Opet je došla i kao uvijek nam prišla, ali ovaj put dolazak je bio nježan, tih, sunčan, radostan i obasjan njenom raskošnom ljepotom.
Gledam je… sva je obasjana rujanskim suncem, sva se zaodjenula još uvijek zelenim lišćem i raznobojnim ljetnim cvijećem.
Ne vjerujem joj, da će ostati ovakva, jer promijeni se … zanijemi, šuti, kiše liju, ali kao da ne smiju onom jačinom padati, jer se mi još uvijek želimo Suncu nadati.
Takva je ona ... jesen … tako je uvijek doživim svakog rujna, a znam da su i njena nadanja bujna kao i moja, jer svake jeseni takva maštanja i nadanja vraćaju se i meni.
napisano: 09.09.2021. u 11:10h, pjesma je iz moje 19. neobjavljene zbirke poezije
Sva autorska prava pridržana. Nijedan dio ove pjesme ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvom obliku niti ikakvim sredstvima elektroničkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.