Poslovne Finansije- Teorija i Prakticna Primjena

---

Click here: Prinosi za upoznavanje nasih starih mjera za duzinu i povrsinu

---

Eskontna suma je jednaka stvamom dugu kod potrosackog kredita koji se daje pod sljedecim uvjetima: ucesce u gotovom 10% kamatna stopa 15% vrijeme otplate 10 mjeseci sistemom jednakih mjesecnih rata. To su ustvari nocni leptiri koji se pojavljuju u toplije godisnje doba, i to u nizim predjelima, na Voskov moljac potpuno unisti sace 264 Pcelarenje za 21. Naime, Turci su, zelei osvojiti neku susjednu krsansku zemlju, provodili taktiku iznenadnih pljackaskih pohoda. U poglavlju pod naslovom »Proces individuacije« dr von Franz opisuje kako svjesno i nesvjesno u pojedincu uce spoznavati i stovati jedan drugoga, i uzajamno se prilagodavati.

KRUPNO- LISNA ili bijela lipa Tilia grandifolia , koja cvjeta oko 15. Getaldić piše godine 1603 M. Riccioli i drugi pisci 17.

Dnevni avaz [broj 6080, 27.7.2012] - MJERE ZA DUŽINU 1. Budui da se organizacijski u prvom redu udovoljavalo vojnim zahtjevima, utvrda Necven je postala srediste nahije kojoj su pripali Miljevci, a utvrde Bogocin, Kamicac i Kljuc nakon rusenja nisu se vise popravljale.

Read untitled text version MILJEVCI ZA VRIJEME TURSKE VLADAVINE 1522. Prirodne granice su im odredili kanjoni Krke i Cikole na kojima su hrvatski plemii podigli utvrde Kamicac i Kljuc. Nakon visedesetljetnih borbi Turci su osvojili Miljevce neposredno nakon pada Knina 1522. Zbog velikih demografskih gubitaka, turske vlasti su organizirale naseljavanje sela stanovnistvom koje je imalo vlaski status ­ najvise iz prostora Hercegovine i Cetinske krajine, a u tvrave su doveli posade iz Bosne. U cilju poboljsanja drustvenog statusa jedan dio pucanstva presao je na islam, ali je ipak veina ostala vjerna krsanstvu, zahvaljujui ponajvise vjerskoj skrbi koju su preuzeli i vodili franjevci s Visovca. Prva prigoda za osloboenje pruzila se tijekom Kandijskog rata 1647. Miljevci su konacno osloboeni tek nakon sto su Turci istjerani iz Knina 1688. U novom valu doseljavanja dobar dio pucanstva dosao je s prostora susjedne Zagore, o cemu nam svjedoce istovjetna prezimena u oba kraja. Mlecani su seljacima potvrdili njihove posjede, a istaknutije pojedince su dodatno nagradili zemljistima i mlinovima. Nakon sto je 1709. Vidi: Petar Zorani, Planine, Zagreb, 1988. U sadasnju zupu Miljevce ubrajamo sljedea sela: Bogeti koji u neposrednoj blizini imaju istoimeno selo prominske zupe , Bristane Gornje, Bristane Donje, Karali, Siritovce, Drinovce, Kljuc i Kaocine. Koristei takve povoljne reljefne preduvjete, hrvatski plemii su podigli od 14. Dakle, na miljevackom prostoru sa zapadne strane nalazi se utvrda Kamicac pripada selu Bristanima , a sa jugoistoka Kljuc pripada istoimenom selu , dok je izvan Miljevaca istocni pristup cuvao Drnis, a na sjeveru su bdjeli tvrdi gradovi Bogocin i Necven. Vrijedi ga ponoviti, kako bi tadasnje stanje mogli komparirati sa sadasnjim: 5... Pod selom Kljuc u drniskoj obini zupe Miljevaca, prama selu Gorisu, s desne strane Cikole, na strmoj klisuri stoji liep i prostran grad Kljucice sa visokom oblom