 25. Matkovic, Povijest NDH, 1994. Novoosnovana Hrvatska akademija podije- ljena je u cetiri razreda: Poviestno-je:ikoslovni, Filo:ofsko-pravni, Matematicko-prirodoslovni i Umjetnicki. Izbor novih clanova ogranicen je na 45 pravih akademika. Akademijinoj djelatnosti pri- padaju Knjiznica, Arhiv, Strossmayerova galerija slika i razliciti odbori: nadzorni, gospodarski, za knjiznicu i Strossmayerovu galeriju te odbori za prikupljanje i izdavanje povijesnih, povijesno-prav- nih i knjizevnih spomenika, za hrvatska narjecja, Iolklor, istrazivanje hrvatskih naselja, orijentalnu zbirku, istrazivanje zemlje i izdavanje niza Knjiíice :a opcu naobra:bu. Od ukupnog broja akademika 29 izabranih tijekom 1941. Vlasti NDH nisu pokazivale osobito zanimanje za novoosnovanu Akademiju. Financijska podrš- ka bila je minimalna. Hrvatska akademija nastavila je s objavlji- vanjem knjiga i znanstvenih publikacija slijedeci numeraciju nizova Jugoslavenske akademije, što ukazuje na cinjenicu da je HAZU zapravo slijedni nastavak ukinute JAZU, dok su u predsjednickoj sobi i dalje visjeli portreti predsjednika Jugosla- venske akademije. Izbor novih pravih ili redovitih akademika, ciji je broj bio ogranicen na 45, nije bio politicki odvec krut, jer su u svibnju 1944. Antun Barac i pribicevac Artur Schneider Z. Dadic, Eg:aktne :nanosti u Hrvatskoj u o:racju politike i ideologije, 1900. Za veci- nu tih izdanja rukopisi su bili rezultat istrazivanja i pripremljeni još u predratno vrijeme djelovanja Jugoslavenske akademije. U ratnim je prilikama upravitelj Knjiznice i Arhiva bio pravi clan Stjepan Ivšic, koji je još od 1924. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Ior- malno je ukinuta 3. Djelovanje Akademije pod izvornim imenom JAZU Nakon Drugoga svjetskog rata prilazi se ob- navljanju Jugoslavenske akademije znanosti i um- jetnosti. Privremeni je odbor potvrdio prave clanove iz reda clanova Jugoslavenske akademije stanje do 10. Tada su pravi clanovi Akademije bili: Antun Augustincic, Antun Barac, Albert Bazala, Vladimir Becic, Dragutin Boranic, Branimir Gu- šic, Franjo Kogoj, Marko Kostrencic, Ivo Krbek, Tomislav Krizman, Miroslav Krleza, Josip Loncar, Zeljko Markovic, Mijo Mirkovic, Vladimir Nazor, Grga Novak, Vanja Radauš, Valerijan Reiszner, Svetozar Ritig, Petar Skok, Andrija Štampar, Ma- rino Tartaglia, Alois Tavcar, Fran Tucan i Vale Vouk. Medu novim clanovima Akademije bilo ih je 12 koji su bili pravi ili dopisni clanovi ukinute Jugoslavenske akademije, dok su trojica bila i cla- novi Hrvatske akademije Dragutin Boranic, Zeljko Markovic i Vladimir Nazor. Nakon toga privremeni je odbor 4. Na toj je skupštini utvrden i prijedlog novoga Zakona o Akademiji, koji je 13. Taj povijesni kontinuitet Jugoslavenske akademije posebno je obrazlozio predsjednik Aka- demije Andrija Štampar na svecanoj sjednici 18. Akademija je u to vrijeme, osim Josipa Broza Tita, imala još tri pocasna clana: Pavla Jovanovica izabran 1919. Nakon Andrije Štampara 1947. Medutim, pravo je izbora novih clanova, bez obzira na kategoriju clanova, bilo rezervirano samo za prave clanove. Prema Zakonu iz 1947. Svi su clanovi, kao i dotada, bili po navedeno- me zakonu izabrani na skupštinskim zasjedanjima tajnim glasovanjem. Nacelo tajnoga glasovanja od- nosilo se i na izbor casništva Akademije. Kasnije se broj povecao, i to: Akademija je 1954. Zakon o Jugoslavenskoj akademiji, prihvacen u Saboru 26. Prema tom zakonu, pravo glasa pri izboru pravih clanova imaju samo pravi clanovi, a pri izboru svih ostalih clanova i pravi i dopisni clanovi u radnom sastavu. Tada je Akademija imala ovaj broj clanova: 1965. Zakon o Jugoslavenskoj akademiji od 29. Mijenjaju se nazivi clanova, pa se umjesto pravi clan uvodi naziv redoviti clan akademik , umjesto dopisni clan u radnom sastavu naziv izvanredni clan, a umjesto suradnik naziv clan suradnik. Osim toga utvrduje se da Akademija moze imati najviše 70 redovitih i 70 izvanrednih clanova. Prošireno je izborno pravo, pa na izborima za nove clanove imaju pravo glasa svi redoviti i izvanredni clanovi bez obzira na kategoriju clana koji se bira. Nakon donošenja toga zakona Akademija je imala ovaj broj clanova: 1975. U zakonu od 20. Broj je clanova Akademije u tom razdoblju iznosio: 1985. S vremenom se mijenjalo i pravo predlaganja novih clanova u Akademiju. Sve do donošenja Za- kona 1961. To je nace- lo zadrzano i u zakonima iz 1971. Sve kategorije clanstva u Akademiji dozivotne su, osim za clanove suradnike, koji podlijezu po- novnome izboru svake desete godine. Akademija je u razdoblju 1947. Buduci da se 1950. Tako je u razdoblju 1972. Akademija nije imala svojih istrazivackih jedinica nego su istrazivanja 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 23 organizirali i vodili odbori za razlicita znanstvena podrucja. Tada su postojali ovi odbori: Odbor za iz- davanje starih hrvatskih pisaca, Odbor za izdavanje historickih i juridickih spomenika, Odbor za izda- vanje dalmatinskih statuta, Odbor za istrazivanje hrvatskih ili srpskih narjecja, Odbor za istrazivanje zemlje, Odbor za Iolklor i Odbor za istrazivanje hrvatskih naselja. Zakonom o Jugoslavenskoj akademiji iz 1947. Akademiji je stavljeno u zadatak da osniva i vodi znanstvene zavode i umjetnicke ustanove na po- drucju NR Hrvatske. Teznja je bila da Akademija postane središnja znanstvena i umjetnicka ustanova na podrucju Hrvatske i da pod njezinim okriljem djeluju prakticki sve znanstvene i umjetnicke usta- nove. Uzor je bila Akademija znanosti SSSR-a. U takvim nastojanjima osnovano je u okviru Akademije ili joj je prikljuceno više instituta i mu- zeja, primjerice Institut Ruder Boskovic u Zagrebu, Institut za biologiju mora u Dubrovniku i Rovinju, Institut za medicinska istrazivanja i medicinu rada u Zagrebu, Institut za jezik u Zagrebu, Institut za fziku atmosIere i kozmicku fziku u Zagrebu i Moderna galerija u Zagrebu. Osim toga, u okviru Akademije bio je Izdavacki zavod s tiskarom te Znanstvena knjizara. Medutim, dio se tih institucija osamostalio i izišao iz Akademije. Od jedinica koje su ostale u okviru Akademije Iormirao se heterogeni Istrazivacki centar kako bi se dobila tzv. To je predstavljalo samo administrativno ujedinjavanje, pa su pojedine istrazivacke jedinice i dalje samo- stalno radile na svojim istrazivackim podrucjima. Istrazivacki je rad bio dakle organiziran po- najprije u istrazivackim jedinicama, znanstvenim vijecima, centrima i odborima. Tako su u Zagre- bu djelovale ove znanstvenoistrazivacke jedinice: Zavod za arheologiju, Etnološki zavod, Zavod za povijesne znanosti, Zavod za ekonomska istraziva- nja, Zavod za pomorsko pravo, historiju i ekono- miku pomorstva, Zavod za ornitologiju, Zavod za flozofju znanosti i mir, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, Zavod za povijest prirodnih, matematickih i medicinskih znanosti, Laboratorij za proucavanje strukture i Iunkcije osjetnih organa, Zavod za istrazivanje i standardizaciju imunoloških supstancija, Kabinet za arhitekturu i urbanizam, Zavod za knjizevnost i teatrologiju, Zavod za lin- gvisticka istrazivanja, Zavod za muzikološka istra- zivanja, Strossmayerova galerija starih majstora, Gliptoteka i Kabinet grafke. U Dubrovniku, odnosno Cavtatu i Trstenom, bile su ove jedinice: Zavod za povijesne znano- sti, Zavod za istrazivanje korozije i desalinizaciju, Zbirka Baltazara Bogišica i Arboretum. U ostalim su gradovima djelovali ovi zavodi: Zavod za po- vijesne i društvene znanosti u Rijeci s podrucnom jedinicom u Puli , Zavod za znanstveni i umjetnicki rad u Splitu, Zavod za znanstveni rad i umjetnicki rad u Osijeku, Zavod za znanstveni rad u Varazdi- nu, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima. Na celu tih istrazivackih jedinica stoje vodi- telji, izabrani iz gremija redovitih clanova razreda uz koji je vezan odredeni zavod, i upravitelji, koji radno pripadaju doticnoj istrazivackoj jedinici. Rijec je dakle o manjim istrazivackim jedini- cama, koje u najvecoj mjeri svoje projekte ostva- ruju okupljanjem šireg kruga vanjskih suradnika. Relativno su visoko bili zastupljeni zavodi koji su se bavili povijesnim istrazivanjima, jezikoslovljem, knjizevnošcu i prirodoslovnim istrazivanjima. To je posljedica nastavka istrazivanja na negdašnjim tradicionalnim podrucjima rada Akademije. U tom su pogledu posebnu vrijednost predstavljali bogati Iundusi umjetnina u Strossmayerovoj galeriji, Gliptoteci i Kabinetu grafke te zbirke u Akademijinu Arhi- vu, Orijentalnoj zbirci, Muzeju i zbirci Baltazara Bogišica u Cavtatu i u Memorijalnoj zbirci Mak- similijana Vanke u Korculi. To je povecanje omoguceno s 25 darovnica. U poslije- ratnom su razdoblju ravnatelji Galerije bili: Antun Jiroušek 1946. Gliptoteku je kao muzejsku ustanovu osnovao nadbiskup zagrebacki dr. Antun Bauer još 1937. Obuhvacajuci širok vremenski ras- pon, zbirke su izlozene u kronološkome slijedu od 5. Fundus Gliptoteke odre- duje grupacije povijesnih zbirki: Zbirka kopija an- tickoga kiparstva, Zbirka kopija hrvatskih spome- nika od 9. Upravitelji su Gliptoteke bili: Zdenko Šenoa 1952. Grafcki kabinet osnovan je 1916. Dotada je skupljeno mnogo grafckih listova, a u Kabinet su bile smje- štene na cuvanje Grafcka zbirka Sveucilišne knjiz- nice i Valvasorova zbirka obje su zbirke kasnije vracene vlasnicima. Prva je upraviteljica bila Stella Ubel 1951. Majstorske radionice koje su dotada dje- lovale kao samostalne organizacijske jedinice bile su 1975. Maj- storske radionice predala Umjetnickoj akade- miji u Zagrebu, dok je pod upravom Akademije ostala samo Majstorska radionica za arhitekturu. Restauratorski zavod osnovan je 1948. Restauratorski se zavod osamostalio 1974. Osim svega navedenoga gotovo su svi Akade- mijini zavodi proširili podrucja svoga djelovanja, pa su znanstvenoistrazivackomu radu prikljucili i rad na umjetnickome polju, što se vidi i u promije- njenomu naslovu pojedinih zavoda izvan Zagreba. Djelovala su tako u pocetku znanstvena vijeca za naItu, za pomorstvo, za promet, za zaštitu prirode, za daljinska istrazivanja i Iotointerpretaci- ju te za turizam. Znanstvena vijeca iniciraju istrazivanja na svojim podrucjima, okupljaju istrazivace na spe- cifcnim istrazivackim projektima, organiziraju sa- vjetovanja i predavanja uz intenzivnu izdavacku djelatnost. Neka od njih okupljaju veoma velik broj clanova Znanstveno vijece za naItu primjerice ima više od 400 clanova. Uspješan rad znanstvenih vijeca bio je omogucen vrlo uskom suradnjom s gospodarskim organizacijama koje su bile zainte- resirane za istrazivanja s podrucja djelatnosti vijeca te su moralno i materijalno pomagale djelatnost vijeca. Osim toga, postojali su istrazivacki centri koji su okupljali znanstvenike i strucnjake odredenih znanstvenih podrucja bez obzira na njihovo stalno radno mjesto, kao Centar za kemiju organskih prirod- nih spojeva, Internacionalni komitet za istrazivanje boksita, glinice i aluminija ICSOBA , Jugoslavenski centar za kristalografju i Centar za teorijsku fziku. Na njihovu se celu nalazi tajnik Akademije ta je Iunkcija uvedena 1948. Tajnici su Akademije bili: Otokar Lahman 1948. Poslove pomocnika tajnika za opce, admini- strativno-upravne, pravne i personalne poslove do 2000. U okviru Strucnih sluzbi Akademije djeluju Knjiznica i Arhiv. Publikacije su se razmjenjivale s 249 institucija iz 23 zemlje, od toga sa 67 institucija u zemlji i 182 institucije u inozemstvu. Publi- kacije Akademije razmjenjuju se sa 712 institucija iz 46 zemalja 226 institucija u zemlji i 486 u ino- zemstvu. Upravljanje Knjiznicom predano je tada u djelokrug proIesionalnih knjiznicara. Tako je od 1947. Knjiznicom upravljao Josip Bada- lic, od 1955. Matko Rojnic istodobno ravnatelj Sveucilišne knjiznice , od 1974. Aleksandar Stipcevic, a od 1984. U Arhivu se cuvaju isprave iz razdoblja 11. U Orijentalnoj zbirci postoje arapski rukopisi iz vremena 13. Osim toga, u okviru Akademije ili pojedinih razreda djelovao je niz odbora, kao što su: Odbor za narodni zivot i obicaje, Terminološki odbor, Od- bor za tumore, Odbor za traumu, Odbor za kronicne bolesti, Odbor za krš i dr. U Akademiji se radilo na nizu projekata, i to u okviru tzv. Medu tim se projektima mogu spomenuti npr. Baglivija, Magmatske stijene u Hrvatskoj, Istraíivanje imunoloske tera- pije raka, Istraíivanje eradikcije nekih :ara:nih bolesti, Rast i diferencijacija :ametaka glodavaca, Epistemioloska istraíivanja i drugo. Jedan je od oblika znanstvenog djelovanja bila i organizacija znanstvenih skupova. Akademija je organizirala oko 130 znanstvenih skupova, simpo- zija i savjetovanja, pretezito kao jedini organizator, a rjede uz suradnju drugih znanstvenih organizaci- ja. Organizirani su znanstveni skupovi o znameni- tim licnostima, o našim krajevima i gradovima i o mnogim drugim problemima i temama. Povratak nacionalnom imenu Sve do novoga Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koji je stupio na snagu 24. Našavši se pred velikosrpskom agresijom na Republiku Hrvatsku, Predsjedništvo je Akademije 18. I u I:javi Predsjedništva Akademije od 9. Na sjed- nici od 5. Predsjedništvo se suglasilo s prijedlogom Uprave da se upute dva apela: jedan hrvatskoj i svjetskoj znanstvenoj i kulturnoj javno- sti svim akademijama u svijetu s kojima suraduje naša Akademija , drugi svim jugoslavenskim aka- demijama. Kao što je receno, 24. Zakonom se o Akademiji utvrduje da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti najviša znanstvena i umjet- nicka ustanova u Republici Hrvatskoj. ¨ Clanovi Akademije mogu biti redoviti, pocasni i dopisni te clanovi suradnici. Redovitih clanova moze biti do 160. Clanstvo je u Akademiji dozivot- no. Skupština, koju cine svi redoviti clanovi, naj- više je tijelo Akademije. Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine i cine ga predsjednik, dva potpred- sjednika, glavni tajnik Akademije, tajnici razreda i odredeni broj redovitih clanova koje bira Skupština u skladu sa Statutom Akademije. Mandat clanova Predsjedništva traje tri godine i moze se jedanput ponoviti u istoj Iunkciji. Prva skupština Akademije pod novim imenom odrzana je 24. U skladu s novim Zako- nom, na skupštinskom su zasjedanju donesena tri prijedloga: o novome Statutu, novome Pravilniku za izbor clanova Akademije i novom Pravilniku za izbor clanova Predsjedništva Akademije. Sva su tri prijedloga izglasana. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Hrvatski je sabor donio 17. Sta- tut je potvrden odlukom Sabora Republike Hrvat- ske od 20. Uskladujuci pravne dokumente, Akademija je istodobno djelovala u svoj punini, koliko su ratne prilike dopuštale. Dizala je i nadalje svoj glas pro- tiv rata koji je bio nametnut Hrvatskoj. U skladu s tim opredjeljenjem Predsjedništvo je Akademije 12. Prva izborna skupština za clanove Predsjedniš- tva Hrvatske akademije po novome Zakonu odrzana je 21. Na toj je skupštini izabran Ivan Supek za predsjednika Akademije, Ivo Padovan i Vlatko Pavletic za potpredsjednike, Milan Moguš za glavnoga tajnika, a Ljubo Boban, Natko Devcic, Andrija Kaštelan, Vladimir Matkovic i Andre Mo- horovicic za clanove Predsjedništva. Potvrden je ta- koder izbor ovih razrednih tajnika redom razredâ : Eugen Pusic, Vinko Škaric, Vladimir Majer, Slavko Cvetnic, Bozidar Finka, Slavko Mihalic, Miroslav Begovic i Ivan Supicic. Ti su se brojevi promijenili kad je 26. Buduci da je tijekom razdoblja 1991. Akademija je u ratnim prilikama, a posebno u poslijeratnom razdoblju, nastavila s radom na znan- stvenom i umjetnickom polju u Zagrebu i izvan njega u svim svojim znanstvenim jedinicama. U Zagrebu se radilo u ovim znanstvenim ustanovama: u Zavodu za povijesne i društvene znanosti s cetiri odsjeka, i to: za povijesne znanosti, za arheologiju, za etnologiju i za ekonomska istrazivanja. Svaki odsjek ima svoga upravitelja, a voditelj Zavoda jest Miroslav Kurelac. Nastavljen je i rad u Jadranskom zavodu voditelj Vladimir uro Degan , u Zavodu za povijest i flozofju znanosti s tri odsjeka, i to: za povijest prirodnih i matematickih znanosti, za povijest medicinskih znanosti i za flozofju zna- nosti voditelj Zarko Dadic , u Zavodu za orni- tologiju voditelj Zvonimir Devide , u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara voditelj Milan Herak , u Zavodu za povijest hrvatske knjizevno- sti, kazališta i glazbe s tri odsjeka, i to: za povi- jest hrvatske knjizevnosti, za povijest hrvatskoga kazališta i za povijest hrvatske glazbe voditelj Slobodan Novak , u Zavodu za lingvisticka istra- zivanja voditelj RudolI Filipovic. Izvan Zagreba nastavilo se raditi u ovim znanstvenim jedinicama: u Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku vo- ditelj Vladimir Stipetic , u Zavodu za povijesne znanosti u Zadru voditelj Mate Suic , u Zavodu za povijesne i društvene znanosti u Rijeci voditelj do 1996. Dragovan Šepic, od 1996. Milan Moguš , u Zavodu za znanstveni i umjetnicki rad u Osijeku voditelj do 1996. Milan Maceljski, od 1996. Dragan Dekaris , u Zavodu za znanstveni i umjetnicki rad u Splitu voditelj do 1993. Vladimir Ibler, od 1993. Davorin RudolI, od 1999. Ivo Pe- trinovic , u Zavodu za znanstveni rad u Varazdinu voditelj Andre Mohorovicic , u Centru za znan- stveni rad u Vinkovcima voditelj Dušan Klepac , u Arboretumu Trsteno voditelj Mirko Vidakovic. Osim toga znanstvenoistrazivacki rad odvijao se u mnogim drugim jedinicama, kao što su pojedini kabineti, odbori i centri, unatoc cinjenici da su u ratnim razaranjima stradali neki objekti: spaljen je dio Arboretuma u pozaru 2. U Glip- toteci, Kabinetu grafke i Strossmayerovoj galeriji starih majstora izlozbena je djelatnost morala biti izrazito smanjena jer su izlošci zbog ratnih uvjeta bili pohranjeni na sigurnija i zašticenija mjesta. Isto je tako, s obzirom na to da je ukinut Sa- vjet akademija SFRJ, Hrvatska akademija na novim osnovama uspostavila i proširila medunarodnu su- radnju. Kao i u drugim prigodama, kada su hrvatski nacionalni interesi bili dovedeni u pitanje, Hrvatska akademija pokrenula je ratne 1992. Prvi izvještaj toga projekta, u kojemu su sudjelovali svojim prilozima svi razredi, Akademija je objavila 1992. U sklopu spomenutoga projekta neki su razredi nastavili obradivati pojedine teme. Akademija je donijela dvije nove odluke: 1 o proglašenju 29. Strossmayera o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i 2 o osnutku i dodjeli Na- grade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na osnovi tih odluka dodijeljene su prve nagrade Hrvatske akademije 29. Zbog nesmiljene agresije na Republiku Hrvatsku Akademija je i nadalje upuci- vala svoje apele akademijama znanosti, svjetskim znanstvenim i politickim institucijama i organiza- cijama npr. Akademija je imala tri pocasna clana kardinal Franjo Kuharic te nobelovci Vladi- mir Prelog i Linus Pauling , 149 redovitih clanova, 131 dopisnog clana i 105 clanova suradnika. Iste su godine Akademijinu Upravu i Predsjedništvo cinili ovi clanovi: predsjednik Ivan Supek, potpredsjed- nici Ivo Padovan i Vlatko Pavletic, glavni tajnik Milan Moguš, clanovi Predsjedništva Natko Dev- cic, Sergej Forenbacher, Andrija Kaštelan, Andre Mohorovicic i Eugen Pusic, razredni tajnici: Alica Wertheimer-Baletic, Smiljko Ašperger, Vladimir Majer, Slavko Cvetnic, Bozidar Finka, Slavko Mi- halic, Miroslav Begovic i Ivan Supicic. Izdavacka djelatnost nije stagnirala. Akade- mija je i nadalje nalazila snage i sredstava da tiska bar jedan naslov tjedno. Štoviše, u godini 1994. U novoj dvorani odrzana je istoga dana svecana sjednica Akademije prigodom obiljezavanja 900. Zlatnombulomproglasio je naselje Gra- dec — civitas Montis Grecensis iuxta Zagrabiam — slobodnim kraljevskim gradom. Na skupštini Akademije 28. Taj se prijedlog temeljio na cinjenici da je u Hrvatskoj velik broj vrsnih znanstvenika iz podrucja tehnickih znanosti te da se nekoliko takvih znanstvenika vec nalazi u okviru Akademije kao clanovi Razreda za matematicke, fzicke, ke- mijske i tehnicke znanosti. Taj prijedlog ostvaren je naknadno. Iako se medunarodna suradnja tada odvijala u skromnim okvirima, ipak su pozitivni koraci bili vidljivi: sklopljena su cetiri sporazuma o znanstve- noj suradnji s nekoliko akademija, a potpisan je i dodatni ugovor s Roval Societv. Lagani je uspon bio vidljiv i u razmjeni strucnjaka s drugim akade- mijama. I naša se Akademija pridruzila cestitkama drzavnomu vrhu. Rad se u Akademiji poceo odvijati u pobolj- šanim uvjetima. Tako su u organizaciji, suorgani- zaciji ili pod pokroviteljstvom Akademije odrzani još u ratnim prilikama mnogi skupovi, kao npr. Posebice bismo mogli istaknuti znanstvene skupove o demograIskim kretanjima u drugoj polovici 20. Znanstvena se djelatnost u Akademiji odvijala i u okviru pojedinacnih projekata ciji su nositelji bili i sada su clanovi Akademije, a fnanciralo ih je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republi- ke Hrvatske. Kao glavni istrazivaci akademici su zajedno sa svojim suradnicima nastavili s radom ili zapoceli rad na novim projektima iz povijesti Dubrovnika i Dubrovacke Republike, pravnih znanosti, jezikoslovlja posebice dijalektologije i leksikografje , hrvatske knjizevnosti, medicine, hrvatske medicinske baštine, povijesti prirodnih i matematickih znanosti, hrvatskoga gospodarstva, slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj, problema u tu- rizmu, naseljavanja stanovništva, konstruktivnoga projektiranja u gradevinarstvu, paleolitika i me- zolitika, gospodarskoga povezivanja Podunavlja s Jadranom, hrvatske glazbene historiografje, ornito- loške valorizacije biotipa Hrvatske, ekologije i za- štite ugrozene nacionalne ornitoIaune, flozoIskoga aspekta znanosti, istrazivanja povijesti hrvatskoga naroda 1818. Proširio se i broj znanstvenih vijeca. Prestankom rata izlozbena je djelatnost ulazila u normalnu kolotecinu. Buduci da je Strossmayero- va galerija starih majstora bila prvi put otvorena za javnost 9. Sabor je potvrdio Statut Akade- mije koji je predvidio odredene promjene: ukida se Uprava Akademije i umjesto toga osniva Koordina- cijski odbor koji cine predsjednik Akademije, oba potpredsjednika, glavni tajnik i tajnik Akademije. Statutarno je riješen i problem osnivanja novoga 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 30 Razreda za tehnicke znanosti te otada Akademija ima devet razreda, i to: Razred za društvene znanosti Razred za matematicke, fzicke i kemijske znanosti Razred za prirodne znanosti Razred za medicinske znanosti Razred za flološke znanosti Razred za knjizevnost Razred za likovne umjetnosti Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Razred za tehnicke znanosti. U Razred za tehnicke znanosti ušlo je, prema posebnoj odluci Predsjedništva od 4. Obnašatelj duzno- sti buducega razreda bio je Dragutin Fleš, koji je kasnije na skupštinskom zasjedanju potvrden za razrednoga tajnika. Na skupštinskom zasjedanju 12. Time je prestao biti na snazi dotadašnji Akademijin Statut i i oba spomenuta pravilnika. Smanjenje broja clanova Akademije nije bilo uvjetovano smr- cu nekolicine njezinih clanova nego i zakonskom odredbom kojom se odredivao izborni limit od samo cetiri nova redovita clana svake druge godi- ne. Zauzimanjem Predsjedništva i razumijevanjem Sabora taj je limit