OPET O AMY CONEY BARRETT
Taj slučaj preslušavanja sutkinje Barrett u američkom Senatu je interesantan po tome što od nje nismo čuli nikakovo njeno mišljenje o kardinalnim pitanjima koja tište suvremeno američko društvo. Ona nije odgovorila niti na pitanje o jednakosti crne populacije African American koja joj je postavila senatorica Harris niti o Obamacare-u koja pitanja su se provlačila kroz čitavu tu debatu. Interesantno je pitanje sistema zdravstva i medicinskog zbrinjavanja najranjivijih dijelova američkog društva za što se uporno tvrdi, da ga sutkinja Barrett kao članic Vrhovnog suda hoće dovesti u pitanje, ali je on doveden u pitanje već samim inzistiranjem na tzv. free marketu i free market ekonomiji koja, prema Adamu Smithu, kao ''nevidljiva ruka tržišta'' sve dovodi u socijalni sklad i harmoniju. Međutim, individue su na slobodnom tržištu uglavnom nejednake. Tu nema govora o socijalističkoj jednakosti građana niti članova društva, nego se individue definiraju prema ukupnoj moći da na ovaj ili onaj način participiraju u općem dobru i bogatstvu nacije u cjelini. Te individue posjeduju ''kapital'', nekada je on veći, a nekada je on manji, radnici na primjer kao vrijednost imaju isključivo svoj rad i oni, dakle, sa tim svojim kapitalom stupaju na tržište oblikujući ga prema vlastitim htijenjima, nadanjima, projekcijama, snalažljivošću. Tu nema govora o jednakosti članova društva, iako oni formalnopravno svi bivaju jednaki pred zakonom. Uostalom postoji kao načelo i praksa jedna osoba jedan glas koja je na djelu u aktualnim američkim izborima i tu su svi građani jednaki samo što nisu svi građani.
Da to malo pojasnimo! Na tom slobodnom tržištu individue stupaju u međusobne odnose prije svega trgovine i rada, ali za njih vrijedi načelo konkurencije i natjecanja među jedinkama koje već od samog početka nisu jednake, kako rekosmo, nego su određene ''bogatstvom'' koje posjeduju sa tim da na slobodnome tržištu, dakle onom koje je oslobođeno državne regulative, individue bivaju od početka u neravnopravnom odnosu. To dovodi do toga da prostor društva postaje mjestom nadmetanja nejednakih osoba i staleža, između njih otpočinje konkurentska borba u kojoj pobjeđuju samo oni najjači. Drugim riječima, teorije free market ekonomije nisu ništa drugo, nego jedan oblik neodarvinističke teorije i prakse, a nju imamo u suvremenim društvima isto kao što smo je imali i u Hitlerovom nacizmu. Međutim, postoje na tome free marketu i ''slabe individue'' koje propadaju zahvaljujući kapitalskoj logici, ali koje istovremeno iz civilizacijskih razloga trebaju ''preživjeti''. To se obično naziva ''socijalnim dnom ''ili ''socijalnom bijedom'' za koju mnogi misle da je ''suvišna'' kao što je za to najbolji primjer Malthus koji je vidio rat među državama i ograničeno prokreiranje najnižih klasa kao regulatora socijalnog siromaštva, da čovjek pukne od smijeha!
Za njih je u vrijeme Obamine vladavine bio predviđen sustav zdravstene zaštite, tzv. Obamacare, koji je bio dostupan najširim slojevima američkog društva. Sada se, međutim, radi na tome da se taj sistem modificira, da se učini boljim i jeftinijim kako naglašava Trump, ali to nije intencija aktualnog Predsjednika države. To je intencija cijele filozofije free marketa i njena konzekvenca, da preko 20 milijuna njenih građana, a to je oko 10% cjelokupne populacije Amerike, ostane bez sistema socijalne skrbi. To je veliko pitanje naravno, jer su izdaci za zdravstvo u proračunu Amerike neobično veliki, ali je onda moguće da se provode neke restriktivne financijske mjere prema vojsci koja također predstavlja značajan proračunski balast, prema policijskom sistemu države koji je, koliko se vidi, enorman, glomazan, a prilično neefikasan pa onda povećanjem taksa najbogatijim članovima društva koji plutaju u neizmjernom bogatstvu, a bez socijalnog i ekonomskog opravdanja i na neke druge načine kojih vjerojatno još ima.
Sutkinja Barrett nije dotakla ova pitanja niti je dala neke odgovore, ali mislim da je senator Kennedy bio u pravu kad je od nje dobio odgovore da ''nije rasist'', da o tim pitanjima odlučuje Kongres kao najviše zakonodavno tijelo države - koji je svojom pojavom i svojim autoritetom u Senatu pojasnio, da u njenom slučaju nije riječ o smutljivoj osobi koja radi na svoju ruku ili ruku predsjednika Trumpa gdje je ona samo pijun u njegovim rukama, nego da je riječ o osobi iznimnoga integriteta koja svakako zavređuje mjesto u Vrhovnom sudu Amerike.
