Ovo je bila prva pjesma koju sam napisala. Radi se o maloj lisici koja traži svoje mjesto u svijetu i koja želi nekome pripadati. Bila je strašno sebična, ali je uvijek osječala neku potrebu za drugom osobom. Iva je bila djevojka čije se ime uklapalo u stihove. Bila je luckasta i sa pjegicama. Imala je kečkice i bila je mršavica. Napisala sam pjesmu sa 8 godina. Kad sam ju pročitala mami rekla je: "Oh, dušo, stvarno lijepo čitaš!" Naime, nije vjerovala da sam bila sposobna da sama napišem dvije rečenice koje se rimuju. Kasnije sam joj to pokušala objasniti, čak sam joj pokazala i svoj rukopis na papiru. Ali ona je mislila da sam to prepisala iz udžbenika. Nisam se više trudila da joj to objasnim.
Pjesma je glasila ovako: