Pan – bog šuma i pastira (grč. Pan, lat. Pan)
Pan je sin nimfe Driope i boga Hermesa, a već kao beba rodio se s kozjim nogama, rogat i bradat. Njegov izgled toliko je uplašio njegovu majku da ju je obuzeo dotada nezapamćen strah, pa se takav strah još i danas naziva 'panični strah'. Naime, nimfa Driopa, majka Panova, jednostavno je pobjegla 'glavom bez obzira' i ostavila malog Pana samog. No, otac Hermes ostao je 'hladne glave' i prihvatio sina takvog kakav je, te ga poveo sa sobom na Olimp. Na Olimpu bogovi su se toliko smijali i rugali Panovu izgledu da je nesretnik jednostavno pobjegao iz obilja i sigurnosti Olimpa u mračne i opasne arkadijske šume. Pan je skriven od svih odrastao u tim šumama čuvajući stada, svirajući na fruli i povremeno boraveći u društvu satira i nimfi. Pan je volio biti u društvu boga vina Dionisa i uživao u njegovim veselicama. Drugi bog čije je Pan društvo obožavao bio je bog Apolon kojeg je Pan podučio tajnama proricanja iako je znao da će kasnije Apolon utemeljiti proročište u Delfima koje će biti suparničko njegovom proročištu u Arkadiji. Kasnije su Rimljani izjednačili Pana s Faunom. Pan je bio vrlo sklon smrtnim ljudima, a najviše je volio pastire kojima je čuvao stada od svih opasnosti. No, Pan je bio izuzetno opasan i nasilan ako bi se ga iznenada probudilo iz sna. Neopreznost su mnogi platili time što ih je, u trenutku kada bi probudili Pana, obuzeo paničan strah. Tako su godine 490. p. K. perzijski vojnici neoprezno probudili Pana iz sna jurišajući na položaje Atenjana. Pana je to toliko razbjesnilo da je zaurlao na perzijske vojnike koje je uhvatio panični strah, te su oni u paničnom strahu napustili bojište. Atenski vojnici u jednoj pećini nedaleko Maratona podigli su Panu svetište u znak zahvalnosti. (Athumanunh nije siguran da li je Pan osobno protjerao Perzijance i tako pomogao Atenjanima u bitki kod Maratona, ali je siguran da Panova pećina blizu Maratona dosita postoji, a otkrili su je arheolozi krajem 19. stoljeća.) Mitologija je zapamtila mnoge Panove ljubavne jade. Kada se Pan zaljubio u nimfu Pitiju, no, kada ga je vidjela ona se od straha pretvorila u omoriku. Onda je salijetao nimfu Siringu, no, ona se opet od straha odlučila za skok u vode močvare i tamo se pretvorila u trstiku. Naklonost je jedino dobio od nesretne nimfe Eho, kojoj pak ljubav nije uzvratio Narcis, koja ga je po šumama pratila samo kao glas. Mitologija pak je zapamtila i natjecanje Pana i Apolona u sviranju, dakako, pobijedio je Apolon sa svojom lirom, ali tijekom tog natjecanja kralju Midi izrasle su magareće uši, a kako i zbog čega Athumanunh vam to ispriča neki drugi put.
Post je objavljen 30.03.2005. u 20:39 sati.