kulom, gospodskimi dvorovi i velikimi kuami, opasan visokom ogradom. Pri iztocnom kraju tjesnaca, izmedju visovackog jezera i rozkoga slapa, na kraju sela Bristani miljevacke zupe, drniske obine, povrh samograda oble klisure vide se ostanci gradia Kamicka s lieve strane nad riekom. Jos su mu cieli temelji ograde i cetvrtasta kula s jugozapadne strane. Klisura, na kojoj je sagradjen, tako je nepristupna, da je uza nju u zivu kamenu usjecen uzak prolaz. Meutim, sve te fortifikacijske graevine pokazale su se nedovoljne i neotporne za specificni nacin ratovanja koji su nametnuli Osmanlije, a jos je neucinkovitija bila vojna organizacija u tadasnjoj Hrvatskoj. Naime, Turci su, zelei osvojiti neku susjednu krsansku zemlju, provodili taktiku iznenadnih pljackaskih pohoda. U tu svrhu drzali su brojno lako konjanistvo koje je, koristei svaku povoljnu prigodu, munjevito upadalo na protivnicki teritorij. Na utvrde se nisu obazirali, nego su unistavali otvorena sela i seljacka materijalna dobra, pljackali ljetinu i stoku, a najgore od svega ­ odvodili su sve uhvaeno i prezivjelo stanovnistvo u ropstvo. Tek nakon sto bi posve iscrpili protivnika, poduzimali 2 3 4 5 Petar K. Bai, Zupe Franovacke provincije Presvetog Odkupitelja u Dalmaciji, Sinj, 1901. Franjo Smiljani, Teritorij i granice Kninske zupanije u Srednjem vijeku, Radovi Filozofskog fakulteta Zadar 27, Zadar, 1988. Franjo Smiljani, Graa za povijesnu topografiju kninsko-drniskoga kraja u srednjem vijeku, Arheoloska istrazivanja u Kninu i Kninskoj krajini, Znanstveni skup Knin 13-15. Stipan Zlatovi, Topograficke crtice o starohrvatskim zupanijama u Dalmaciji i starim gradovima na kopnu od Velebita do Neretve, Starohrvatska prosvjeta II. Sljedee razdoblje pocelo je nakon katastrofe na Krbavskom polju 1493. Jednu od rijetkih pobjeda nad turskim akindzijama zabiljezio je u svom dnevniku mletacki ljetopisac Marin Sanudo, dobivsi na uvid pismo koje je u veljaci 1499. Jedna vojska harala je u vladanju Presvjetlog gospodstva vaseg na teritoriju sibenskom, a druga turska vojska opustosila je gotovo citav kotar Oprominje. Nakon sto su skupili plijen i roblje, poveli su ga sa sobom. To su saznali nasi vojnici oklopnici i husari te su poslani protiv recenih Turaka istog dana kad smo dosli ovamo u Knin. Napokon, voljom Svemogueg Boga i s pomou Bozjeg milosra pobijedili smo i jednu i drugu vojsku recenih Turaka koje su opustosile teritorij vas sibenski i potom slicno opljackale podanike nase, tako da je jedva neki Turcin iz recenih vojski ziv umakao, a sve krsanske zarobljenike i takoer sav drugi plijen oslobodili smo... Ono malo prezivjelog seljastva izbjeglo je ponajvise u primorske gradove i na otoke, a najvei dio plemstva preselio se u tada sigurniju sjevernu Hrvatsku. Tamo se, naime, osim ope poznatih Martinusevia i Misljenovia, spominju i Halapii te Suseljii. Izveo ga je bosanski sandzakbeg Husref dosavsi 28. Ponajprije je osvojio sve okolne manje utvrde, ukljucujui i one na Miljevcima. Ostavsi tako odsjecen i bez ikakvih izgleda, 6 7 8 9 Mirko Valenti, Turski ratovi i hrvatska dijaspora u XVI. Ivan Kukuljevi Sakcinski, Kratki