ukinut uz osnazenje odredbe da Akademija moze imati do 160 redovitih clanova. Spomenute ce se preinake u Zakonu odraziti na sljedecoj izbornoj skupštini koja je odrzana 30. Od 17 takvih jedinica u Zagrebu djeluje osam za društvene znanosti, za jezikoslovna istrazivanja, za pomorstvo, za povijest i flozofju znanosti, za prirodne znanosti, za povijest hrvatske knjizevno- sti, kazališta i glazbe, za arhitekturu i urbanizam. Ostalih devet jedinica ima svoja sjedišta u Dubrov- niku, Splitu, Zadru, Rijeci, Varazdinu, Osijeku, Vinkovcima i Trstenom u Dubrovackom primorju. Izlozbena djelatnost i druge djelatnosti mu- zejsko-galerijskih jedinica ušle su u normalnu mirnodopsku kolotecinu. Medutim, stalni postav Strossmayerove galerije starih majstora, tj. Gale- rija je po treci put otvorena 2000. Danas je Galerija organizirana tako da svojom znanstvenom i edukacijskom komponentom te svojim postavom i aktivnošcu postaje veoma reprezentativnom ga- lerijom, a svojom zbirkom slika starih majstora zasigurno najvrjednijom u Republici Hrvatskoj. Voditelj je Galerije Josip Vaništa, a upravitelj uro Vandura. Provodeci zakonsku odluku da clanovima Predsjedništva Akademije moze biti produzen mandat samo jedanput, na izbornoj je skupštini, odrzanoj 16. Za predsjednika Akademije izabran je Ivo Padovan, za potpredsjednike Milan Moguš i Miroslav Begovic, za glavnoga tajnika Andrija Kaštelan, a za clanove Predsjedništva Josip Bozicevic, Koraljka Kos, Sibe Mardešic, Slavko Mihalic, Eugen Pusic. Za tajnike razreda potvrde- ni su Alica Wertheimer-Baletic, Smiljko Ašperger, Milan Meštrov, Dragan Dekaris, Josip Voncina, Dubravko Jelcic, Andre Mohorovicic, Jerko Bezic i Dragutin Fleš. U organizaciji ili suorganizaciji Akademije odrzano je 20 znanstvenih skupova, tri svecane sjednice, 18 predavanja i 17 izlozbi. Proširena je medunarodna suradnja s drugim akademijama, pa su se dotadašnjim sporazumima s akademijama u Austriji, Sloveniji, Bosni i Her- cegovini, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Slovackoj i 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 31 Velikoj Britaniji prikljucile Bugarska i Madarska akademija. Postoji nacelna teznja da se ugovori su- radnja s još nekoliko akademija znanosti u Europi i izvan Europe. Naime, objavljena je 1. Glavni je urednik edicije Ivan Supicic, koji je ujedno i urednik prve knjige. Prva je knjiga sve- cano predstavljena 13. Tresors de la Croatie ancienne i Croatia in the Earlv Middle Ages. Obje knjige na stranim jezicima bile su izlozene u Vatikanu na izlozbi Hrvatska krscanstvo, kultura, umjetnost i na medunarodnom FrankIurtskom sajmu knjiga, a predstavljene u Rimu. Glavni je urednik Ivan Supicic, a urednik druge knjige Eduard Hercigonja. Kao posebna muzejska Akademijina jedinica djeluje i Hrvatski muzej arhitekture. Prijedlog o njegovu osnivanju potekao je od Razreda za likov- nu umjetnost vec koncem 1991. Akademijini clanovi arhitekti i urbanisti razvili su intenzivnu djelatnost na znanstvenoj obradi i izloz- benoj prezentaciji arhitektonskoga stvaralaštva. U tom ce vije- cu, kao i u ostalima, djelovati ne samo Akademijini clanovi nego i brojni znanstvenici i strucnjaci izvan Akademije. Buduci da je 2000. Na toj su skupštini ponov- no izabrani: za predsjednika Ivo Padovan, za pot- predsjednike Milan Moguš i Miroslav Begovic, a za glavnoga tajnika Andrija Kaštelan. Za clanove Predsjedništva izabrani su Smiljko Ašperger, Josip Bozicevic, Koraljka Kos, Slavko Mihalic i Alica Wertheimer-Baletic. Potvrden je takoder izbor za tajnike razreda, i to: Dušan Bilandzic, Sibe Marde- šic, Milan Meštrov, Dragan Dekaris, Josip Voncina, Antun Dubravko Jelcic, Andre Mohorovicic, Jerko Bezic i Dragutin Fleš. U ovom razdoblju poslove tajnika Akademije i clana Akademijine Uprave obavljao je Slobodan Kaštela. Iz izvještaja predsjednika Akademije Ive Padovana, što ga je za proteklo trogodišnje razdo- blje 1998. Vec je naznaceno da je Akademija od samoga pocetka imala svoju Knjiznicu i Arhiv. Od sredine osamdese- tih godina 20. Razvojem inIormacijske i komunikacijske tehnolo- gije Knjiznica je pocela postupno preuzimati zada- ce Akademijina inIormacijskoga središta. Knjiznicom je upravljala Ljerka Filakovic, a od 1996. Poput Knjiznice, i Arhiv Akademije, kako je receno, poceo je djelovati zajedno s osnutkom Akademije. I zadnjih je deset godina 20. Arhiv uspješno djelovao pod strucnim vodstvom Petra Strcica. Kabinet grafke danas ima oko 15. Upraviteljica je Slavica Markovic od 1991. Današnji Iundus Gliptoteke ima oko 13. Upravite- ljica je Ariana Kralj, a voditelj Ivan Kozaric. Ovoga puta stradao je od pozara koji je toga ljeta harao juznohrvatskim priobaljem. Na srecu, nije izgorio njegov najstariji barokni dio, a sacuvan je i ljetnikovac Arboretu- ma. Akademija je odmah poduzela prijeko potrebne korake za njegovu obnovu. U tom joj je nastojanju pomogla novinska kuca Jjesnik popularizirajuci akciju za svekolikom potporom Arboretumu, cemu se pridruzilo nekoliko donatora. Predsjedništvo je donijelo odluku o posebnomu povjerenstvu koje ce postupno sanirati postojece stanje i poduzeti sve akcije da se Arboretum što prije obnovi. Radovi na obnovi procelja Akademijine pala- ce intenzivirani su 1999. Uslijed rata i nedostatka sredstava za ugradnju novih kamenih blokova radovi su na vanjskom dijelu palace zapoceli u proljece 1998. Obnova je palace pre- ma planu dovršena 2000. Time je bila ostvarena zelja da se i na taj nacin izrazi zahvalnost utemeljitelju naše Akademije Josipu Jurju Strossmayeru, jer je citava 2000. U skladu s tim organizirala je Akademija u Zagrebu 27. Na tim su sjednicama odrzali svoje govore predsjednik Akademije Ivo Padovan i biskup dakovacki i sri- jemski mons. Marin Srakic, a posebno je preda- vanje odrzao clan naše Akademije Franjo Šanjek pod naslovom Strossmaverov europei:am. Procitan je takoder znameniti govor biskupa Josipa Jurja Strossmayera o Akademiji i Sveucilištu odrzan u Hrvatskome saboru 29. U sluzbi znanosti i napretka hrvatskog društva Na pocetku 21. Akademija budno prati zbivanja i stanje u hrvatskom društvu obradujuci aktualne društvene pojave, o cemu svjedoce njezine brojne i korisne publikacije. Analize i pojedinacna iskustva doveli su do potrebe da se stanju u društvu 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 33 pristupi na široj osnovi, a ne samo obradom pojedi- nih aktualnih tema kao dijelova mozaika ukupnosti otvorenih aktualnih pitanja hrvatskoga društva. S obzirom na društvene znanosti pojedini clanovi svjesni su potrebe da Akademija pokloni posebnu pozornost analizi stanja u društvu, ciljevima koje ono treba postici i nacinu kako da se to ostvari. Na to su ponukani i cinjenicom da je hrvatsko društvo u teškoj krizi, koja se ocituje u svim njegovim di- jelovima i na svim podrucjima društvenog zivota. U duhu Zakona o Hrvatskoj akademiji zna- nosti i umjetnosti, koju je Hrvatski sabor izglasao 24. Akademija je imala jednog pocasnog clana dr. Franjo Kuharic, kardinal i nadbiskup zagrebacki , 151 redovitog clana, 140 dopisnih clanova i 85 clanova suradnika, dok su 2009. Izbori Akademijina casništva: Na izbornoj skupštini casništva Akademije odr- zanoj 27. Na izbornoj skupštini odrzanoj 23. Na izbornoj skupštini odrzanoj 11. U ovom razdoblju poslove tajnika Akademije i clana Akademijine Uprave obavljao je Slobodan Kaštela. Izbori novih clanova: Na izbornoj skupštini Akademije, odrzanoj 16. Reizbor suradnika prošli su Ibrahim Aganovic, Stanko Popovic, Zlatko Pepe- onik, Biserka Nagy, Eduard Prelogovic, Mercedes Wrischer, Cedomir Lucu, Zijad Durakovic, Zeljko Reiner, Andrija Mutnjakovic, Radovan Ivancevic, Nikša Gligo i Frano Parac. Svecano proglašenje novih akademika odrzano je 7. Na izbornoj skupštini Akademije 20. Novoizabrani clanovi suradnici su: Davor Kra- pac, Mladen Zinic, Dunja Brozovic Roncevic, Josip Lisac, Višnja Stahuljak Chytil, Radoslav Tomic i Tomislav Filetin, a clanovi suradnici u reizboru: Dragomir Vojnic, Ivan Erceg, Miroslav Kurelac, Pavle Papic, Elsa Reiner, Zoltan Racz, Biserka Belicza, Milivoj Sironic, Stjepko Tezak, Tomislav Sabljak, Ennio Stipcevic i Vedran Zanic. Na izbornoj skupštini odrzanoj 18. Novi clanovi suradnici na istoj su skupštini postali: Dragutin Feletar, Slobodan Kaštela, Ni- kola Kallay, Mirko Primc, Marijan Herak, Nikola Ljubešic, Damir Vilicic, Igor Vlahovic, Igor Anic, Vladimir Bermanec, Iva Dekaris, Zeljko Sutlic, Vjekoslav Jerolimov, Ranko Matasovic, Mladen Machiedo, Mladen Obad-Šcitaroci, Zeljka Corak, Zvonko Makovic, Zlatan Vrkljan i Marko Ruzdjak, Na izbornoj skupštini odrzanoj 29. Na istoj skupštini izabrani su dopisni clanovi: Vatro- slav Vicko Grubišic Njemacka , Georg Holzer Austrija , Tomislav Neralic Hrvatska , Gherar- do Ortalli Italija , Norman Sartorius Švicarska , Joseph Schlessinger SAD , Maurice Tucker VB i Irena Vrkljan Njemacka. Novi su clanovi suradnici: Arsen Bacic, Silvia Tomic, Miloš Judaš, Marko Tadic, Goran Filipi, Mira Menac-Mihalic, Jakša Fiamengo, Nikola Ba- šic, Nenad Fabijanic, Eva Sedak, Ignac Lovrek i Jurica Soric, dok su suradnicki reizbor prošli: Ivo Grabovac, Bozidar Jelcic, Marin Zaninovic, La- dislav Palinkaš, Theodor Dürrigl, Mladen Štulho- Ier, Josip Madic, Jelena Aurer-Kozelj, Josip Brnic, Ante Mihanovic i Antun Szavits-Nossan. Na izbornoj skupštini 20. Izabrani su i novi clanovi suradnici: Zeljko Tomicic, Marina Cindric, Svetozar Music, Milan Mihaljevic, Mario Grcevic, Boris Senker, Zoran Kravar i Zoran Juranic, dok su reizabrani Nenad Vekaric i Stjepan Tomaš. Svecano proglašenje no- vih clanova Akademije odrzano je 17. U organizaciji, suorganizaciji ili pod pokro- viteljstvom Akademije u razdoblju 2001. U isto vrijeme Akademiju je posjetilo 40-ak stranih delegacija. Medunarodna suradnja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odvija se na dvije razine. Jedna je bilateralna suradnja, vezana za skloplje- ne sporazume s drugim akademijama, a druga je multilateralna suradnja, vezana za sudjelovanje i angazman predstavnika Hrvatske akademije zna- nosti i umjetnosti u medunarodnim znanstvenim organizacijama. Hrvatska akademija ukupno je potpisala 24 sporazuma i dva pisma namjere s akademijama znanosti i umjetnosti u Europi i svijetu. U istom razdoblju potpisano je i nekoliko protokola, koji cine sastavni dio sporazuma, i to s: Bugarskom akademijom znanosti, Britanskom akademijom, Ruskom akademijom znanosti, Ma- darskom akademijom znanosti, Poljskom akademi- jom znanosti, Kineskom akademijom inzenjerstva, Makedonskom akademijom znanosti i umjetnosti, Akademijom znanosti i umjetnosti Bosne i Herce- govine, Austrijskom akademijom znanosti, Ukrajin- skom nacionalnom akademijom znanosti i Rumunj- skom akademijom znanosti. S nekim akademijama popisano je nekoliko protokola s obzirom na to da se uglavnom potpisuju na tri godine. Buduci da je razmjena znanstvenika glavna osnova meduakademijske suradnje, vazno je spo- menuti da se u okviru gore spomenutih sporazuma i protokola u desetogodišnjem razdoblju realizira- lo 297 studijskih boravaka u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te u znanstvenim i umjetnic- kim institucijama Republike Hrvatske. Isto tako u okviru meduakademijske razmjene realizirano je 268 studijskih boravaka hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. U tom kontekstu vazno je istaknuti da se najintenzivnija suradnja odvijala s Madarskom akademijom znanosti, Bugarskom akademijom znanosti i Poljskom akademijom znanosti. Što se tice multilateralne suradnje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u razdoblju 2001. To se u prvom redu odnosi na aktivnosti u