Hrvatska tradicijska glazbala
Osnovni ton žuto zvono kasnije je predstavljao i osnovu kineskog mjernog sustava pa frula napunjena zrnima postaje i mjera za težinu koju je, osim carskog Odjela za glazbu, koristio i kineski Ured za mjeru i težinu. Standardna menzura je 330 mm jer se pokazalo kako je ta menzura u najboljoj sinergiji sa prvoklasnim Thomastik ľicama.
Čembalo je preteča klavira i popularno glazbalo 16. Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje tj.
Hrvatska tradicijska glazbala - Sopile su glazbala karakteristična za Istru, Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke a diple, dvocijevne sviraljke s rupicama i piscima s udarnim jezičcem možemo naći na području Dalmacije, Dalmatinske zagore i Like. Uživajte u glazbi u svom punom potencijalu.
Zbirka glazbala U Zbirci glazbala nalazi oko 600-tinjak predmeta koji predstavljaju vrijedne primjerke narodnog glazbenog stvaralaštva, izrađenih i ukrašenih različitim metodama i tehnikama te svirana u raznim društvenim kontekstima. Najstariji su primjerci iz polovine 18. Glazbala su podijeljena prema HS klasifikaciji na aerofone zrakozvučne , kordofone žicozvučne , membranofone opnozvučne i idiofone samozvučne. Najbrojniji su aerofoni među kojima kao najjednostavnije spominjemo životinjske rogove, bučine i trube od kore drveta. Brojne jednocijevne i dvocijevne sviralice sa nizom rupica za prebiranje kao što su frulice, dvojnice, jedinke i slično obično su izrađivali pastiri za vlastitu zabavu a mogu se susresti na čitavom području Hrvatske. Sopile su glazbala karakteristična za Istru, Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke a diple, dvocijevne sviraljke s rupicama i piscima s udarnim jezičcem možemo naći na području Dalmacije, Dalmatinske zagore i Like. Diple mogu biti samostalne ili se pričvrstiti uz kozju odnosno ovčju mješinu, koja služi kao rezervoar zraka, pa će se tako stvoriti novi tip instrumenta — mješnice, mišnice, gajde odnosno dude. Mješnice se geografski vežu uz hrvatsko jadransko područje, gajde uz gorsku i nizinsku Hrvatsku, a dude su se koristile u bilogorsko-križevačkom kraju te na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske. Od kordofonih glazbala posebna su cjelina muzejske zbirke gusle — glazbala s jednom ili dvije strune, korpusa prekrivena tankom životinjskom kožom. Gusle su značajka dinarskog kulturnog područja, za razliku od lirice, koja se susreće u južnom dijelu Dalmacije. U Zbirci se nalaze i tambure, od malih bisernica i dangubica za samačku svirku, preko većih bugarija i tambura do basova berde , od kojih se mogu sastavljati manji sastavi, ali i čitavi orkestri. Najmanja po broju predmeta je grupa membranofona: s područja Hrvatske postoje samo dva manja bubnja, dok je idiofonih glazbala dvadesetak. To su u najvećem broju čegrtaljke koje su izrađene uglavnom od drva, s mehanizmom koji okretanjem stvara čegrtavi ton. Posebnu ulogu imaju u godišnjim običajima koristeći se u karnevalskim povorkama da se proizvede što jača buka, te tijekom posljednja tri korizmena dana pred Uskrs, kako bi se njima najavljivao crkveni obred. S obzirom da su glazbala dio narodnog stvaralaštva i da su ih izrađivali uglavnom samouki majstori, mnoga glazbala imaju i likovnu umjetničku vrijednost pa karakterističan ornament na pojedinim glazbalima često upućuje na magijsku komponentu u narodnom stvaralaštvu.