ljetopisi hrvatski, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 4, Zagreb, 1857. Bogumil Hrabak, Turske provale i osvajanja na podrucju danasnje sjeverne Dalmacije do sredine XVI. Jakov Stipisi, Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1985. Knin se predao na prvi juris, a na vijest o tome i Skradin. Sanudo o tome prenosi izvjese sibenskog kneza kako 28. Njegove vojvode, od kojih je najpoznatiji Murat-beg Baji ili Tardi, bili su podreeni bosanskom sandzakbegu, ali s odreenim sirim ovlastima. Nakon sto je i Klis osvojen 1537. Budui da se organizacijski u prvom redu udovoljavalo vojnim zahtjevima, utvrda Necven je postala srediste nahije kojoj su pripali Miljevci, a utvrde Bogocin, Kamicac i Kljuc nakon rusenja nisu se vise popravljale. U Necvenu su 1530. Prvi poznati dizdar zvao se Omer. On i njegovi vojnici za svoju sluzbu su dobili posjede na Miljevcima i po siroj okolici. U isto vrijeme susjedni Drnis imao je samo devet posadnika. Za razliku od njih u Skradinu je bilo 107, a u Kninu 38 ulufedzija plaenika. Oni, vjerojatno nisu docekali Turke, nego su se privremeno povukli u nepristupacnije planine sire okolice. O kome je rijec? Vukui analogije iz stanja u susjednoj Zagori, moze se sa sigurnosu ustvrditi da su to bili potomci hrvatskih srednjovjekovnih Vlaha koje susreemo u dokumentima jos od polovice 14. Vlasi su u pocetku bili organizirani po plemenskom, a ne 12 Marino Sanudo, Diarj, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku VIII. Smiljani, Teritorij i granice... Posjede su ponekad zadrzavali i nakon premjestanja u druge novoosvojene tvrave. Neki Sinan i Mehmed, pripadnici posade utvrde Vrane kod Biograda imali su 1550. Spaho, Splitsko zalee u prvim turskim popisima, Acta historico-oeconomica Iugoslaviae 13, Zagreb, 1986. Smiljani, Teritorij i granice... Zauzvrat su morali sudjelovati u ratnim operacijama kao neredovita vojska ­ tzv. Na celu jednog ili vise manjih sela nalazio se knez, a iznad njih su bili veliki knezovi. Nema razloga da sumnjamo da je tako bilo i u Miljevcima. Ve sami nazivi Miljevci za cjelinu, kao i Siritovci, Drinovci te Bogetii za sela, ukazuju na plemensku pripadnost. Nakon zavrsetka ratnih zbivanja naseljenost je bila nezadovoljavajua, pa su Osmanlije forsirale doseljavanje hercegovackih Vlaha ­ bilo izravno, bilo etapno preko Cetine i Zagore. Iz njih ne bismo dobili samo antroponimijske podatke, nego bismo utvrdili i vjersku pripadnost pucanstva, odnosno stupanj islamizacije, kao neizbjeznu posljedicu neravnopravnog statusa krsana u Turskom Carstvu. Na Miljevcima je nakon stotinjak godina ­ 1640. Vidi: Kresimir Kuzi, Povijest Dalmatinske zagore, Split, 1997. Zlatovi, Izvjestaj o Bosni... ­ Della villa Chotoragna... Mnogi slucajevi vidljivi iz katastarskih popisa govore u prilog pretpostavke da su pojedini islamizirani Vlasi imali zadau nadziranja svojih suseljana. Na taj nacin bilo kakvo surovanje seljana s Mlecanima ili uskocima bilo je otezano ili onemogueno. U zagorskim ili ravnokotarskim selima blizima moru, uskoci su, za vrijeme svojih 80-godisnjih aktivnosti, dobivsi informacije od seljaka