Europskoj znan- stvenoj zakladi European Science Foundation, Hr- vatska akademija clan je od 2003. Hrvatska akademija znanosti i um- jetnosti koordinator je za Republiku Hrvatsku eu- ropskog programa HERA Humanities in the Eu- ropean Research Area — humanisticke znanosti u Europskom istrazivackom prostoru. Predstavnici Hrvatske akademije sudjelo- vali su na brojnim sastancima, konIerencijama i radioni cama koje su organizirale gore navedene organizacije, ali i na mnogim drugim. Vazan dio medunarodne suradnje odnosi se i na posjete stranih znanstvenika i politickih ugled- nika. Od brojnih posjeta potrebno je posebno spo- menuti sljedece: potpredsjednika Poljske akademi- je znanosti proIesora Wlodzimierza Ostrowskog 2002. Mohammada Khatamija i predsjedni- ka Akademije znanosti Islamske Republike Irana proIesora Reze Davarija Ardakanija 2005. Janeza Potocni- ka 2005. Herschbacha Sveucilište Harvard i proIesora Klausa von Klitzinga Max-Planck 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 36 Institut ď 2006. Giovannija Lajo- le 2006. Tooma sa Hendrika Ilvesa 2009. Neki od njih odrzali su u prostorima Hrvatske akademije zapazena predavanja. Osim individualnih posjeta uglednih gostiju, vazno je spomenuti okrugli stol Energetska sigurnost i jugoistok Europe u organizaciji Hrvatske akademi- je znanosti i umjetnosti i Parlamentarne skupštine NATO-a 2009. Strossmayera, Franje Rackoga, Ferde Šišica, Ivana Kukuljevica, Tadije Smiciklasa i dr. Središnju zbirku, ciji najstariji dio datira od 11. Glagoljska zbirka Arhiva s 445 kodeksa, od cega 157 Iragmenata, te više od 700 isprava najve- ca je zbirka navedene rukopisne baštine u svijetu. Grada datira iz razdoblja 12. Slobodana Mavara, unu- ka poznatog znalca glagoljice i skupljaca glagolj- ske baštine Franje Mavara: originalnom glagolj- skim slovima pisanom oporukom iz Dubašnice i glagoljskim prijepisom notarske iprave iz protokola krckog notara Ivana Sormilica obje s kraja 18. Dovršen je inventarni opis glagoljskih isprava, a pri kraju je i izrada cjelovitog kataloga Acta croatica. Akademijin utemeljitelj biskup Josip Juraj Strossmayer u svom se radu i nastojanju na jedin- stvu crkava uvelike oslanjao na djelo i ideje svete brace Konstantina-Cirila i Metoda, cije se djelo u Hrvatskoj ukorijenilo, razvijalo, njegovalo i ca- stilo. Osnovu njihova djela cini glagoljsko pismo i slavensko bogosluzje. Strossmayer je pomogao izdanje Assemanijeva evandelja, staroslavenskoga glagoljskoga spomenika 10. Strossmayer je dao pozamašan iznos pet tisuca Iorinti da se za Akademiju otkupi knjiznica Ivana Kukuljevica Sakcinskoga, s kojom je Akademija dobila 65 što vecih što manjih glagoljskih rukopisa i 86 glagoljskih Iragmenata. Za Akademiju je ot- kupio Mihanovicevu zbirku od cetrdeset rukopisa, uglavnom cirilskih, ali i jedan znameniti glagoljski Iragment Apostola iz 12. Danas Akademija posjeduje i u svojem Arhi- vu cuva najbogatiju zbirku glagoljskih rukopisa na svijetu, koju sustavno upotpunjuje i obogacuje. Akademijina je zbirka sastavljena od rukopisa knji- zevnoga, liturgijskoga i odgojno-poucnoga sadrzaja te njihovih Iragmenata; zatim od registara iz dnev- noga zivota ustanova i akata ili isprava listina. Akademijina zbirka obuhvaca kon- tinuiranu rukopisnu gradu hrvatskoga glagolizma 12. GeograIski rukopisi potjecu uglavnom iz krajeva koji se prostiru od istocne pozadine Tr- sta preko Istre, kopnene Hrvatske, kvarnerskih i dalmatinskih otoka pa do okolice Šibenika. Naj- sjevernija je, zapravo osamljena, tocka podrijetla Akademijine zbirke — selo Šcitarjevo na Savi is- pod Zagreba. U zbirci su zastupljeni primjeri svih tipova hrvatskoga glagoljskoga pisma: ustav, po- luustav, kurziv, polukurziv, knjiški i kancelarijski kurziv. Arhivska latinicka zbirka obuhvaca isprave u rasponu 11. Orijentalna zbirka ima 2. U tijeku je kompjutorski unos i priprema tiskanog kataloga arapskih djela, koji je sastavio dugogo- dišnji voditelj Orijentalne zbirke dr. Arhiv je preuzeo madridsku ostavštinu Pavla Tijana Roncevica 1908. Ante Trumbica te dio Akademijine registrature od njezina osnutka do godine 1945. Knjiznica je u to vrijeme imala za hr- vatsku kulturnu povijest dragocjena izdanja kao što su naprimjer prvotisak glagoljskog Misala po :akonu rimskoga dvora iz 1483. I danas Akademijinoj Knjiznici pristizu do- nacije: Ferdinanda Hauptmanna 1988. Smještajem su odvojene sljedece darovane zbirke: Spomenicka :birka Mirka Draíena Grmeka Povijest :nanosti slavenskih naroda 1999. Jladimira Gotthardi te Renate i Ivana Gotthardi-Skiljan s 10. Zbirka starih i rijetkih izdanja sadrzi 4. Knjiznica posjeduje i jedini poznati sacuvani pri- mjerak prvog izdanja Zoranicevih Planina 1569. Brojnošcu se izdvaja 69 knjiga iz zbirke Matije Vlacica Ilirika Flaciana te zbirka hrvatskih gla- goljskih knjiga s vrlo rijetkim primjercima izdanja iz 16. Medu ostalim raritetima Knjiznica posje- duje i prva izdanja djela hrvatskih pisaca Dominka Zlatarica, Hanibala Lucica, Andrije Cubranovica, Marina Drzica, Jurja Barakovica, Matije Divkovi- ca, Fausta Vrancica, Petra Zrinskog, Pavla Rittera Vitezovica, Ivana Lucica, Baltazara Krcelica i dr. Akademijina Knjiznica danas raspolaze s više od 400. Tijekom svoje 150-godišnje povijesti više je puta mijenjala boravište, dok nije 29. Tako je odmah na pocetku javnog djelovanja, vec 1867. Rad je sadrzavao priloge iz svih znanstvenih podrucja, a od 1882. Ta dva niza Rada izlazila su potom više od pola stoljeca, sve do 1935. Danas Rad ima nizove po razredima, a u nekim razredima postoji još i daljnja podjela po uzim podrucjima. Uz Rad Akademija vec više od 130 godina objavljuje i svoju kroniku Ljetopis. Prvi svezak Ljetopisa iz 1877. U njemu se redovito objavljuju Akademijini izvještaji o radu, biografje i bibliografje novih clanova te nekrolozi preminulim clanovima. Od Jjesnika Hrvatske akademije znanosti i um- jetnosti objavljeno je devet godišta sa 17 brojeva. Preminulim akademicima i istaknutim hrvat- skim znanstvenicima i umjetnicima posvecena su, osim napisa u Ljetopisu i Jjesniku, i dva posebna Akademijina niza: Obljetnicke spomenice od 1986. Uz Rad i Ljetopis, tekuci serijski naslovi s najdu zom tradicijom izlazenja još su: Starine od 1869. Tim i drugim, mladim casopisima s podrucja humanistickih i društvenih znanosti, koji su i da- nas najbrojniji, kasnije su se pridruzili još mnogi naslovi iz ostalih podrucja. Tako je Matematicko- -prirodoslovni razred najprije godine 1913. To su casopisi: Acta biologica najprije izlazio kao podniz Priro- doslovnih istraíivanja, a od 1991. Rezultati istrazivanja s podrucja prirodnih i primijenjenih znanosti objavljuju se i u podnizo- vima Rada te u sljedecim specijaliziranim mono- graIskim nizovima: Posebna i:danja Ra:reda :a matematicke, h:icke i kemijske :nanosti od 1991. Medutim, naslovi s podrucja društvenih i hu- manistickih znanosti ostali su sve do danas najbroj- niji. Tako u podrucju povijesti valja spomenuti ove serijske publikacije: Anali Zavoda :a povijesne :nanosti u Dubrovniku od 1954. Medu specijaliziranim monograIskim zbirka- ma iz hrvatske povijesti na prvome mjestu spomi- njemo tri vazna naslova: Monumenta spectantia historiamSlavorumme- ridionalium, koju je 1868. Uz to su objavljene i sljedece povijesne zbirke i mo- nograIski nizovi: Biblioteka Djela :nanstvenika i: Hrvatske od 1985. Prilo:i :a i:ucavanje hr- vatske povijesti od 1997. Prilo:i povijesti stanovnistva Dubrovnika i okolice od 1990. Serijske publikacije koje se bave lingvistickim pro- blemima jesu: 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 40 Filologija od 1957. U ovome kontekstu treba spomenuti i tri sveska Nacrta :a gramatiku hrvatskoga knjiíevnoga je:ika objavljena u monograIskom nizu Djela Hrvatske akademije :nanosti i umjetnosti, i to: Radoslav Katicic: Sintaksa hrvatskoga knjiíevnog je:ika, 1986. Priprema i objavljivanje svih vrsta rjecnika jedna je od najvaznijih Akademijinih djelatnosti od pocetka njezina djelovanja do danas. Tu na prvom mjestu spominjemo monumentalni Rjecnik hrvat- skoga ili srpskoga je:ika, djelo u 97 svezaka 23 knjige , na cijoj su izradi brojni jezikoslovci radili gotovo sto godina koristeci se s više od 400 pisa- nih izvora. To je djelo izlazilo od 1880. U njemu je prikazan dijalekatski razlici- to stiliziran knjizevni izraz, u prvom redu štokavski i cakavski, a kasnije u posljednjih 30 svezaka i kajkavski. To leksikograIsko djelo ocijenjeno je u slavistici najvišim ocjenama. Rjecnik su uredivali: uro Danicic 1880. Potreba za dopunama Akademijina Rjecnika pokazala se vec tijekom rada, jer dio vaznih izvora nije bio obradi- van, pa se vec duze radi na njegovim dopunama. Vazni rjecnici koje još valja spomenuti jesu: RČcnik lČcnickoga na:ivlja Milivoja Dezmana — prva Akademijina pojedinacna monograIska publikacija 1868. Kostrencic , Etimologijski rjecnik hrvatskoga ili srpskoga je:ika Petra Skoka u cetiri sveska 1971. Kovacica Julija Benešica 1985. Knjizevna djela i istrazivanja na podrucju knji- zevnosti i teatrologije objavljuju se u ovim casopi- sima i nizovima: Forum od 1962. Vatroslav Jagic do 2000. U nastojanju da se objave kriticka izdanja sa- branih djela naših knjizevnika objavljena su: Sabrana djela Silvija Strahimira Kranjcevica u tri sveska ur. Pravnim su problemima posveceni ovi serijski naslovi: Anali Jadranskog instituta 1956. Rezultati ekonomskih ili pretezno ekonomskih istrazivanja objavljuju se u nizovima: Adriatica maritima 1973. Likovnim umjetnostima posveceni su: Bulletin Ra:reda :a likovne umjetnosti od 1953. Glazbenoj umjetnosti i muzikologiji posvecene su zbirke: Djela suvremenih hrvatskih skladatelja od 1959. Akademija izdaje od 1991. Mnoge Akademijine zbirke i monograIski ni- zovi posveceni su istovremeno razlicitim temama i znanstvenim podrucjima. Medu njima istice se naj- stariji monograIski niz koji izlazi od 1882. U tom je nizu do sada izdano 79 svezaka. Drugi interdisciplinarni naslovi jesu: Adrias Zavoda :a :nanstveni i umjetnicki rad u Splitu od 1987. Veliku skupinu Akademijinih publikacija cine pojedinacna izdanja koja ne pripadaju nijednom nizu 683 sveska. Medu tim se publikacijama, ce- sto objavljenim zajedno s drugim nakladnicima, nalaze manje i vece monografje, zbornici radova sa savjetovanja te manje brošure. Konacno, treba spomenuti i sekundarne serij- ske naslove: Bulletin scientihque 1953. Posebno valja istaknuti naslov niza kojim se Akademija u samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj osobito aktivno ukljucila u izgradnju suvremenoga hrvatskog društva. To je zbirka Prilo:i :a strategiju hrvatskog ra:voja, u kojoj su u razdoblju 1989. U zelji pak da se svijetom pronese znanstve- na istina o Hrvatskoj, kakva je ona bila u vrijeme svojega nastanka i ukljucivanja u zapadnoeuropsku civilizaciju i kakva je danas, Akademija je 1992. Prvi je svezak toga djela izašao 1997. U drugom svesku, objavlje- nom 2000. Treci svezak objavljen je 2003. Prvi i drugi svezak istoga djela objavljeni su 1999. Brinuci se pak za hrvatsku kulturnu baštinu i njezino promicanje u Hrvatskoj i svijetu, Akade- mija povremeno izdaje i pretiske starih i rijetkih knjiga. Hektorovi- cevo Ribanje i ribarsko prigovaranje Venecija, 1568. Zoraniceve Planine Venecija, 1569. Brevijar po :akonu rimskog dvora iz 1491. Senjski glagoljski mi- sal iz 1494. Iaksimilno izdanje Casoslova Farnese s minijaturama Julija Klovica te pretisak Bercicevih glagoljskih odlomaka, pohranjenih u Ruskoj nacionalnoj biblioteci od 1874. Od osnutka do konca 2010. Akademija je obja- vila ukupno 5. Takav razvoj Akademijine nakladnicke dje- latnosti tijekom 150-godišnjega