Turizam
Važna godina za turizam bila je i 1979, kad su na UNESCO-ovu listu svjetske baštine upisana prva tri područja Dioklecijanova palača u Splitu, stari grad Dubrovnik i nacionalni park Plitvička jezera. Primijetite da su ovo podaci za 2014. S obzirom na najavljene dodatne linije u 2013. Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših obala s više od tisuću otoka, ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka i 10 parkova prirode, kulturno i povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Trogir i Dub rovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šiben ska katedrala te blagom mediteranskom klimom kojom privlači turiste tijekom cijele godine.
Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi ima nekoliko međunarodna brodarska kompanija kao što su i Jadrolinija. Na Kvarneru su smještena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600 obiteljskih domaćinstava. Može se i prenoćiti u 14 soba sa 27 kreveta.
Turizam - Kao što će se ljubitelji povijesti slikati u Dioklecijanovoj palači, a ljubitelji prirode na Plitivičkim jezerima, tako će se npr. Jedna zanimljivost — u zadnjih 15 godina dakle uključujući period velike svjetske financijske i gospodarske krize , samo jedne godine 2009.
Brazil, Rusija, Indija, Nigerija, danas su među zemljama čiji turistički potencijal daleko zaostaje za njihovim ekonomskim razvojem, piše u novom izvješću o rastućim tržištima usmjerenog fonda Renaissance Capital. Za razliku od njih, Hrvatska je turističko čudo globalne tranzicije, mala zemlja čiji turistički bum danas nadmašuje očekivanja investitora. Što brojke kojima se čudi Renaissance Capital, a prenosi ih i londonski Financial Times, doista znače za Hrvatsku? Točno je da hrvatski turizam danas doživljava renesansu. Hrvatska je europska hit-destinacija za turiste iz cijelog svijeta, a to donosi novac. S ovogodišnjih procijenjenih 8,5 milijardi eura prihoda 9,2 milijarde dolara , koliko je najavio dosadašnji ministar Anton Kliman, udio turizma u BDP-u ostaje značajnih 18 posto, koliko su izračunali i analitičari MMF-a. S njegove točke, Hrvatska je zemlja koju nijedno od novih tržišta dugo neće moći nadmašiti. Prema statistici Europske unije, Hrvatska je, unatoč nespornom rastu iz godine u godinu, ipak tek osma najpopularnija europska turistička destinacija. Ispred nje su Španjolska, Italija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Grčka i Njemačka. U Hrvatskoj, međutim, udio prihoda od turizma čini visokih 18 posto BDP-a, što je stavlja u grupu s Maltom 14,5 posto i Ciprom 13,2 posto , dok se turistima najpopularnija Španjolska u svom BDP-u, unatoč krizi, na turizam oslanja sa svega 4,4 posto BDP-a, a udio turizma u BDP-u ostalih europskih turističkih velesila u rasponu je od talijanskih i francuskih 2,1 posto do njemačkih 1,1 posto. Ulagačima u hrvatski turizam niz kriza na Mediteranu donio je neočekivane sretne godine. Zato je lako previdjeti opasnost: rijeka turista koja nakon što je pobjegla prvo iz Egipta i Tunisa, onda, iako u manjoj mjeri, iz Grčke, a danas sve više i iz Turske, puni hrvatske ali i talijanske, španjolske, tajlandske... Shvatimo li današnji zvjezdani status Hrvatske na europskim i svjetskim turističkim grafovima kao trajni trend, mogli bismo olako zaključiti da rastući udio turizma u BDP-u i nije prijeteća statistika. Samo kratak izlet izvan statističkog okvira brzo sugerira drukčije razmišljanje - Tajland, Maldivi, Makao, Sejšeli, pa i bilo koja država na Karibima, osim visokog udijela turizma u BDP-u, dijele još samo jednu zajedničku karakteristiku: to su zemlje ogromnih socijalnih razlika s ogromnim brojem siromašnih stanovnika. Teži li tome Hrvatska? Ne želi li biti siromašna zemlja velikih socijalnih razlika, Hrvatska mora što prije promijeniti svoju strukturu BDP-a. Takve su, naime, sve zemlje koje su odlučile turizam iskoristiti kao osnovni zamašnjak ekonomije. Vratimo se na statistiku. U Indoneziji je, unatoč Baliju, ta brojka 11. S druge strane, u po turističkim posjetima rekordnom SAD-u ta je brojka prema istom izvoru 8,2 posto BDP-a, koji je visokih 55. U svim zemljama koje su istovremeno turističke i razvijene BDP je daleko viši od hrvatskog, ali su mu sastavnice zdravije. Prosjek BDP-a u EU je 37. Ukratko: nesumnjivo vodeća hrvatska pozicija na grafu koji pokazuje udio turizma u BDP-u turistima zanimljivih država dobar je pokazatelj za investitore u branši, ali poziv na pojačan oprez svima koji su zaduženi za brigu o standardu građana.