vrebali na te dousnike, te su se nemilosrdno s njima obracunali, tako da je tamo islamizacija bila efemerna pojava. Cinjenica je da nigdje nije zabiljezeno da su uskoci u nekoj od svojih brojnih operacija u sibenskoj okolici prodrli do Miljevaca, a najblize su im bile one kod Skradina oko 1607. Uz nezamisliv samoprijegor i pozrtvovnost, unatoc svim zlostavljanjima i ratnim opasnostima, njima je uspjelo obraniti katolicku vjeru, ne samo u miljevackom kraju, nego i na na mnogo sirem prostoru. Upravo zbog vjere katolicko pucanstvo pod Turcima imalo je kakav-takav osjeaj zajednistva s pukom pod Mlecanima. To nam potvruje dragocjeno Foscarinijevo svjedocenje kako ih Turci... Mora se priznati da su Osmanlije tolerirali franjevacko postojanje na Miljevcima bliskom otociu Visovcu, usred jezera i rijeke koja je bila granica dvaju sandzaka, Kliskoga i Krckoga, ali to je bila smisljena odluka. Bojei se da odlazak franjevaca ne izazove posvemasnji bijeg pucanstva, vise osmanlijske vlasti nastojale su ih stititi od pojedinih razuzdanih muslimana. Meutim, o jednakim pravima nije bilo rijeci. Svaki pokusaj povratka muslimana u krsanstvo, mogao je zavrsiti s tesTurska osvajanja i organizacija proizvodnje u Dalmaciji i njihov odraz na privredni zivot Hrvatske, Zbornik Cetinske krajine 4 ­ Sinj i Cetinska krajina za vrijeme osmanlijske vlasti, Sinj, 1989. Bai, Zupe Franovacke provincije... Tralji, Drnis sesnaestoga i sedamnaestoga stoljea, Radovi Instituta JAZU u Zadru 19, Zadar, 1972. Sto se tice turskog jezicnog utjecaja, Karali je toponim motiviran turskim rijecima kara ­ crn i muskim imenom Alija. Ime sela Siritovci takoer dolazi od arapsko-turske rijeci sěrit ­ traka prisivena kao ukras na narodnoj nosnji. Vidi: Abdulah Skalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo, 1989. Vidi: Karlo Horvat, Monumenta historiam uscocchorum illustrantia 1, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium 32, Zagreb, 1910. Mlecanima pak, poslije Ciparskog rata nije bilo ni na kraj pameti sukobljavanje s Osmanlijama, nego su sve poduzimali kako bi potaknuli trgovinu. Vjerojatno su i Miljevcani sudjelovali u izvozu zita, stoke, sira i vune, kao najcesih proizvoda Kliskog sandzaka, koji su dopremani u Sibenik i Skradin, a onda dalje preko mora. Osluskujui zbivanja, franjevci su shvatili da je kucnuo cas. Nakon sto je Mustafa-pasa Tekeli morao prekinuti iscrpljujuu opsadu Sibenika u rujnu 1647. Od njih sest koji su potpisali 17. Marka, iz Miljevaca ili okolice bili su harambase Ivan Lovri i Simun Pavkovi. Putem joj se pridruzio dio Miljevcana. Turci su pokusali sprijeciti napredovanje, ali su odbijeni, te su se povukli u Drnis. Nakon kraega zestokog otpora, Tekeli se izvukao 30 Sulejman Bajraktarevi, Turski dokumenti u splitskom Arheoloskom muzeju i u Franjevackom samostanu na Visovcu, Starine JAZU 44, Zagreb, 1952. Novak, Mletacka uputstva i izvjestaji IV, str. Spaho, Organizacija vojne krajine u sandzacima Klis i Krka u XVII stoljeu, Naucni skupovi SANU XLVIII - Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama u Novom veku do Karlovackog mira 1699. Vjerojatno se za