razdoblja njezina djelovanja bio je moguc jer se uvijek znatan dio raspolozivih redovitih sredstava usmjeravao na tu djelatnost, jer se namjenska sredstva za projekte koriste i za izdavanje knjiga i jer su mnoga izdanja objavljena u sunakladništvu s drugim ustanovama i nakladnicima Globus, InIormator, Školska knjiga, Liber, Nakladni zavod Matice hrvatske, AGM i dr. Ali prije svega takvu je plodnu nakladnicku aktiv- nost omogucila znanstvena i istrazivacka aktivnost 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 43 clanova Akademije, istrazivaca u Akademijinim jedinicama i znanstvenika izvan Akademije koji su svoje radove objavljivali u njezinim publikacijama. Rukovoditelj je Odjela za izdavacku djelatnost i inIormiranje od 2001. Spomenuti projekt, koji je po- krenut 1992. Postupnom akulturacijom Hrvatska je obogacena rimskim, karolinškim, bizantskim, mle- tackim i panonskim nasljedem i s pravom ce postati zemljom susreta i dijaloga papa Pavao VI. Dosad su na hrvatskom izašla cetiri sveska koja se odnose na Rano doba hrvatske kulture 1997. Uz hrvatsko izdanje dosad su objavljena po dva sveska Irancuskog 1999. U skladu s Deklaracijomo :nanosti i upotrebi :nanja Svjetske konIerencije o znanosti Budim- pešta, 1999. Tekst je objavljen 2004. U osvit ulaska Hrvatske u Europsku uniju vrlo su vazne i knjizice Hrvatski je:icni standard R. Katicic i I:a:ovi globali:acije i hrvatski je:icni standard A. U europskom kontekstu još je bitnija Akademijina publikacija o hrvatskom jeziku objavljena 2008. GODINE U proteklom desetogodišnjem razdoblju 2001. Prihodi iz navedenih izvora u strukturi ukupnih fnancijskih sredstava ko- jima je raspolagala Akademija iznosili su cca 79 — 82% i kretali su se u apsolutnom iznosu 46 — 60 mil. U vezi s fnanciranjem Hrvatske akademije iz Proracuna Republike Hrvatske treba napomenuti cinjenicu da je do kraja 2001. Za fnanciranje znanstvenih projekata, nabavu znanstvene opreme za realizaciju tih projekata i za place znanstvenih novaka koji sudjeluju u njima sredstva je doznacivalo Ministarstvo znanosti, ob- razovanja i športa. Udio tih sredstava u ukupnom Financijskom planu Akademije kretao se izmedu 9 i 10%, odnosno izmedu cca 7 i 8 mil. Sredstvima Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba tijekom ovog raz- doblja potpomagani su Akademijini projekti iz iz- davacke i izlozbene djelatnosti. Udio tih sredstava u ukupnim fnancijskim sredstvima Akademije kre- tao se izmedu 1,5 i 2 mil. Iz te statistike trebamo posebno izuzeti 2006. Jedinice lokalne samouprave opcine, gradovi i zupanije kontinuirano su tijekom pracenog razdo- blja sufnancirale redovnu djelatnost Akademijinih vanjskih zavoda i centara Varazdin, Osijek, Vin- kovci, Bjelovar, Pozega te su svojim sredstvima potpomagale nakladnicku i izlozbenu djelatnost. Udio tih sredstava u ukupnim fnancijskim sredstvima kretao se izmedu 1,5 i 2%, odnosno izmedu cca 800 tisuca i 1,4 mil. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti za sufnanciranje projekata i nakladnicke i izlozbene djelatnosti te za organizaciju znanstvenih i strucnih skupova ostvaruje prihode i iz donacija fzickih i pravnih osoba. Udio tih prihoda u ukupnim prihodi- ma Akademije kretao se izmedu 1 i 2% tijekom pro- matranog razdoblja, odnosno cca 800 tisuca kuna. Osim gore spomenutih prihoda Hrvatska aka- demija ostvaruje i vlastite prihode od obavljanja djelatnosti na trzištu. To su prihodi od prodaje knji- ga i casopisa, pruzanja intelektualnih usluga, najma stambenog prostora i dvorana te zakupa poslovnog prostora, odnosno fnancijski prihodi od kamata i prihodi od prodaje prava iz ostavštine Miroslava Krleze. Udio tih prihoda u ukupnim prihodima Aka- demije kretao se izmedu 3,20 i 5,90%, izuzev 2008. Nakraju, kao zakljucak gore iznesenog, moze- mo navesti cinjenicu da su tijekom cijelog razdoblja postotci udjela pojedinih vrsta prihoda u ukupnim prihodima manje-više isti, medutim, kad se iskazuju u konkretnim iznosima, vidljiv je, posebice u po- sljednje tri godine, kontinuiran pad prihoda kojima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti raspolaze za svoju redovnu djelatnost. Pomocnik tajnika za fnancijsko-ekonomske poslove do sredine 2008. Hermana Bollea, Friedricha von Schmidta, Otta HoIIera, Bartola Felbingera, Aladara Baranyaija, Hermana Erlicha, Janka Jambrišaka, Martina Pilara i ostalih. Te se gradevine nalaze na sljedecim lokaci- jama u Zagrebu: Zrinski trg 11, Strossmayerov trg 2, Strossmayerov trg 14, Hebrangova 1, Ante Kovacica 5, Gunduliceva 24, Opaticka 18, I. Kovacica 37, Medvedgradska 2 kompleks zgrada , Trg zrtava Iašizma 10 — 13. Na lokacijama Pavla Hatza 26, Šenoina 4 i Krizaniceva 3 smješteni su zasebni poslovni i stambeni prostori. Izvan Zagreba Akademija je vlasnik sljedecih gradevina: poslovne zgrade Zavoda Akademije u Rijeci u Ruzicevoj 5 prvotno, 1900. Jakova Ulica Vla- ha Bukovca 18 , gdje se na obje lokacije nalazi Akademijin Zavod; u Cavtatu u Knezevu dvoru, rodnoj kuci Baltazara Bogišica i zgradi u Klaicevoj 2; nadalje, u Korculi je u Akademijinu vlasništvu Galerija Maksimilijana Vanke, a u Orebicu kape- tanska kuca s vrtom; u Arboretumu Trsteno riješen je vlasnicki status svih gradevina kompleksa — Ljet- nikovca Gucetic s pratecim objektima; u Rovinju je u Akademijinu vlasništvu zgrada s pripadajucim vrtom. Te gradevine u vlasništvu Akademije nalaze se na podrucju citave Republike Hrvatske, a ovdje navodimo najvaznije: Zagreb, Strossmaverov trg 14 — Rekonstruk- cija i adaptacija Ludíbenog laboratorija Hermana Bollea u Knjiznicu Akademije. Projekti i dozvole za gradnju izradeni su u razdoblju 2000. Izradena je projektna dokumentacija, ishodena je dozvola za gradnju i zapoceti su radovi, no oni su, zbog preseljenja PMF-a na novu lokaciju, prolongirani do prosinca 2005. Istodobno je zapocet projekt Mu- zeja nobelovaca na istoj lokaciji. Knjiznica je svecano otvorena 29. Zagreb, palaca Akademije na Zrinskomtrgu 11 — U projekt se kontinuirano ulaze, od obnove procelja 2000. Projekt uredenja zgrade intenzi- viran je 2008. U navedeni se projekt u graditeljskom smislu uklopio i projekt uredenja prostora atrija palace u povodu obiljezavanja 150. Za projekt izraden 2008. U zgradi palace Akademije realiziran je i iz- dvojeni projekt restauracije antiknog namještaja, prije svega u salonima sjedace garniture bieder- 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 46 mayer i empire i sjednickoj dvorani na I. Zagreb, Gliptoteka Akademije kompleks :grada smjesten u Medvedgradskoj 2 — Godine 2000. Nadalje, izradeni su projekti vatrodojave za sve zgrade kompleksa te su ugradeni, kao i sustav videonadzora glavne zgrade. Izvedeni su i radovi na sanaciji odvodnje i krovišta zgrada. Zagreb, Hebrangova 1 — Godine 2001. Sa Zavodom za zaštitu spome- nika grada Zagreba ureden je vrt i 2008. Zagreb, Opaticka 18 — U prostor Preporodne dvorane i pratecih salona na temelju izradenih i ovjerenih projekata ugraden je rashladni uredaj. Izraden je i projekt kontrole stabilnosti zgrade. Obnovljeni su sanitarni cvorovi, obnovljen je an- tikni parket Preporodne dvorane te je provedeno kabliranje zgrade strukturnom mrezom za bolje komunikacijsko i inIormaticko povezivanje. Na- vedeni radovi izvedeni su u razdoblju 2005. Zagreb, Gunduliceva 24, dvorisna :grada — Godine 2002. Zagreb, Trg írtava fasi:ma 10 13 — Nakon pet desetljeca i obavljanja aktivnosti iz domene imovinsko-pravnih poslova, Akademija je u srpnju 2010. Rijeka, Ruíiceva 5 — U zgradi se nalazi Aka- demijin zavod. Projekt je realiziran u razdoblju 2004. Najveci dio zahvata odnosi se na rekonstruk- ciju i obnovu kompletnog procelja zašticene zgrade u suradnji s Konzervatorskim zavodom Rijeka. ArboretumTrsteno — Rijec je o najvaznijem tijekom 2002. Za njega je ishodena dozvola i, u suradnji s Mini- starstvom poljoprivrede i šumarstva, kredit od Me- dunarodne banke te je u cijelosti izgraden sustav hidrantske mreze za zaštitu kompleksa Arboretuma od pozara. U obnovi gradevina kompleksa Gucetic tijekom razdoblja 2004. U navedenom razdoblju kontinuirano se pro- vodio projekt obnove suhozid— cijelog kompleksa. Radi sanacije terena, izradena je i geološka studija sanacije juzne padine kompleksa prema moru. Dubrovnik, ljetnikovac Sorkocevic — Tijekom 2004. J akova — Izradeni su projekti rekonstrukcije i sanacije krovišta u su- radnji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku. Projekt je realiziran u cetverogodišnjem razdoblju, odnosno 2004. Cavtat, Kneíev dvor — Izradeni su projekti za sanaciju i adaptaciju procelja i prizemlja zgrade u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku te su tijekom 2004. Poslove pomocnice tajnika u Odjelu za zaštitu i odrzavanje imovine i kulturnih dobara od 2002. Stoga je sasvim razumljivo da se toj dobroj praksi pristupilo cim su nove društveno-politicke prilike dopuštale. Tako se vrlo brzo pocela ostva- rivati misao o Zakladi Hrvatske akademije. Ona je i Iormalno osnovana 1993. Utemeljitelji su Zaklade: Hrvatski sabor, Grad Rab, Zagrebacki velesajam d. Fedja Verbic, INA — industrija naIte, Grad Zagreb i akademik Dragutin Tadijanovic. Formiran je i Upravni odbor Zaklade od predstavnika uteme- ljitelja i od clanova Akademije. Prvi je predsjednik Zaklade bio akademik Smiljko Ašperger 1993. Slobodan Kaštela od 1993. Buduci da je Hrvatski sabor tijekom 1995. Zaklada Hrvatske akademije do kraja 2010. Pravila J ugoslavenske akademije :nanostih i umjetnostih u Zagrebu, koja je u ozujku 1866. Uz manja odstupanja, pri- mjerice u obliku Filologicko-historicki za prvi od njih, te nazive nose navedena dva razreda, prethod- nici Razreda za društvene znanosti, sve do Drugoga svjetskog rata. Od obnove Akademije 1947. Odjel :a drustvene nauke, koji 1971. To je potvrdeno Statutom Akademije od 5. Procesi diIerencijacije društvenih znanosti odrazili su se i unutar odgovarajuceg podrucja u Akademiji. Gotovo od samog pocetka u okviru po- vijesti, flozofje i prava obradivale su se i ostale društvene i humanisticke znanosti, a s vremenom su neka od drugih podrucja — ekonomske znano- sti, politologija, sociologija, demografja — dobila svoje predstavnike u clanstvu Razreda. Spomenutoj raznovrsnosti u sastavu Razreda pridonijelo je, uz diIerencijaciju znanstvenih disciplina, i povecanje broja clanova Akademije. Sada Razred ima 15 re- dovitih clanova i 15 clanova suradnika. Nakon obnove Akademije 1947. Funkciju su tajnika u Razredu za društvene znanosti obavljali: Albert Bazala 1947. Razred za društvene znanosti obuhvaca ove stru- ke: arheologiju, demografju, ekonomske znanosti, etnologiju, flozofju, politologiju, povijesne zna- nosti, pravne znanosti, sociologiju. U djelokrugu Razreda sljedece su Akademijine znanstvene jedinice: Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagre- bu u sastavu kojeg djeluju ovi odsjeci: Odsjek za povijest voditelj akademik T. Raukar , Odsjek za arheologiju voditelj clan suradnik M. Zaninovic , Odsjek za ekonomska istrazivanja voditelj clan su- radnik G. Druzic , Odsjek za etnologiju od 1991. Strcic ; Zavod za povijesne znanosti u Zadru vodi- telj akademik F. Šanjek ; Zavod za povijesne zna- nosti u Dubrovniku voditelj akademik V. Stipetic ; Jadranski zavod u Zagrebu voditelj clan suradnik V. uro Degan ; Zavod za znanstveni i umjetnicki rad u Splitu voditelj akademik D. U djelokrugu su Razreda i sljedeca radna tijela: Odbor za izradu Rjecnika hrvatskog pravnog i upravnog na:ivlja od pocetka 19. Cambi ; Odbor za izdavanje djela B. Kotruljevica predsjed- nik akademik V. Stipetic ; Odbor za narodni zivot i obicaje djeluje u okviru Odsjeka za etnologiju ; Odbor