Stećci i njihove nekropole su jedna od misterija bosanskohercegovačke historije. Najveće dileme se svode na pitanja njihovog porijekla, pripadnosti pokojnika koji su sahranjivani ispod stećaka, kao i simboličkih poruka koje nose pojedine predstave uklesane na njima.
Bosna i Hercegovine, Hrvatska, Srbija i Crna Gora još 2009. godine dogovorile su realiziranje Projekta nominacije stećaka za upis na UNESCO Listu svjetske baštine. Pet godina kasnije, do kraja novembra 2014., u Beogradu slijedi još jedan sastanak predstavnika državnih komisija oko usaglašavanja obimnog materijala. Ukoliko UNESCO uvaži aplikaciju za upis stećaka na Listu svjetske baštine, ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici bit će prvo upisano kulturno dobro nominirano od strane više država.
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Karakteriše ih bogata ornamentika te zapisi, epitafi, koji govore o specifičnom odnosu prema životu i prema smrti. Pojavljuju se od druge polovine 12. vijeka, a njihova prva faza traje i tokom 13. vijeka. Intenzivno se klešu i ukrašavaju u 14. i 15. vijeku, a u 16. ova vrsta sakralne umjetnosti postupno nestaje.
....
SA STEĆKA IZ 1377. GODINE
….. ne plasim se ja vlkova vetc ljujdi.
Da je po vlkovma ovaj biljeg bi vjetcnost nadzivio.
1377., kad Kralj nas bjese Tvrtko.