Lovrie poveo cinjenicom da su oni u njegovo vrijeme bili iz Siritovaca. Bai, Kratka povijest Franovackoga samostana Visovca na rijeci Krki, Visovac, 1917. Desnica, Istorija kotarskih uskoka 1646-1684, sveska I, str. Radi sprjecavanja mogueg svojevoljnog povratka, a i radi unistavanja gospodarske osnove opstanka Turaka, Divni je zapalio sve kue u Miljevcima. Iako su, dakle, Drnis dobili bez velike borbe, a Knin bez ispaljenog metka, odustali su od utvrivanja tih kljucnih mjesta zadovoljivsi se samo njihovim rusenjem. To su iskoristili Turci te su se povratili uzimajui prazne posjede. Nedugo nakon sto su franjevci izbjegli u Sibenik, neki Salih-aga zauzeo je njihov posjed Kuzelj s miljevacke strane jezera. Koliko su u njima sudjelovali izbjegli Miljevcani tesko je objektivno kazati, ali zahvaljujui svom polozaju, Miljevci su bili po strani od glavnih prodora koji su se dogaali po Bukovici ili Zagori. Nakon pokolja koji se 1682. Kotarci su tada krenuli preko Krke, te su krajem studenog 1683. U meuvremenu se kao glavni vojni zapovjednik nametnuo harambasa Mate Naki-Vojnovi. On je u dogovoru s franjevcima i glavarima predlozio Mlecanima prelazak cjelokupnog pucanstva na mletacki teritorij, sto je uz manje teskoe i ostvareno. Difnik, Povijest Kandijskog rata... Difnik, Povijest Kandijskog rata... Difnik, Povijest Kandijskog rata... Difnik, Povijest Kandijskog rata... Desnica, Istorija kotarskih uskoka 1646-1684, sveska I, str. U grupi harambase Mate Nakia bili su Tadija Juri, sam, i Mijo Juri s 4 clana obitelji. Sinovi ove trojice zivjeli su 1709. Stipan Breulj iz Drinovaca i Marko Brali, ciji se sin kasnije navodi u Karaliu, bili su u skupini kapetana Mije Stipicevia-Perajice. Ivan Radni, takoer iz Drinovaca, zabiljezen je 1684. Iz popisa je vidljivo da su neki glavari sa svojim obiteljima mijenjali ili napustali prvobitne skupine, vjerojatno voeni borbom za prezivljavanje. Dakle, pobojavsi se za svoje interese u Dalmaciji, Mlecani su ovaj put odlucili braniti osloboeni Drnis, ali nije se stalo samo na tome. Koristei se borbenim duhom domaih krsana Mlecani su preuzeli inicijativu. Poticali su razorne konjanicke pohode u dubinu Bosne, a u njima, kao i u borbama oko Sinja, nema sumnje da su sudjelovali i Miljevcani. Po savjetu fra Andrije Resice vojska opeg providura Girolama Cornara presla je preko Miljevaca do Knina gdje je u rujnu 1688. Fra Petar Bai navodi kako se vojska s topovima i ostalim naoruzanjem prevezla preko Krke, te se preko bristanskih kosa popela na Miljevce, a odatle, preko Promine, osvanula nasuprot Kninu. Meutim, zbog dolaska velikog broja pravoslavnog pucanstva, Mlecani su izdvojili sjeverni dio, pa je Nakiu ostala drniska okolica, a novi guvernadur je postao Toma Zavorovi. U to doba 1698. Desnica, Istorija kotarskih uskoka 1684-1749, sveska II, str. Desnica, Istorija kotarskih uskoka 1684-1749, sveska II, str. Bai, Nekrolog ­ Spomen knjiga svih pokojnih Franovaca Provincije Presv. Odkupitelja u Dalmaciji, od davnijih godina, do god. NASELJAVANJE I PODJELA POSJEDA Mlecani su nastojali po svaku cijenu i u sto kraem roku naseliti osloboene