Slika uz post predstavlja neki mogući raspored odigranih kamenova. Prikazan je samo dio ploče, pa i broj stavljenih bijeli i crnih u prikazu nije jednak. Ima ih i na neprikazanom dijelu.
Odigrani kamenovi na ploči imaju svoje djelovanje na okolinu. Kada se na okupu nalaze istobojni, onda je njihovo djelovanje veće. Ako se oni povežu uokolo, tada samo oni djeluju na površinu unutar njih. Tako oni, kao neki graničari, ograđuju prostor. Prostor čine međusobno povezana slobodna sjecišta. On može biti od crnoga, bijeloga ili ničiji. Na našoj slici crni je prostor prikazan plavo, bijeli crveno, a neutralan ili ničiji bijelo. Crni ima 16 prostornih poena, a bijeli 11. Neutralnih je sjecišta 14, ne računajući ona na horizontali 10 i vertikali N.
Koje su vrijednosti s kojima na ploči igrači raspolažu. To su prvo kamenovi, koje se stavlja na ploču. Kao drugo je površina ploče, na koju igrači djeluju svojim odigranim kamenovima. Broj stavljanih kamenova na ploču je jednak. Razliku u poziciji čini veličina prazne površine, koja ovisi o položaju stavljenih istobojnih kamenova. Sada nam je jasno, da takvi dijelovi prazne površine mogu biti ‘u vlasništvu’ jednoga od igrača, ali i neutralni.
Površina ima vrijednost, a ona se vrednuje brojem slobodnih sjecišta koja je čine. Počelo se govoriti o površini koja predstavlja razliku među igračima. To liči na nešto šte je možda i najvažnije za pobjedu. Da li je to sada nešto potpuno novo? Ustvari, nije. Stvar je samo našeg gledanja. Prostor nam je potreban već i u atari-gou.
Do sada naučene tehnike zarobljavanja i zarobljavanje samo važno je i u gou. Atari-go je ustvari na putu razumjevanja goa, ali od jednostavnijih stvari, koje su potrebne kod zarobljavanja protivničkih i čuvanja svojih kamenova. U slijedećem postu predstaviti ćemo značaj prostora u igri na zarobljene kamenčiće, tj. igri atari-goa..
Polako već blogiramo i po prostorima i to uz voditeljsvo blogera Mladena, koji Vas sve, ma koliko Vas god ima na ovom blogu, pozdravlja
Post je objavljen 02.08.2004. u 10:04 sati.