.
.
kava je gorča dnu cigarete
žlijebom se račva
do mirisa jorgovana
i teče okusom
u kojem se okusi slažu
spustiš se s njim
do stijene na njezinom dlanu
vidiš li Zvijezde?
Kentaura?
čuješ li što kažu?
prešutim sve dostupne odgovore
zatvorim oči slici
gdje okrunjen Putnik
čeka se eklipsi
i tamo iz utrobe
slanoj vodi
predat će ga pjeni
već znam: početkom
iz pjene prije svega
bit će ljepota
bezobzirna svakom tijelu
i bit će struna
svim penjačima usponom k visu
mogu uspijevati
i nikada ne stići
a mogu padati dnu
neprestano ga podižući
sve dok se falange misli ne slome
nadomak snu
preobrazivši se u stube
odakle nema povratka
odgledanom vremenu
već sad znam:
poslije svega ostat će ljepota
nepokidiva struna
razapeta južnom obratnicom
po svim četirima stranama svijeta
odakle niže
nema vučjih staza
nigdje ih tamo nema
iscrpljene su hodom gore
potrošene su
poput odrastanja dječjeg osmijeha
prestankom djevičanstva
ovdje kraljevat će
stjenovita nužnost
koja svojim bridovima
sve ispred sebe siječe
u sve poslije
i nema joj početka kraja
.
.
Post je objavljen 18.04.2023. u 21:02 sati.