Marketing
Segestika i Siscia
Kad sam se prije tridesetak godina nastanila u Panoniji nisam se baš najbolje snalazila u gradu. Stanovala sam u novom naselju na desnoj obali Kupe, a to je zapravo poluotok koji čini sama rijeka tako što prije utoka u Savu zavija u obliku velikog slova U. Kad se s vrha tog poluotoka spustiš do Frkovićevog mosta i pređeš preko Kupe, eto te u Sisciji. A mene su prvih nekoliko mjeseci u grad vozili autom. Budući da je promet u gradu organiziran tako da se stalno voziš u krug, ja se nikako nisam mogla orijentirati. Kad izađem iz auta nikad ne znam gdje je sjever, gdje je jug, gdje je istok, gdje je zapad. Pojma nemam na kojoj strani mi je Zagreb, na kojoj strani mi je Petrinja, gdje mi je željeznički kolodvor, gdje mi je Galdovo, gdje je tvrđava, gdje je Caprag, a gdje Naselje. Ništa, velim ja, sad je dosta toga beskonačnog vozikanja u krug. Sad će novopečena Siscijanka navuć tenisice, stavit torbicu preko ramena i naočale na nos, pa lijepo krenuti u grad pješice. I to sama, da ja vidim kak je to organizirana ta famozna rimska Siscia.
Spustim se najprije kraj bolnice do staroga zidanoga mosta, pređem preko mosta, pogledam Kupu kako lijepo mirno teče, i eto me u Sisciji. Skrenem lijevo u Prvu ulicu paralelnu s rijekom, šibam do kraja, skrenem desno, kad eto me na autobusnom kolodvoru. Dignem glavu kad eto ti i željezničkog kolodvora. Skrenem desno, eto me u Drugoj ulici, paralelnoj s Prvom. Šibam do kraja Druge ulice i onda napokon shvatim: četiri glavne siscijanske ulice teku paralelno s rijekom Kupom u pravcu sjeveroistok jugozapad, a ostale kraće ulice presijecaju ih pod pravim kutem. Kad sam shvatila kako je grad orijentiran i organiziran, sve se u glavi posložilo i odmah sam znala gdje je moj rodni bijeli Zagreb grad, a gdje Petrinja, grad mojih pradjedova.
Nakon toga sam otišla u Gradski muzej da saznam nešto više o gradu u kojem živim, pa sam tamo doznala da je naselje sojeničkog tipa na Kupi vjerojatno postojalo kroz sva prapovijesna razdoblja. Na web stranici muzeja čitam da "nalazi pomno obrađenih kamenih sjekira koje se mogu datirati u eneolitsko razdoblje upućuju na čovjeka ratnika koji se ovdje nastanio potkraj 4. tisućljeća pr. Kr. i stvorio prvu kulturu." Arheološki nalazi iz drugog i prvog tisućljeća prije Krista potvrđuju da su ljudi ovdje živjeli i tijekom brončanog doba. A nakon toga obitavali su tu i trako-kimerijski ratnici s Istoka, nositelji novog željeznog doba, čiji stariji period traje od 8. do kraja 5. st. pr. Kr. Segestika, utvrda i naselje koje spominju rimski pisci u periodu od 2.st. do 1.st. pr. Kr. vjerojatno je bilo smješteno na desnoj obali Kupe, na povišenom dijelu današnjega grada zvanom Zibel i u poluotočnom dijelu meandra Kupe zvanom Pogorelac. To je razdoblje mlađeg željeznog doba koje traje od početka 4. do kraja 1. st. pr. Kr. Od druge polovice 4. st. pr. Kr. ovdje su živjeli Segestani koji se dijele na ratničku vojnu aristokraciju i puk. Ratnički sloj živi od kontrole materijalnih dobara, ratovanja i pljačke, a puk se bavi poljoprivredom, trgovinom i obrtom: metalurgijom, drvodjelstvom i proizvodnjom keramike. Segestika je postojala sve do 35. godine pr. Kr. kad su ovo naselje, smješteno na strateškom položaju ključnom za osvajanje Panonije, osvojile rimske legije predvođene Oktavijanom, budućim carem Augustom. Time Segestika postaje važno vojno uporište, a kasnije na lijevoj obali Kupe nastaje i slavni rimski grad Siscija. Na temeljima rimske Siscije smješten je i današnji grad Sisak.
Nakon posjeta muzeju prošetala sam se i do sisačke tvrđave da vidim to čudo u blizini kojega se odigrala slavna bitka - premda smatram da u ratovanju nema ničega slavnog - daleke 1593. godine. I tu sam dosta toga saznala o životu ljudi u ovim posavskim i pokupskim krajevima.
Kako su godine prolazile imala sam priliku razgovarati i s brojnim stanovnicima Siska koji doista vole svoj grad, ali često ne znaju baš mnogo o njemu. Pa su tako neki od tih sugovornika mislili da je Segestika samo tvornica u kojoj se proizvodi alkohol, a Siscia samo tvornica u kojoj se šiva lijepa odjeća.
Post je objavljen 16.03.2021. u 14:55 sati.