SLUČAJ AMY CONEY BARRETT
Htio sam reći par riječi o tom slučaju sutkinje Amy Coney Barrett koja se ovih dana preslušava u američkom Senatu. Na pitanje demokratske senatorice Dianne Feinstein o pravu na pobačaj za kojeg smatra, da je demokratsko pravo progresivnog svijeta Amy nije dala nikakav precizan odgovor. Međutim, obično se uzima kako je istina, da je Trump mnogo dobio nominacijom religiozne osobe koja pripada konzervativnom pokretu u okviru Katoličke Crkve i koja je u jednom svom predavanju rekla, da je njena karijera samo sredstvo do cilja, a cilj je izgradnja Kraljevstva Božjeg. Ona je majka sedmero djece od kojih je dvoje posvojeno sa Haitija. Nagađa se da će ovo imenovanje Trumpu donijeti glasove kršćanske desnice za sutkinju za koju mnogi smatraju, da bi mogla dovesti u pitanje pravo na pobačaj, pravo na zdravstvenu zaštitu i prava LGBT osoba. Vjerojatno tih prigovora ima mnogo više od ovdje navedenih, ali se zadržimo samo na spornom dijelu tog preslušavanja koje je na dnevni red postavilo pitanje prava žena na pobačaj, jer tobože one ne odlučuju o sebi i svom tijelu, nego to radi netko drugi pa je onda normalno da se takav čin ozakoni kao legalan.
Ima različitih abortusa i suvremena medicina razlikuje spontani, izazvani, abortus radi izbora spola, nesigurni abortus, prema gestacijskoj dobi i metodi, prema osobnim i socijalnim faktorima, ali razlikuje i tzv. abortus ilegalis i abortus kriminal. Ovaj ilegalni abortus je ukratko rečeno onaj koji se izvodi bez suglasnosti sa zakonodavstvom zemlje, dok je kriminal, ukratko, onaj koji se iz ovih ili onih razloga drži kriminalnim djelom. Nema nikakve sumnje, da su ova posljednja dva u uskoj vezi, iako naravno ne moraju biti. Nema nikakve sumnje, da odluku na abortus žene treba vidjeti u svakom pojedinačnom slučaju i vjerojatno naše mišljenje zavisi od svakog tog pojedinačnog slučaja sasvim suprotno, da bi pravo na abortus bilo generalno pravo žena (i muškaraca), prirodno pravo, jer mu je svrha upravo neprirodna kao što su mu i razlozi (i uzroci u dobroj mjeri) neprirodni.
Prema tome, ja se slažem sa sutkinjom Amy Coney Barrett, da pravo na abortus nije političko pitanje i da od njega ne treba praviti političke kampanje, nego da je prije svega medicinsko i pravno pitanje u suglasju sa zakonodavstvom zemlje, a u Ustavu Amerike jasno stoji da čovjek ima pravo, isto toliko, na život kao i na slobodu.
Sutkinja Barrett je i inaugurirana od strane Trumpa sa riječima da ‘’voli američki Ustav’’ i da je njena dužnost kao suca Vrhovnog suda postupati primjereno postojećim zakonima zemlje prema tome da ona samo slijedi volju umnog zakona koji je kao moralno načelo istakao imperative: ‘’Ne čini drugom ono što ne želiš da drugi tebi učini.’’ ili ‘’Čini drugom ono što želiš da drugi tebi učini.’’ (zavisno od toga koje se Evanđelja čita u Novom zavjetu).
Prema tome, jasno je kako je izbjegavanje odgovora na ovo pitanje izbjegavanje diskusije o samom američkom Ustavu kojeg nitko ne želi dovoditi u pitanje i ja se slažem sa gospođom Barrett, da na ova pitanja moramo sebi odgovoriti mi sami sasvim suprotno mišljenjima, da bi jedan životni akt trebali ozakoniti kao legalni akt. Sam život postavlja pitanja kao što sam život nudi i odgovore, a nekada i ne.
75 GODINA NUKLEARNIH ISTRAŽIVANJA
slika: internet
Rusi proslavljaju 75 godina nuklearnih istraživanja i tom su prigodom postavili na internet snimku eksplozije hidrogenske bombe imenom CAR koja je najveća ikada napravljena eksplozija na svijetu.
Mislim, da je veličine 50 MT, iako je početno bilo predviđeno da bude dva puta veđa. Međutim, ovim se pokusom Zapadu nije htjelo reći, da je destrukcija New Yorka na primjer ili Pentagona zbiljska projekcija ruskih lidera, nego se htjelo SIMULIRATI UDAR stranoga nebeskoga objekta kao što su komete ili asteroidi na površini Zemlje.
Dakle, nema nikakve sumnje da o tome danas znamo mnogo više, nego ranije zahvaljujući pored svega ostaloga i ovim ruskim pokusom.
PARTIZANSKI BORCI - BORCI 14. HERCEGOVAČKE OMLADINSKE BRIGADE
Budući su meni osporili vjerodostojnost mojih stajališta u pogledu partizanske prošlosti moje obitelji, ja sam bio prisiljen tijekom vremena sakupljati podatke o toj prošlosti sasvim suprotno stajalištima jugoslavenske komande, da je u našem slučaju bilo isključivo riječi o ''ustaškoj obitelji''.
