Maturanti PPG
29.05.2006., ponedjeljak
Šenoino doba
|
Desetak godina prije Šenoe Društveno-povijesna situacija: Porazom građanske revolucije u Mađarskoj - učvršćivanje Austrije, kraj ilirizma, početak nove germanizacije ; 1851. - 1860.g. - Bachov apsolutizam > ukidanje ustavnih prava za Hrv., ukidanje kmetstva, stvaranje činovničko-birokratskog aparata; seljaštvo oslobođeno, ali osiromašeno, raspadanje seoskih zadruga. Političke stranke : 1. Unionisti - za uniju s Mađarima 2. Vladajući narodnjaci 3. Oporba - pravaši - protiv narodnjaka, traže ujedinjenje uže Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u samostalnu državu pod carem izravno. Kulturno-književna situacija 50-ih godina : - osjetan pad; 1849. prestaju izlaziti Danica i Zora dalmatinska, 1852.g. Mirko Bogović pokreće novi list Neven - književne vrste: - novelistika je najjača : - iz hrv. prošlosti > egzotično-romantičarsko - tzv. hajdučko- turska novela , izmišljeno - iz stvarnog života seoskog i građanskog > Janko Jurković (začetnik seoske novele) i Adolf Veber Tkalčević (jezikoslovac, kritičar, pisac školskih udžbenika, bavi se i metrikom). - poezija: Ivan Trnski - epika: Luka Botić ("Bijedna Mara"), fra Grga Martić (o Bosni) - drama: Mirko Bogović ( najznačajnije ime razdoblja) - povijesne drame koje zapravo upućuju na suvremene prilike; isticanje nacionalnog identiteta Šenoino značenje Šenoa je cjelokupnim svojim djelom ostvario temelje i postao uzorom, i u tematskom i u jezično-stilskom pogledu, daljnim tokovima hrvatske književnosti do kraja stoljeća. Otvarao je i nove perspektive: naslutio je nove teme, a u jezično-stilskom smislu gotovo je izravno utjecao na većinu hrvatskih realista od Eugena Kumičića sve do Ante Kovačića. - 1860.g s padom Bachovog apsolutizma otvaraju se nove mogućnosti za razvoj književnosti (1867.g. Austro-ugarska nagodba, 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba) - 1860.g. javlja se Šenoa i obilježava čitavu epohu do 1880.g. (umire 1881.) - najjači je i najsveobuhvatniji pisac, i književni teoretičar - prvi je stvorio široki krug čitalačke publike - pisao je za narod, realistički, ali i romantičarski da privuče čitatelje - stvorio je teme koje će razrađivati hrvatski realisti Šenoini suvremenici, prema književnim vrstama : - roman: Josip Eugen Tomić ("Melita", završio Šenoin roman "Kletva") - poezija: Rikard Jorgovanić - ep: Franjo Marković ("Dom i svijet") - pripovijetka: Vilim Korajac, Ivan Perkovac i Franjo Marković - drama: - Demeter i Bogović ističu potrebu stvaranja nacionalnog kazališta, jer sve do 1860.g. nema u Zagrebu nema profesionalnog kazališta s rodoljubljem i nacionalnom prošlošću (Šenoa je uveo novi, realistički repertoar, izvodi se njegova komedija "Ljubica") nego postoje amaterske skupine i stalni njemački teatar - Josip Freundenreich još i prije Šenoe stvara "pučki igrokaz" - pučke predstave na narodnom jeziku; izvodi se Nemčićeva komedija "Kvas bez kruha" - sa suvremenom političkom i društvenom tematikom (izborne spletke). -1868. Šenoa postaje ravnatelj i dramaturg zagrebačkoga kazališta - za Šenoe postoji stalna opera - Ivan Zajc je na čelu - politika i publicistika - Ante Starčević (govori, članci, satire), osnovao Stranku prava - Ivan Mažuranić je ban od 1873.g. do 1880.g. i na čelu je Narodne stranke - narodnjak, đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer - utemeljio JAZU 1867.g. i hrvatsko sveučilište 1874.g.; narodnjačka parola, njegovom zaslugom - " Prosvjetom k slobodi". Kasnije su on i Franjo Rački na čelu stranke. Pridružuje im se Šenoa. Mađarska ima, bez obzira na nagodbe, stalan patronat nad Hrv. sve do pada monarhije 1818.g. Mađarska eksploatira hrvatska dobra, posebno u Slavoniji. |