za povijesne znanosti predsjednik akademik P. Strcic , Radna skupina Pravo i drustvo temelj- na istraíivanja od 1991. Baletic , a 2004. Znan- stveno vijece za drzavnu upravu, pravosude i vla- davinu prava predsjednik akademik Jakša Barbic. U okviru Razreda djeluje i Znanstveno vijece za mir i ljudska prava. Predsjednik je toga vijeca akademik Davorin RudolI. U prethodnome sazivu predsjednik mu je bio akademik Dušan Bilandzic. Svake godine odrzavaju se jedan do dva skupa po- svecena odrzanju medunarodnoga mira i sigurnosti te ljudskim pravima. Posljednjih godina u Vijecu se raspravljalo o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, posebice Roma, pravima i zaštiti djece, modernim sustavima sigurnosti u svijetu, velikim integracijskim cjelinama u Europi i dr. Nakon ra- sprave o potrebi za brzim razminiranjem minira- nih podrucja u Hrvatskoj Vijece je uputilo apel za fnancijsku potporu razminiranja akademijama i znanstvenim institucijama u svijetu. Na apel su sti- gli pozitivni odgovori iz razlicitih dijelova svijeta. U Razredu za društvene znanosti, a na temelju ugovora izmedu Hrvatske akademije i Vlade Re- publike Hrvatske, pokrenut je 2006. Na projektu je dvije i pol godine suradivalo 25 hrvat- skih znanstvenika i strucnjaka. Koordinator projekta i glavni urednik bio je akademik Davorin RudolI. Pod pokroviteljstvom Razreda odrzani su u razdoblju 1991. Nadalje, djelatnost clanova Razreda odvijala se i preko javnih predavanja u Hrvatskoj akademiji na kojima su prezentirana najnovija istrazivanja i aktualni znanstveni i društveni problemi iz podruc- ja pojedinih struka ekonomije, povijesti, pravnih znanosti — napose iz medunarodnog prava — zatim sociologije, ekologije itd. Zadatak je Razreda da osigura integraciju tako diIerencirane palete predmeta, pa i znanstvenih po- drucja, u cjelinu u kojoj bi raznolikost bila izvor medusobne stimulacije, novih ideja i originalnih pristupa. Razred nastoji ispuniti taj zadatak osniva- njem vlastitih radnih tijela, stalnom interakcijom sa širom znanstvenom javnošcu na svom podrucju, iz- davanjem publikacija koje prelaze uze disciplinar- ne granice, recenzijama u Razredu brojnih rukopisa namijenjenih svim izdanjima Akademije, njegovih zavoda u društvenim znanostima i jacanjem surad- nje unutar Razreda. Razred je u prosjeku godišnje recenzirao oko 90 znanstvenih rukopisa, katkad i više, primjerice 2001. Sukladno tome i nakladnicka je djelatnost Ra- zreda bila opsezna. Razred je objavio ukupno 199 naslova, gotovo 20 naslova godišnje, bilo da je rijec o vlastitim izdanjima bilo pak o edicijama u suradnji s drugim nakladnicima. U sklopu nakladnicke djelatnosti Razreda ista- knutu je ulogu imalo izdavanje Akademijina Rada, posebnog izdanja, podniza Razreda za društvene znanosti. Izdavanje Rada nastavljeno je i u razdoblju 1941. Ra:reda povijesno- -je:ikoslovnog i Filo:ofsko-pravnoga. Nakon obnove Akademije Odjel za flozofju i društvene nauke, od 1948. Razred za društvene znanosti, nastavili su objavljivati poseb- no izdanje Rada, dapace, od 1980. Razred objav- ljuje gotovo redovito svake godine jednu knjigu Rada, sa znanstvenim prilozima svojih clanova. Uza svoje specifcne zadace, Razred je sudje- lovao u zajednickim akcijama Akademije, osobito onima u kojima pojedini clanovi Razreda raspolazu odgovarajucom strucnošcu. To su projekt Hrvatska Zadanosti i usmjerenja 1992. Napose valja istaknuti sudjelovanje clanova Razreda, kako redovitih, tako i clanova suradnika, u Europskom projektu Hrvatske akademije znano- sti i umjetnosti, u izradi edicije Hrvatska i Euro- pa. U prikazu djelatnosti po pojedinim znanstve- nim strukama zastupljenim u Razredu pojavljuju se neminovna preklapanja, pa odredena ponavljanja. To se osobito odnosi na ranija razdoblja, kad su isti ljudi radili na više podrucja, razdjelnice medu podrucjima nisu bile oštro povucene, a i znanstveni se interes pojedinaca tijekom njihova radnog vijeka mijenjao. Nakon obnove rada Akade- mije 1947. U tom razredu do 1991. U Razredu za društvene znanosti danas na podrucju povijesnih znanosti djeluje pet redovitih clanova i šest clanova suradnika. Medu redovitim su clanovima jedan arheolog, Nenad Cambi, te cetiri povjesnicara: Tomislav Raukar, Nikša Stan- cic, Petar Strcic i Franjo Šanjek. Medu clanovima suradnicima tri su povjesnicara: Miroslav Berto- ša, Ivan Erceg i Nenad Vekaric, te dva arheolo- ga, Marin Zaninovic i Zeljko Tomicic. Pri tome se redoviti clan Nenad Cambi i clanovi suradnici Marin Zaninovic i Zeljko Tomicic bave ponajprije arheologijom, ali, kao i pojedini ekonomisti, poli- tolozi, pravnici i demograf, istrazuju i povijesne teme. Isto vrijedi i za Dragutina Feletara, geograIa medu clanovima suradnicima Razreda, koji u svoja znanstvena istrazivanja interdisciplinarno ukljucuje i povijesna pitanja, napose gospodarsku povijest, osvjetljavajuci gospodarski razvoj s geograIskoga motrišta. Kriticka izdanja povijesnih vrela. Nai- me, u vrijeme osnivanja Akademije gotovo da i nije bilo objavljenih vrela i povijesnih dokumenata, a bez njihova objavljivanja rad na nacionalnoj povi- jesti bio je ogranicen na vrlo uzak krug strucnjaka. Stoga je Akademija vec 1868. U njoj je najprije bilo tiskano 10 svezaka Listina o odnosajih i:medju J uínoga Slavenstva i Mletacke Republike te tri sveska Commissiones et relationes Jenetae Mletacke upute i i:vjestaji u redakciji Šime Ljubica. Gotovo jedno stoljece ka- snije Grga Novak objavio je još pet svezaka Com- misiones et relationes Jenetae Mletacke upute i i:vjestaji , koji se pretezno odnose na hrvatsku po- vijest, prije svega na povijest mletacke Dalmacije. U pet svezaka izišla su i Monumenta Ragusina, pa Spomenici Hrvatske krajine u tri sveska, koje je obradio Radoslav Lopašic. Ferdo Šišic objelo- — 54 1 5 0 H A Z U — R a z r e d z a d r u š t v e n e z n a n o s t i danio je pet svezaka zbirke Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, a Monumenta Habsburgica u tri sveska Emilij Laszowski i dr. Dosad je objavljeno 55 svezaka te zbirke. Posebno mjesto u njoj zauzima sedmi svezak pod naslovom Documenta historiae Croaticae periodumantiquam illustrantia, koji sadrzava dokumente iz najstarije hrvatske povijesti od 734. Drugo zbirno izdanje Akademije, prvotno na- mijenjeno objavljivanju povijesnih vrela, jest zbor- nik Starine. Dok su u zbirci Monumenta izlazila opseznija vrela i skupine vrela, u Starine su ulazila manja povijesna vrela i povijesna grada koja se odnosila na pojedinacne teme: radni izvještaji, ha- giografje, biografje, apokrif, inventari i dr. Nakon Drugoga svjetskog rata od 40. Prva knjiga zbirke izišla je 1869. Dosad su objavljene 63 knji- ge Starina, u kojima je sakupljeno obilje povijesne grade razlicitih vrsta. Sada su u pripremi dvije nove knjige. Treca je zbirka povijesnih vrela koju objavljuje Akademija Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. To je kljucna, najvaznija zbirka vrela za hrvatsku srednjovjekovnu povijest u kojoj su objavljene sve relevantne javne i privatne isprave do kraja 14. Zbirku je još 1904. On je skupio i vecinu arhivskog materijala, pa se po njemu zbirka nesluzbeno naziva Smiciklasov Codex. Priredivaci su u Zbornik uvrstili sve po- znate i dostupne javne i privatne isprave, bez neke selekcije, s obzirom na to da ta diplomaticka vrela predstavljaju najvaznije povijesne dokumente za proucavanje srednjovjekovne hrvatske povijesti. U pocetku je Zbornik, uza znanstvenu namjenu, imao i vazan politicki zadatak — da dokaze povije- sni subjektivitet hrvatskoga naroda. Danas je, dakako, ostala samo njegova znan- stvena namjena. Zbornik pocinje drugim sveskom, jer je redakcija preuzela vec spomenuto djelo Fra- nje Rackoga Documenta historiae Croaticae pe- riodumantiquamillustrantia iz 1877. Documenta Rackoga nadopunjena su nakon Drugo- ga svjetskog rata novopronadenim ispravama, pa su proširena Documenta tiskana 1967. Taj je svezak uredio Marko Kostrencic, dok su gradu sakupili i obradili Jakov Stipišic i Miljen Šamšalovic. Drugi svezak Codexa tiskan je 1904. Daljnji svesci obuhvacaju diplomaticki materijal iz 13. Tadija Smiciklas ure- dio je sveske 2. Tijekom 85 godina Akademijina rada na Co- dexu otkrivene su u arhivima i drugim spremištima grade mnoge nove isprave kojima valja dopuniti njegov sadrzaj. Stoga je Akademija odlucila pri- stupiti izradi dopun— Diplomatickog :bornika tzv. Strucna grupa, Iormirana u tadašnjem Zavodu za povijesne zna- nosti u Zagrebu pocela je 1986. Prikupljena je grada za pet novih sve- zaka Dodataka Diplomatickog :bornika. U cetvrtoj zbirci Monumenta historico-iuridica Slavorummeridionalium Pravno-povijesni spo- menici juínih Slavena izišlo je dosad 13 knjiga u kojima su tiskani u latinskom originalu, a negdje i u hrvatskom prijevodu, statuti Braca, Hvara, Budve, Skradina, Dubrovnika, Iloka, Korcule, Lastova, Po- reca, Splita i Trogira. U cetiri knjige tiskani su statu- ti pisani hrvatskim jezikom, i to kastavski, poljicki, trsatski, veprinacki, vinodolski i krcki statut. U toj su zbirci objavljeni u petom svesku Lopašicevi Hrvatski urbari, a u sedmome grada dubrovackih bratovština i obrtnih korporacija cehovi. Pojavom Akademijina Rada Hrvatska je dobila casopis kojim je i pred domacom i pred svjetskom javnošcu mogla predstaviti rezultate svojih znan- — 55 1 5 0 H A Z U — R a z r e d z a d r u š t v e n e z n a n o s t i stvenih istrazivanja. Prvi broj Rada izašao je 1867. Vec u prvim knjigama te edicije objavljene su brojne povijesne rasprave, a u knjigama 7, 8 i 10 1869. Franjo Racki objavljuje jednu od svojih najvaznijih studija, Bogomili i Patareni. Prvi su niz zajednicki izdavali razre- di Historicko-hlologicki i Filo:ohcko-juridicki. Oni su do pocetka Drugoga svjetskog rata objelodanili ukupno 121 knjigu tog casopisa. Usporedne sveske izdavao je Matematicko-prirodoslovni ra:red. Na- kon obnove rada Akademije tiskano je od 1948. U njima je i znatan broj povijesnih raspra- va, osobito iz naše novije povijesti, dok se rasprave iz srednjovjekovne povijesti tiskaju u Starinama. Akademija je nakon Drugoga svjetskog rata pokrenula i citav niz novih izdanja, od kojih su za proucavanje naše povijesti osobito vazne sljedece serije: Prilo:i novijoj jugoslavenskoj povijesti pet knjiga , Kotorski spomenici tri knjige , Sabrana djela J urja Kriíanica, Srednjovjekovno hrvatsko pravo više svezaka , Rasprave i: kulturne pros- losti Hrvatske, Prilo:i povijesti stanovnistva Du- brovnika i okolice i dr. I pojedini zavodi navedeni instituti , osno- vani nakon Drugoga svjetskog rata, koji se nalaze u okviru Razreda za društvene znanosti, poceli su odmah nakon osnutka objavljivati vlastite publika- cije i posebna izdanja, u kojima se — medu ostalim — obraduju brojne povijesne teme odgovarajucih regionalnih podrucja Posebna izdanja. Tako je još 1872. Akademija je objavila Bogišicevu gradu o Zrinsko-Irankopanskoj uroti, koju je skupio u Irancuskim arhivima, a 1904. Ferdo Šišic objavio je cetiri knjige korespondencije Racki — Strossmayer. Nakon Drugoga svjetskog rata mnozi se broj takvih pojedinacnih izdanja iz podrucja povijesnih znanosti. Ovdje navodimo samo neke vaznije mo- nografje: Miho Barada, Starohrvatska seoska :a- jednica 1957. Kostren- cic, Zagreb, 1966. Grga Novak i Josip Lucic publicirali su u dva sveska Povijest Dubrovnika do 1205. Osnivac i pokrovitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer i njezin prvi predsjednik Franjo Racki u svojoj su se djelatnosti, prvi kao zagovornik i pokretac mnogih kulturno-znanstvenih pothvata, a drugi kao povjesnicar, dotakli i arheološkoga podrucja. Arheolozi su kontinuirano zastupljeni