Hator (božica u obliku krave)
Egipatska božica Hator jedna je od najstarijih poznatih egipatskih božica, možda ne samo drevnog Egipta već i mnogo šireg tadašnjeg egipatskog okruženja. Najstariji poznati nalazi prikazuju Hator kao božicu u obliku krave, ali Hator se tijekom egipatske civilizacije pojavljuje i u drugim oblicima, te se ona često identificira, tijekom razvoja egipatske civilizacije, sa svakom značajnijom lokalnom božicom. No, ime božice Hator pojavljuje se u dva oblika. Prvi oblik je Het Hert što an egipatskom može značiti kao – kuća koja je gore i drugi oblik je Het Heru što pak može značiti - Horusova kuća. Prvi oblik drevni Egipćani rabe rjeđe, a to može upućivati na neku nebesku regiju (dio neba), možda onaj dio neba kuda se kreće sunce, ili dio neba u kojem boravi sunce. Ovo potvrđuje drugi oblik u kojem je Hator dom za Horusa, a kako je Horus drevno solarno božanstvo to je onda možda to. Hator je ponekad prikazana i sa parom rogova na glavi između kojih se nalazi sunčev disk, ali vrlo često ima i lavlju glavu, dvostruku krunu, sunčev disk okružen kobrama … Interesantno je i to da Hator ima više svetilišta u drevnom Egiptu nego sam Horus. Kao velika majka ona je personifikacija prirodne sile obnavljanja i rađanja koja vlada Nebom, Zemljom i zagrobnim svijetom. Najvjerojatnije ni najvatreniji pobornici kulta Hator nisu sigurno znali za sve oblike božice Hator. Od najranijeg doba svaki kult božice Hator ima svoj zasebni izbor od sedam Hator božica, a kasnije poneki kultovi imaju i dvanaest Hator božica. Kasnije Grci Hator poistovjećuju s božicom Afroditom. Što je i normalno jer je Hator kod drevnih Egipćana, pored drugih atributa, zaštitnica ženske ljepote i ljubavi. Kao slavna na Nebu, moćna na Zemlji i kraljica Skrivenog svijeta Hator ima mnogostruke uloge. U kasnijem periodu egipatske civilizacije Hator se poistovjećuje s četiri znamenite božice drevnog Egipta, a to su: božica Nekhebet iz Nekheba, božica Utjaet iz Butoa, (ovdje Athumanunh ima mali problemčić, ovo tj možda je đ, ali stari ga Egipćani nemaju kao ni ć, č ž, š. Tako neka svako tj pročita kako hoće jer može biti i đ i ć.), božica Bast iz Bubastisa i božica Neit iz Saisa. No, o njima drugi put.
Post je objavljen 16.10.2004. u 22:10 sati.