Prazan
Ostavljen
Sam
Nasmiješen
Nebo me gleda i ja gledam njega
okolo hodaju ljudi sa ogledalima umjesto glava
Ja
grizem komadiće neba i pitam se
čemu išta
osim
strasti,
snažne kao nošene olujom
kao obuzete magijom
Ispod oluje lete veliki galebovi
i ja
ih gledam i ne zavidim im
na spsobnosti da lete
Čovjeku u radnji pored
ukrao sam osmijeh
i sada ga nosam, nadajući se
da ću ga vidjeti i
u oogledalu
Nebu sam ukrao besprostornost
i sad je ljubomorno čuvam
kad mi zatreba, da pobjegnem
od lavova i tigrova
iz svog stomaka
Dan je sunčan i ja rukama pomičem sunce
da mi stoji točno iznad glave
da me čuva od tuđih pogleda
dok se nebom omotajem kao dekom
da me zaštiti od tuđih dodira
Sam
prazan
a ispunjen
do kraja
kao boca
eksiran
i čekam
da me ponovo napune
Post je objavljen 02.11.2019. u 13:07 sati.