krajeve, osobito ako su ostali polupusti zbog iseljavanja, kako krsanskog tako i muslimanskog pucanstva. S druge strane za ratne zasluge nagraivali su zapovjednike domae vojske. Tako je serdar Mate Naki Vojnovi za junastvo dobio 1689. Breulj je imao trideset kanapa, tj. Prema prvom popisu koji je napravljen 1709. Martina ­ 11 0 Benkovi Martin, pok. Ilije ­ 8 1 Kisi Mijo, pok. Ivana ­9 1 Juri Mate, pok. Mije ­ 12 1 Baci Mate, pok. Mije ­ 14 0 Deranjin Martin, pok. Ilije ­ 12 3 Susi Bozo, pok. Jure ­ 31 3 Perisi Petar, pok. Mate ­ 16 0 Pilji Simun, pok. Mije ­ 23 3 Ivanovi Toma ­0 2 Susi Toma ­1 2 Juri Ivan, pok. Tadije ­ 38 0 Ivanisevi Ivan, pok. Petra ­ 11 3 Samodol Ivan, pok. Petra ­ 28 1 Opinsko zemljiste : javno neobradivo mocvara pasnjak Posjednici iz drugih sela: Omrcen Andrija, Bogeti Baci Grgo, Drinovci Prnjak Ilija, Bogeti Relanovi Nikola, Drinovci Ciza Nikola, Drinovci Ivi Pave, Drinovci Visi Petar, Drinovci Dunjak Petar, Drinovci Breulj Petar, Drinovci Merzal Stipan, Drinovci Breulj Stipan, Drinovci Baci Tadija, Karali Radni Ivan, Drinovci Brali Jure, pok. Mlecani su u premjeru zemljista kao osnovnu jedinicu upotrebljavali padovanski kanap koji je iznosio oko 3655,45 m2, a sastojao se od 4 kvarte po 210 tavola ili pertika. Vidi: Zlatko Herkov, Prinosi za upoznavanje nasih starih mjera za duzinu i povrsinu, Zbornik Historijskog zavoda JAZU 8, Zagreb, 1977. Ukupna povrsina Bristana u privatnom vlasnistvu iznosila je 1063725 m2, a od toga je oranica bilo 267 padovanskih kanapa, 1 kvartu i 89 tavola, tj. Vinograda je bilo 1 kanap, 3 kvarte i 101 tavolu 6840 m2. Livada je bilo 2 kanpa, 2 kvarte i 93 tavole 9545 m2. Nekorisno je bilo 19 kanapa i 134 tavole 70040 m2. Kad tome pribrojimo opinsko zemljiste pasnjak, mocvaru i nekorisno onda proizlazi da je selu Bristanima pripadala povrsina od oko 1205000 m2, podijeljena u 203 cestice. Vidimo da se u Bristanima na samo dvije cestice uzgajala vinova loza. Jedan vinograd je pripadao Ivanu Juriu s povrsinom od 2980 m2, a drugi od 3860 m2 zajednicki su obraivali Petar Perisi i Simun Pilji. Broj dusa i blaga: 58 Biljeska o dusama u Bristanima GLAVA KUE 1. Jure Kisi Mijo, pok. Ivana Perisi Petar, pok. Mate Juri Ivan, pok. Tadije Benkovi Martin, pok. Ilije Pilji Simun, pok. Mije Deranjin Martin, pok. Ilije Juri Mate, pok. Mije Ivanisevi Ivan, pok. Petra Tosteri Josip, pok. Martina Samodol Ivan, pok. Petra Brali Jure, pok. Marka Baci Mate, pok. U iscitavanju i pisanju prezimena bilo je dosta problema i nedoumica, budui da su pocesto neke osobe zapisivane nedosljedno, tj. Stoga sam nastojao ispraviti te greske na nacin da sam zadrzavao onodobni izgled prezimena primjerice: Deranjin, Tosteri. Jure Kisi Mijo, pok. Ivana Perisi Petar, pok. Mate Juri Ivan, pok. Tadije Benkovi Martin, pok. Ilije Pilji Simun, pok. Mije Deranjin Martin, pok. Ilije Juri Mate, pok. Mije Ivanisevi Ivan, pok. Petra Tosteri Josip, pok. Martina Samodol Ivan, pok. Petra Brali Jure, pok. Marka Baci Mate, pok. Fra Bonaventura Biloglav u svojoj matici krstenih voenoj na podrucju Zagore od 1679. To su: Brali Karali? Osim njih i neki Prominjani su bili povezani