Moj otac je dakle bio pripadnik 27 istočnobosanske divizije i dovoljne su fotografije njegove vojne prošlosti kako bi se dali uvjerljivi argumenti da je riječ o partizanskom borcu također sasvim suprotno primitivnim stajalištima nekolicine koji su u njegovom prezimenu Gavrilović vidjeli samo jugoslavenskog žandara koji je stjecajem okolnosti kao i svojom slabošću pristao, da se oženi za ustaško dijete. Međutim, istina je drugačija, jer je prvi muž moje majke Ćamile Kovač bio partizanski borac 14. hercegovačke omladinske brigade i sa njim je moja majka imala dijete, moga brata Huseina Mehakovića pa ja poštovanom čitateljstvu dostavljam stranicu spiska boraca 14. hecegovačke brigade i tu se jasno vidi ime Salka Mehakovića koji je rođen u Trebinju 1914., znači djeca rahmetli Ćamile Kovač, a to su Husein Mehaković, Zlata Gavrilović udata Satrić i Zlatan Gavrilović su ''partizanska djeca'' i to je najvažnija poruka koju je moja majka htjela ostaviti Titu i njegovim oficirima u trenucima svog boravka na VMA u Beogradu neposredno pred njenu smrt koja će okončati njenu agoniju ''ustaške kurve'', da čovjek pukne od smijeha.
MADŽAR B. Nikola, rođen 1923. Pridvorci (Trebinje)
MEDAN S. Milenko, rođen 1922. Ubosko (Ljubinje)
MEDAN Rajko, rođen u selu Bračići (Stolac)
MEDAN S. Simo, rođen 1924. Poljice (Stolac)
MEZIT H. Saban, rođen 1925. Orahovica (Konjic)
MERZIĆ S. Ibro, rođen 1926. Hrušta (Nevesinje)
MERZIĆ A. Osman, rođen 1929. Hrušta (Nevesinje)
MESIHOVIĆ-MEĆIRONI M. Tihota, rođena 1925. Ljubuški
MEHAKOVIĆ H. Salko, rođen 1914. Trebinje
MEHIĆ I. Alija, rođen 1927. Prigrađani (Mostar)
MEHOVIĆ A. Hasan, rođen 1924. Lastvo (Trebinje)
MEHREMIĆ-MEBIBOVIĆ A. Mejra, rođena 1910. Zabrđani (Konjic)
MEHREMIĆ-BRKAN M. Fata, rođena 1895. Luka (Konjic)
MIJOVIĆ K. Nikola, rođen 1912. Konjsko (Trebinje)
MILAVIĆ M. Salko, rođen 1922. Mostar
MILADINOVIĆ J. Joko, rođen 1907. Zubci (Trebinje)
MILAKOVIĆ Gojko, rođen 1926. Arbanaška (Trebinje)
MILAKOVIĆ Živko, rođen u selu Arbanaška (Trebinje)
MILANIĆ T. Rako, rođen u selu Orah (Bileća)
MILATOVIĆ Miljo, rođen 1923. Nikšić
MILENIĆ J. Jagoš, rođen u selu Orah (Bileća)
MILETIĆ P. Jovo, rođen 1919. Vlaka (Trebinje)
MILETIĆ V. Mirko, rođen 1926. Krajkovići (Trebinje)
MILETIĆ R. Mirko, rođen 1917. Vlaka (Trebinje)
MILIVOJEVIĆ J. Branko, rođen 1926. Kubatovina (Stolac)
MILIVOJEVIĆ Milovan, Ljubinje
MILIDRAGOVIĆ J. Vaso, rođen u selu Vranjska (Bileća)
MILIDRAGOVIĆ Đoko, rođen u selu Vranjska (Bileća)
MILINIĆ Đ. Ilija, rođen 1913. Zovi Do (Nevesinje)
MILINIĆ Rako, rođen u selu Orah (Bileća)
MILIĆ Mladen, rođen u selu Veličani (Trebinje)
MILIĆEVIĆ Risto, s. Nanuvići, Trebinje
MILIĆEVIĆ Gligor, Bileća
MILIĆEVIĆ T. Gojko, rođen 1922. Hrgud (Stolac)
MILIĆEVIĆ M. Danilo, rođen 1925. Lakat (Nevesinje)
MILIĆEVIĆ M. Dušan, rođen 1917. Dolovi (Stolac)
MILIĆEVIĆ (Šukić) M. Dušan, rođen 1910. Dolovi (Stolac)
MILIĆEVIĆ Jovo, rođen 1925. Ladinice (Trebinje)
MILIĆEVIĆ Lazo, rođen 1922. Nenovići (Trebinje)
MILIĆEVIĆ G. Mihajlo, rođen u selu Zvijerina (Bileća)
MILIĆEVIĆ Đ. Milan, Bileća
MILIĆEVIĆ S. Rajko, rođen 1921. Lakat (Nevesinje)
MILIĆEVIĆ P. Čedo, rođen 1922. Lakat (Nevesinje)
MILOJEVIĆ R. Jole, rođen 1900. Kunja Gl
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Zlatan Gavrilović Kovač