medu clanovima i suradnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pocevši od Šime Ljubica, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu. Rezultati arheologije dopunjuju se i isprepli- cu s rezultatima drugih društvenih i humanistickih znanosti poticuci interdisciplinaran rad. Tako znan- stvena djelatnost arheologa cesto prelazi granice njihove struke, a radovi brojnih clanova i zapo- slenika Akademije, cije su temeljne specijalnosti drukcije, zalaze i u podrucje arheologije. Primjerice epigrafja, numizmatika i druge pomocne povije- sne znanosti, cija grada znatnim dijelom potjece iz arheoloških istrazivanja, osobito su plodna pove- znica arheologije i povijesti. Stoga se prilozi po- — 56 javljuju vec u prvim Akademijinim nizovima, npr. Prvim primjerom valja smatrati Arkeologicke crtice Sime Ljubica 1822. Na epi- graIskoj i drugoj gradi arheološke provenijencije u znatnoj je mjeri utemeljen clanak Panonija rim- ska Ivana Kukuljevica Sakcinskog 1816. Od osnutka Akademijinih znanstvenih jedinica u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i Osijeku prilozi arheološko- ga sadrzaja izlaze i u njihovim publikacijama. U prvome svesku Akademijine edicije Hrvatska i Europa. Iz pionirskih generacija arheologa koji su od druge polovice 19. Medu navedenima posebno treba istaknuti F. Frane Bulic objavio je u Akademijinim izda- njima 1888. Buliceva istrazi- vanja u Saloni Manastirine, Marusinac, Bazilika Urbana izmedu 1884. Bulic je napisao i zapazene radove o caru Dioklecijanu, sv. Jeronimu, salonitanskim mucenicima i dr. Posebnu vrijednost za hrvatsku nacionalnu povijest i arheologiju imala su Buliceva istrazivanja na Gospinu otoku u Solinu i otkrice sarkoIaga kraljice Jelene s natpisom koji je otkrio ili potvrdio genealogiju najranijih hrvatskih kraljeva. Brunšmid je još 1898. Iznimno je vrijedna i njegova knjiga Ka- meni spomenici Hrvatskog narodnog mu:eja u Za- grebu 1904. Utemeljitelj je arheoloških iskopavanja u panonskom dijelu Hrvatske. Arheološka, uz povijesni dio opusa, kompo- nenta polihistora Grge Novaka 1888. Novakova istrazivanja pret- historijskih pecina na jadranskim otocima Hvar, Lastovo, Korcula pruzila su sliku razvoja neolitika na Jadranu. Rad na prapovijesti Novak je u Aka- demijinu izdanju okrunio monografjom Prethisto- rijski Hvar Grapceva spilja 1955. U nizu je rasprava dao prinos poznavanju pocetka sirakuške kolonizacije na Jadranu u 4. Njegov doprinos ustroju arheološkoga rada unutar Akademije i pokretanju specijaliziranoga casopisa Arheoloski radovi i rasprave bio je klju- can. Rezultati njegovih istrazivanja u brojnim se radovima krecu u rasponu od utvrdivanja i ovjere povijesne topografje preko otkrivanja i interpretiranja arheološke grade do ana- lize pisanih dokumenata. Iz Muzeja hrvatskih stari- na u Kninu tijekom Drugoga svjetskog rata spasio je neprocjenjivu gradu, koja je potom smještena u obnovljeni Muzej hrvatskih arheoloških spomeni- ka u Splitu. Zasluzan je za osnivanje Instituta za nacionalnu arheologiju u Splitu pod Akademijinim okriljem. Potaknuo je obnovu Starohrvatske pro- svjete 3. Cesto interpretira vlastita arheološka istra- zivanja u Dalmaciji Danilo kod Šibenika, Murter, Salona. Epigrafcar je, onomasticar, numizmaticar i analiticar spomenika s likovnim prikazima, ili- rolog, povjesnicar grcke kolonizacije na Jadranu, rimske vlasti i razvitka kršcanstva. U Akademiji je vodio projekte Naselja i kulture prethistorijskog i antickog ra:doblja na J adranu te Grcki natpisi starijeg ra:doblja na podrucju istocnog J adrana. Najvazniji su mu radovi knjige: Ilirska onomastika na latinskimnatpisima Dalmacije 1948. Rezultatima istrazivanja u sjevernoj Dalmaciji i analizom literarnih izvora pridonio je poznavanju prijelaznih razdoblja izmedu prapovijesti i antike te antike i hrvatskoga srednjega vijeka. Konstan- ta u njegovu opusu jesu Ienomeni prezitaka koji premošcuju povijesna razdoblja, osobito obicaj- nih, urbanistickih i toponomastickih na prijelazu iz antike u rani srednji vijek. U Akademiji Mate Suic vodi projekt Kristijani:acija ruralnih sredi- na na podrucju sjeverne Dalmacije. Najvazniji su mu radovi: Pag 1953. Kao honorarni redoviti proIesor predavao je ranosred- njovjekovnu arheologiju na FilozoIskom Iakultetu u Zagrebu i Ljubljani. Najvazniji su mu radovi: Ar- heoloski spomenici velike seobe naroda u Srijemu 1957. U okviru Saveza Akademija koji je bio us- postavljen šezdesetih godina 20. Pri Akademiji djelovali su Meduakademijski jugoslavensko-talijanski komitet :a proucavanje prethistorije i protohistorije J adrana, Meduakade- mijski odbor :a anticke natpise i Meduakademijski odbor :a istraíivanje rimskog limesa. Predstavnici Akademije sudjelovali su u meduakademijskim od- borima kojima su maticne bile druge akademije za grcke vaze, za arheološku kartu, u Medunarodnoj komisiji za proucavanje prethistorije Balkana i dr. Raspadom Jugoslavije ti su se projekti ugasili, ali je nakon osamostaljenja Hrvatske Akademija na poticaj Mate Suica više njih redefnirala kao svoje projekte u nacionalnim okvirima Corpus inscrip- tionumLatinarum, Tabula Imperii Romani, Istraíi- vanje limesa. HAZU je preuzeo i posredništvo te pocasno pokroviteljstvo medunarodnoga projekta Corpus vasorumantiquorum 1994. Nazalost, vec odavno predviden svezak Grcke juínoitalske va:e u Arheoloskommu:eju u Zagrebu izdao je samo Ar- heološki muzej Zagreb bez HAZU kao partnera. Predsjednik Nacionalnog odbora bio je tada clan suradnik, a sada redoviti clan Nenad Cambi, koji je bio i jedan od dva urednika triju svezaka akata Kongresa. U tom svjetskom okupljanju znanstvenim je prilozi- ma sudjelovalo više drugih clanova HAZU. Odsjek za arheologiju HAZU sudjelovao je u priredivanju izlozbe od Nepobjedivoga sunca do sunca pravde Rano krscanstvo u sjevernoj Hrvatskoj koja je tijekom kongresa 1994. U Razredu sada djeluju tri arheologa, redoviti clan Nenad Cambi i dva clana suradnika, Marin Zaninovic i Zeljko Tomicic. Nenad Cambi clan sur. Jedan je od pionira podvodne arheologije u Hrvatskoj. U razdoblju od izbora za redovitog clana objavio je kapitalne knjige Antika. Povijest umjetnosti u Hr- vatskoj Zagreb, 2002. Posljednja je tiskana integralno na hrvatskom i njemackom, a rijec je o studiji toga iznimnog arheološkog materi- jala koji je ostavio dubok trag u materijalnoj baštini Hrvatske. Isto je tako preveo, popratio uvodom i prokomentirao djelo rimskog pisca Laktancija O smrtima progonitelja Split, 2005. J e li Dioklecijan, utemeljitelj Splita, trebao bolje proci u projektu uredenja splitske rive godine 2006. Nenad Cam- bi urednik je zbornika Odsjeka HAZU Arheoloski radovi i rasprave, Spomenice preminulimakade- micima Mate Suic 1915. Iste je godine zajedno s dopisnim clanom Guntra- mom Kochom u Splitu organizirao medunarodni znanstveni skup Sepulkralna skulptura :apadnog Ilirika i susjednih oblasti u doba Rimskog Carstva Funerary Sculpture of the Western Illyricumand Neighbouring Regions of the Roman Empire , s kojega se zbornik radova priprema za tisak. Marin Zaninovic clan sur. Objavio je brojne radove objedinjene u knjizi Od Helena do Hrvata Zagreb, 1998. U posljednje doba objavio je i knjigu Ilir- sko pleme Delmati, Šibenik 2007. Zaninovicevo djelo vezano je ponajprije za proucavanje prošlosti njegova rodnog otoka Hvara te ilirske narode u povijesnom prostoru jugoistocne Europe. Vodio je arheološka istrazivanja na otoku Hvaru, u Danilu kod Šibenika i drugdje u Dalmaciji Zeljko Tomicic clan sur. Tomicic je autor više od stotine znanstvenih radova te voditelj brojnih arheoloških istrazivanja osobito u Panoniji. Njegova je specijalnost rano- srednjovjekovna arheologija. Najvazniji mu je rad knjiga Panonski Periplus Zagreb, 2002. Osim priloga o srednjem vijeku Z. Tomicic napisao je i više iznimno zapazenih radova o ranobizantskim utvrdama uzduz istocne obale Jadrana. Uredio je veci broj svezaka casopisa Prilo:i Instituta :a ar- heologiju u Zagrebu. Rad na arheologiji u Razredu za društvene znanosti odvija se na tragu djelovanja tijekom osamdesetih i devedesetih godina XX. Veliki medunarodni projekti zamrli su jer su bili vezani za bivšu drzavnu zajednicu, no neke bi projekte trebalo ozivjeti, ali na novim osnovama. Racki je uz teo- logiju studirao i povijesne znanosti u Becu, a u 1 5 0 H A Z U — R a z r e d z a d r u š t v e n e z n a n o s t i — 59 Rimu paleografju i pomocne povijesne znanosti. Kad se vratio u domovinu, bio je potpuno teoret- ski spreman i legitimiran da autoritativno nastupa u okviru hrvatske historiografje. Pisac je velikog broja knjiga i rasprava Bogomili i Patareni, Borba J uínih Slovena :a dríavnu neodvisnost u XI. Objavio je u edicijama Akademije više od 90 rasprava. U Akademiju je 1866. Isticao se kao vrlo dobar poznavalac mle- tacko-dalmatinskih, a napose mletacko-dubrovac- kih odnosa u prošlosti i kao marljiv izdavac izvora koji se odnose na tu problematiku. Objavio je prvi sustavan pregled hrvatske povijesti od ranoga sred- njega vijeka do sredine prve polovice 19. Bavio se i numizmatikom, epigrafkom i drugim podrucjima znanosti. Toj dvojici pridruzuje se 1867. Mesic je bio i prvi rektor novoosnovanoga Sveucilišta u Zagrebu i na Fi- lozoIskom Iakultetu proIesor hrvatske povijesti, koji se pretezno bavio poviješcu Hrvata u 15. Temeljne studije: Hrvati na i:maku XJ. Kolektiv povjesnicara u Akademiji dobio je znatno pojacanje kada su za prave clanove u Filo- logicko-historickomra:redu izabrani Ivan Kr. Tkalcic, Natko Nodilo i Tadija Smiciklas, sva troji- ca vec priznati povjesnicari po svojim dotadašnjim radovima iz hrvatske povijesti. Napi- sao je, medu ostalim, Povijest Hrvata do 1526. Osobito je zasluzan za izdavanje mnogih povijesnih isprava o gradu Zagrebu i Biskupiji zagrebackoj. Smiciklas je zacetnik Akademijina Diplomatickog :bornika te pisac broj- nih radova, napose niza biografja poznatih licnosti hrvatske povijesti 19. Izbor knjiga: Poviest Bosne do propasti kraljevstva 1882. Te- meljne studije: Hrvatska plemena od XII. Slavonska daca u srednjemvijeku Rad, 1904. Smiciklasa na Katedri hrvatske povijesti FilozoIskog Iakulteta u Zagrebu. Izbor knjiga: Jojvoda Hrvoje Jukcic Hrvatinic i njegovo doba 1350-1416 1902. U Akademiju je izabran još uoci Drugoga svjetskog rata Grga Novak 1888. Znanstveni mu je opus opsezan: objavio je više od 500 radova razlicitog karaktera i sadrzaja u rasponu od prethistorije do novog vijeka. Uz ostalo, obja- vio je i knjige Proslost Dalmacije, Povijest Splita, Hvar kro: stoljeca, Jis itd. U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata djelovali su u Akademiji još ovi povjesnicari: Vaso Bogdanov 1902. Napose se bavio godinom 1848. U Historijskom institutu Akademije organizirao je paleograIske tecajeve i predavao latinsku paleografju. Pripremio je Trogir- ske spomenike I — II 1948. Bavio se proucavanjem povijesti hrvatskoga naro- da u Kraljevini Jugoslaviji i u II. Medu njegova najvaznija djela ulaze: Spora:um Cvetkovic Macek 1965. Osobito je proucavao agrarne odnose i društvene pokre- te na hrvatskom selu u XVI. Glavni mu je interes Istra u XIX. Najvaznije su mu knjige Italija i Save:nici i jugoslavensko pitanje 1914. Najvaznije su mu knjige: Jelike ideje i mali narodi 1969. Obiteljsko i na- sljedno pravo 1996. Ankunft der Kroaten 2001. Izbor radova: Ante Trumbic. Politicka shvacanja i djelovanje 1986. Danas u radnom sastavu Razreda djeluju cetiri povjesnicara — redovita clana. Izbor knjiga: Les chretiens bosniaques et le mouvement cathare au 13e-15e siecles Paris-Louvain, 1976. Tractatus de Ecclesia, editio princeps 1983. Rasprava o pravu i opravdanosti rata 1994. Pregled religio- :ne povijesti Hrvata od JII. Srednji vijek glavni urednik i autor 75 str. XIII-XV¨, Storia religiosa di Croa:ia e Slovenia Milano, 2008. De indagatione cor- dis Zagreb, 2009. Tomislav Raukar clan sur. Knjige: Zadar u XJ. Ekonomski ra:voj i drustveni odnosi 1977. Zadar pod mletackom upravom koaut. Prostor, ljudi, ideje 1997. Prva knjiga, Srednji vijek koaut. Studije: J adranski gospodarski sustavi. Petar Strcic clan sur. Izbor knjiga: Otok Krk 1918. Prvi hrvatski tabor Istre i Kvarnerskih otoka 1989. Krotki :arys historii Pomor:a Kvarnerskiego, Gorskiego Kotaru i Istrii Liburnijskiej 2003. Knjige: Hrvatska nacija i nacionali:amu 19. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom ra:doblju hrvatskog narodnog preporoda 2002. Sredisnje hrvatske dr- íavne institucije u transformaciji 2010. Vaznu ulogu u povijesnim istrazivanjima u Akademiji imali su i clanovi suradnici — povjesni- cari: gospodarski povjesnicar Ivan Erceg, povjesni- car hrvatskog srednjovjekovlja Miroslav Kurelac, istrazivac novoga vijeka Istre Miroslav Bertoša te demograI i povjesnicar Dubrovnika Nenad Vekaric. Rad povjesnicara, clanova Akademije, razvijao se u više uzastopnih generacija, a svaka od njih ugradila je svoja znanstvena dostignuca prema standardima znanstvenih metoda svojega vreme- na. Povjesnicari u Akademiji bili su uvijek dobro brojcano zastupljeni, jer je svaka Akademija, pa i naša, osobito cuvarica povijesnih tradicija svojega naroda. Clanovi Akademije bili su, u pravilu, prva imena naše povijesne znanosti, s velikim i razno- vrsnim opusom vlastitih znanstvenih istrazivanja solidnoga temelja i dalekog dometa. U razdoblju od 1948. U tom razdoblju Akademi- ja posvecuje vecu paznju našoj novijoj povijesti, napose povijesti XX. Clanovi Akademije povjesnicari kao voditelji istrazivanja pojedinih zavoda Akademije, ali i izvan nje, usmjeravaju razvoj hrvatske historiografje, sudjeluju u nizu znanstvenih tijela te kao organizatori ili sudionici na brojnim domacim i stranim znanstvenim skupo- vima. Akademija ne propušta znanstveno obiljeziti i valorizirati svaki vazniji datum hrvatske povijesti. Spominjemo vaznije skupove, i to skup u povodu 50. Prireden je i meduna- rodni znanstveni skup u povodu 700. Te godine obiljezena je svecanom sjednicom i znanstvenim skupom 100. Svecanom sjednicom i znanstvenim skupom obiljezena je 900. Zatim slijede skupovi o braci Anti i Stjepa- nu Radicu 1993. Svecanom sjednicom obiljezena je 500. Priredeni su medunarodni znanstveni skupovi Hrvati i Ilirske pokrajine 1809. Hrvatska je akademija 2002. Svaki od njih dobio je odredene zadatke, koji su se — tijekom godina — donekle mi- jenjali, ali su redovito plodno udovoljavali nacio- nalnim hrvatskim potrebama boljega poznavanja hrvatske prošlosti. Pojedini instituti — zbog speci- fcnog razvoja pojedinih sredina — znatnu su paznju posvecivali i povijesti hrvatskih odnosa s etnosima i narodima koji su nekada zivjeli ili zive i danas na hrvatskome prostoru ili odnosima sa susjedima ili pak onim stranim narodima koji su bitnije utjecali na odredeni hrvatski prostor. Ti instituti i zavodi ostvarili su brojne projekte, objavili niz edicija, pri- redili izlozbe, medunarodne i domace znanstvene skupove, a bili su — nerijetko — i nositelji znanstve- no-kulturnoga zivota u svojoj sredini. Zbog znan- stvenih i drugih potreba, instituti i zavodi tijekom desetljeca mijenjali su imena, djelomice i podrucja svoje znanstvene djelatnosti i organizacijsku struk- turu, a osnovani su i novi. Danas djeluju: — ODSJEK ZA POVIJESNE ZNANOSTI ZAVODA ZA POVIJESNE I DRUŠTVENE ZNANOSTI U ZAGREBU Akademija je 1948. Znanstvenoistrazivacka djelatnost Odsjeka temelji se na prikupljanju, proucavanju i publiciranju sred- njovjekovnih izvora za hrvatsku politicku, gospo- darsku i demograIsku povijest. Djelatnost Instituta, odnosno Odsjeka za po- vijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti, imala je u proteklih 60 godina tri glavna smjera: sustavno objavljivanje srednjovjekovne i novovjekovne arhivske grade i drugih izvora za hrvatsku povijest, izradu prirucnika i pomagala za znanstveni rad na povijesti te izradu povijesnih studija, sinteza i monografja. Ta su istrazivacka podrucja Odsjeka ukljucena u znanstveni program I:vori, studije i pomagala :a hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do 19. Gulin , koji se nastavlja na prethodne projekte Odsjeka I:vori, studije i po- magala :a hrvatsku povijest od 7. U sklopu tog programa radi se na sljedecim znanstvenim projektima: 1. I:vori i studije :a povijest kaptola u srednjemi novomvijeku voditelj projekta A. Glagoljski i latinicki i:vori i studije :a povijest stanovnistva i svakodnevlja voditelj projekta Z. Latinicki i:vori, studije i pomagala :a drustvenu i gospodarsku povijest voditelj projekta D. I:vori i studije o Marku Antunu de Dominisu voditelj projekta V. Tijekom navedenog razdoblja djelatnici Institu- ta, kasnije Odsjeka za povijesne znanosti Hrvatske akademije, objelodanili su brojne, iznimno vazne prirucnike i zbirke izvora iz hrvatske povijesti i kulture. To je prije svega bio rad na zbirci Codex diplo- maticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. Markovic sa suradnicima priredili su i objavili Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, Supplementa, sv. Objavljena su iznimno vazna pomagala i zbir- ke vrela: V. Mošin, Cirilski rukopisi J ugoslaven- ske akademije, sv. Herkov, Grada :a hnancijsko-pravni rjecnik feudalne epohe Hrvatske, sv. Traljic, Jodeni :nakovi XIII. ŠteIanic, Glagoljski rukopisi J ugoslavenske aka- demije, sv. Juric, Croatiae scriptores latini recentioris aetatis 1971. Gor- tan, Rjecnik srednjovjekovnog latiniteta J ugoslavije, Iasc. I-VII, uvezan u sv. I A-K i II L-Z , Zagreb, 1973. Modric, Povijesni spomenici obi- telji Zrinskih i Frankopana 1974. Gulin, Prilo:i :a bibiliograhju objavlje- nih i:vora :a povijest Istre, sv. Šamšalovic, Zapisnici Jelikoga vijeca grada Splita 1352. Markovic, Monumenta Croatica Jaticana, Came- ra apostolica, sv. Nazor, Splitski spomenici, sv. Ross Sweeney, Archdeacon Thomas of Split, History of the Bishops of Salona and Split 2006. Ladic, Obsidio Iadrensis, Monumen- ta spectantia historiamSlavorummeridionalium, knj. Pisacic, Srednjovjekovni registri Zadarskoga i Splitskoga kaptola 2007. Karbic, Pisma i poruke rektora Dalmacije i Mletacke Albanije, Monumenta spectantia historiamSlavorummeri- dionalium, knj. Sardelic, Rogerije i: Apulije. Nadalje, djelatnici Odsjeka objavili su brojne studije, monografje i prirucnike o razlicitim pi- tanjima iz hrvatske povijesti, primjerice: J. Stipi- šic, Pomocne povijesne :nanosti u teoriji i praksi 1972. Herkov, Nase stare mjere i ute:i 1973. Herkov, I: povijesti javnih hnancija, hnancijskog prava i ra:vitka hnancijske :nanosti u Hrvatskoj 1985. Kurelac, Ivan Lucic Lucius otac hr- vatske historiograhje 1994. Gulin, Povijest obitelji Rattkay 1995. Tudjina Gamulin, Mar- cus Antonius de Dominis 1997. Gulin, Hrvat- ska crkvena srednjovjekovna sfragistika 1998. Gulin, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli, Loca credibilia sjeverne i sredisnje Hrvatske 2001. Gulin, Konstitucije Paskog kaptola crkve sv. Marije u Pagu i: 1393. Gulin, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli. Loca credibilia Dalmaci- je, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre 2008. Tudjina Gamulin, Marcus Antonius de Dominis A Manifestation of the Motives 1997. Erceg, J o:ehnski katastar grada Rijeke i njegove uíe okolice 1998 , T. Luetic, Die Geschichte der Universitŕt Zagreb von ihrer grůndung bis heute 2002. Sibenski hu- manist i povjesnicar 2008. Odsjek izdaje dvije znanstvene edicije: caso- pis Zbornik Odsjeka :a povijesne :nanosti Zavoda :a povijesne i drustvene :nanosti HAZU, sv. Voditelji Odsjeka od njegova osnutka 1948. Sirotkovic i clan sur. Sada je voditelj akademik Tomi- slav Raukar, a upravitelj dr. U Odsjeku je zaposleno 13 djelatnika 11 znanstvenika, jedan bibliotekar i jedna pomocna sluzbenica. Predsjednistvo Vlade Narodne Republike Hrvatske. Buduci da do tada nije posto- jala hrvatska historiografja o Istri i drugim krajevi- ma koje je od 1918. Prikupljani su potrebni podatci za Parisku konIerenciju o miru s Italijom 1946. Rezultati su toga rada objavljeni vec 1946. Supplement auCaaastreNationalael'IstriH,a'apresleRecen- sementau1 er Octobre1945, 1946. Rijecka i zagrebacka jedinica razdvojene su 1980. Sjediste je rijeckog instituta danasnjeg Zavoda u Rijeci. Akademijinu Zavodu u Rijeci, osnovanom 1945. Uz istrazivanje i objavljivanje PovifestiIstre i drugih izdanja zasebno ili u surad- nji s drugima , Zavod objavljuje zbornik Problemi sfevernogJaarana te je do 2010. Objavljene su brojne i vrlo vrijedne znanstve- ne knjige i rasprave. Evo uzeg izbora njihovih na- slova: V. Ekl, O starim rifeckim kulama 1958. Klen, Nekiaoku- menti o svecenstvu u Istri 1955. Zjacic, Posfe- aovni oanosi porecke crkve oa JI ao XJI stolfeca 1972. Bertosa, Prošti- na 1921. Munic, Kastavusreanfemvi- feku 1986. Giron, Poglavnikovom vofnom ureau. Treci Reich, NDH, Susak-Rifeka i i:vfesce ar. Cilj je bio i objavljivanje sinteze PovifestIstre, kao sto su D. Strcic bili urednici i koautori prve kratke sinteze PovifestRifeke u 2. Prireden je i niz izlozbi te znanstvenih skupova. Pod vodstvom akademika P. Strcica suradnici Zavoda zapoceli su 2002. Istra,Kvar- nerskoprimorfe,Gorskikotar sto ga je odobri- lo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske do 2006. Unatoc skromnim i nedostatnim fnancijskim sredstvima, obradeni su i pripremljeni za tisak te tiskani mnogi povijesni prilozi, u sirokom temat- skom rasponu od ranoga novovjekovlja do 20. Djelatnici su plodno nastavili znanstveni rad na realizaciji zavodskih i drugih znanstvenih pro- jekata. U okviru znanstvenoga programa Povije- sna, sakralna i je:icna bastina :apadne Hrvatske s tri projekta voditelj akademik P. Strcic koje fnancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske nastavljen je rad na projektu Povijest :apadne Hrvatske. Istra, Kvar- nersko primorje, Gorski kotar, Lika voditelj je akademik P. U projekt su, uz djelatnike Zavoda u Rijeci i Puli, ukljuceni i vanjski surad- nici. Obraduju se teme iz povijesti, gospodarstva, etnologije, demografje, jezika i pisma, crkvenih i kulturoloških odrednica sjevernojadranskoga pod- rucja.



Zeitgeist Moving Forward [Full Movie][2011]
Apsida je sira od bocnih stranica uz koje je postojao trijem s vanjske strane. Normalna djeca razvijaju ve od prve godine zivota sposobnost da umno predoce drustvena iskustva koja su dozivjeli u interakciji sa roditeljima, nakon cega usvajaju sposobnost «empatije», odnosno u stanju su misliti ono sto misle i drugi. Odgovori na pitanje i postavljanje pitanja u vezi sa zadatim recenicama. Relati·nokronoloska pozicija o·e íaze podudara se sa : RAVLICA PLCINL IIIA, GUVNINL I, LAZARUSA II, VLLIKAGRADINA U VARVARI I, I lAZI I CL1INSKL KUL1URL. The lifelong learning agenda and knowledge economy raises implications as to what are the competences and expertises demanded in a 21 st century globalised world. Tijekom malo mjeseci djete izgubi sposobnosti koje je prethodno usvojilo u razlicitim poljima razvoja. Na apel su sti- gli pozitivni odgovori iz razlicitih dijelova svijeta. Some consider the single most important variable in the context of globalisation is that of culture, both societal and organisational.

[Starke sex|Prava ljubav kako ju prepoznati, Valentinovo.net|Mladici jebu babe]






Oznake: forum, Klix.ba

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.