sa Zagorom, sto samo pojacava ovu tvrdnju. Glede crkvenih razgranicenja i prava dusobriznistva, mletacke vlasti su imale zavrsnu rijec. Tako su prema odluci opeg providura Daniela Dolfina iz 1695. Odlukom franjevackih vlasti 1700. Na Miljevcima su, meutim, matice voene jos od 1692. Pavla bila je u Siritovcima, a prema spisu iz 1693. Druga crkva, u Drinovcima, bila je posveena Imenu Isusovu, i jos 1698. Ono sto je vidio tesko ga je pogodilo. Njegove rijeci sve govore:... I tako plovui , s live i desne strane kastele, polace i sela nigda obila i bogata, a sad rasuta prez izma vijahu se. Tad grad Necven s live, a Cucevac s desne ukaza mi i jini razliki kasteli i polace i sela. Drnis, tvravica u Petrovu polju iznad Sibenika, nema neku vaznost; Necven, blizu rijeke Krke na brijesciu, ne bas jak i bez topnistva.... Racki, Prilozi za geografsko... Ne previse daleko je oko deset sela, koja mogu skupiti otprilike dvije stotine dusa s dobrim udjelom vojnika. Nema ni age, ni drugog sudca, nego sandzakov kapetan koji katkada doe. U blizoj okolici osim Drnisa, spominje i Hotibli. Nema nijednog toponima, ali je prepoznatljiv karakteristicni miljevacki trokutasti oblik izmeu Krke i Cikole. Zanimljivo je navoenje starog imena za Cikolu ­ Polisca f. Ostali detalji pokazuju jaku ispremijesanost toponima i prostornu neproporcionalnost npr. Knin na mjestu je Bristana. Kljucna pogreska je postavljanje Opromigna na desnu obalu Krke, sto je posljedica izostavljanja Cikole, kao njezina lijevog pritoka. Ipak broj toponima je mnogo vei, pa tako, osim Opromigne, imamo: Camicaz, na pogresnoj, desnoj strani Krke, prikazan kao utvrda s tri kule na brijegu, daleko od rijeke, zatim je, ponovo s krive, lijeve strane Krke, Zucea, tj. Cucevo, takoer s tri kule, ali na obali. Rog, s tri kule, na krivoj je strani, a uz to je ucrtan nizvodno od Kamicka. Batini, Nekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti, Starine JAZU XVII, Zagreb, 1885. Pavla iz Rovinja, Starine JAZU XXIII, Zagreb, 1890. Zemljovid Sibenika iz 1571. Zemljovi Sibenika iz 1663.

Mjerne jedinice za površinu
No ako teolog doista vjeruje u Boga, tko mu daje pravo tvrditi da se Bog ne moze izraziti snovima? Dok je u nekim krajevima glavna pasa bagrem cija je cvatnja u svibnju, dotle ima krajeva gdje je medober u kolovozu. Ima livada, koje po- slije kosenja sluze za ispasu stoke, a pasnjaka, koji vlaznih go- dina imaju bujnu vegetaciju, te neke povrstine sluze kao sjeno- kose, I. Dio njegova člana 6 glasi:»et oltra l'horte e tenuto il patron adimpirli la sorta di terra, cio e gognali 32... Klisura, na kojoj je sagradjen, tako je nepristupna, da je uza nju u zivu kamenu usjecen uzak prolaz. Arhetip je teznja da se stvore takve predodzbe motiva koje se mogu vrlo mnogo razlikovati u pojedinostima, a da ne izgube osnovni oblik. Ono je slojevito i ima dva osnovna plana: aktualni i historijski. Campo di Piraho, piranska mjera za površinu zemljišta. Ta je mjera po Čremošniku bizantskog podrijetla, dok M.

[Kako zaraditi novac na youtube|Sex erotski filmovi|Tabloid.hr]

Oznake: poslovne, Finansije-, teorija, i, Prakticna, Primjena