Marketing
Oglasi Delnice Osobni kontakti(9. strana) - Stvarne djevojke
untitled
Click here: Oglasi Delnice Osobni kontakti(9. strana)
Osobni broj osiguranika: 2. AGM je, prije svega, nakladnička kuća. Ovaj se p ristup, m eđutim, u samoj praksi obrazovnog djelovanja očituje shvaćanjem obrazovanja kao nečeg što je k v antitativ n o odredivo, što se uopće i jedino može k v antitativ n o određivati.
Na taj se način izbjegava mogućnost da utjecajan pojedinac nametne svoje mišljenje cijeloj skupini. Kod ostalih modula koji su uključeni u rad SUVT-a postupak za uvid u status predane prijave status: novi, predan, odbijen i prihvaćen Prihvaćen što ga je prihvatila mjerodavna institucija SUVT-a je sljedeći: - u padajućem se izborniku na lijevoj strani vrši izbor tvrtke te iz predloženih statusa dokumenata radni, ova godina i svi odaberemo ova godina ili svi te potvrdimo izbor dokumenta s aplikacijom Pronađi. Ođrvati se toj navadi moguće je ako se marksizam kao mišljenje revolucije emancipira od trenutnog stanja stvari. Mjesečna obveza doprinosa za osnovno zdravstveno 9.
Savjeti za uspješno prekidanje karijere - Doktor Živago, I, str.
Evo nas ponov-no zajedno u ovoj, novoj 2008. S novom nam je go- dinom, eto, stigla i nova, koalicijska vlada na kojoj je tijekom idućih četiriju godine velika odgovornost. Dolazeći ulazak u NATO i EU ne samo da su povijesni događaji, nego sa sobom donose i temeljite promjene na svim područjima života u Hrvatskoj. Stoga će biti potrebno mnogo mudrosti, zna- nja, domoljublja i sposobnosti našim čelnicima, ali isto tako i mnogo razumijevanja, strpljenja, pa i nekih novih odricanja svima nama, običnim građanima koji volimo našu domovinu, kako bismo sa što manje, pogotovo soci- jalnih potresa, ušli u tu veliku zajednicu Europu, koja već sada ima više od pola milijarde ljudi. U pozitivnom ozračju nastupnih izjava premijera, vlade i ministara nadajmo se da neće biti zaboravljeni ni izvandomovinski Hrvati koji su u tako velikom broju dali povjerenje upravo pobjedničkoj opciji. No, to će se, pretpostavljam, najbolje vidjeti u budućim planovima i programima resornih ministarstava i državnih ureda vezanih za iseljeništvo, Hrvate u BiH i hrvatske manjine, pa tako i za HMI kao jedinstvenu državnu ustanovu spe- cijaliziranu upravo u tim djelatnostima. A više o našim planovima za ovu godinu u jednom od idućih brojeva. Mi ovdje u uredništvu, i unatoč podužim blagdaima i godišnjih odmora, potrudili smo se da na vrijeme u rukama imate prvi ovogodišnji broj, prepun raznovrsnih, zanimljivih i kvalitetnih priloga. Letimičan pogled na sadržaj govori o pravoj lepezi bogatstva i ljepote hrvatske zemlje, baštine, kulture i duha njezinih kćeri i sinova, kako u domovini, tako i diljem svijeta. Meni kao glavnom uredniku koji uskoro ulazim u četvrtu pretpostavljam i zadnju godinu svojeg manda- ta, uvijek je iznova zadovoljstvo listati stranice svakoga novog broja Matice, jer se u mislima vratim u one davne dane, mjesece i deseteljeća provedene u Australiji, i to u ona olovna vremena, kada je svaka hrvatska, domovin- ska riječ hranila i snažila našu emigrantsku dušu. I to u doba kada smo mogli tek sanjati i maštati svoju hrvatsku državu. A danas je ona tu, i danas ovaj naš, kako ga volim zvati, most zajedništva, naša Matica, u vašim dušama i mislima zrcali tu našu, hrvatsku stvarnost. Stoga to više osjećam svu odgovornost ovoga svojeg poslanja, ali i zahvalnost uredništvu i suradnicima, kao i vama na dosa- dašnjoj potpori. With the New Year we have also gained a new, coali- tion Government that faces great responsibility over the coming four years. The upcoming accessions to NATO and the EU are more than just historic events; they also bring with them fundamental changes in all facets of life in Croatia. Great wisdom, knowledge and capability then will be needed by our leaders, but also plenty of understanding, patience, and some new sacrifices for all of us, the common citizens who love our homeland, in order to with as few as possible disruptions, social ones especially, enter this great European community, already numbering over half a billion people. In the positive atmosphere of the inaugural speeches given by the Prime Minister and the cabinet ministers we hope that Croatians living abroad who have in such large numbers given their confidence to the winning option will not be forgotten. For me, as editor-in-chief, embarking on the fourth and I suppose the last year of my mandate, it is always a pleasure to turn the pages of each new issue of Matica magazine, as I turn back in my thoughts to those dis- tant days, months and decades spent in Australia and to those leaden times when every and any homeland Croatian word fed and strengthened our emigrant souls. And to that time when we could only dream and imag- ine our own independent Croatia. Now it is here, and today this, as I like to call it, bridge of unity, our Matica, reflects our Croatian reality in your hearts and in your thoughts. On this account I feel all the more the respon- sibility of my vocation, and also gratitude to the editorial staff, our associates and to you on your support to date. Hoping always for an even better future I remain... Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Drugi mandat premijeru Sanaderu Sanader je zahvalio svojim koalicijskim partnerima HSS, HSLS, HSU i osam zastupnika manjina jer su prepoznali potrebu za novim razvojnim iskorakom. Najavio je da će nova vlada raditi na prevladavanju nepotrebnih podjela u hrvatskom društvu Hrvatska je 12. Hrvatski je sabor nakon cjelodnevne rasprave s 82 glasa za i 62 protiv izglasao povjerenje Ivi Sana- deru kao novom premijeru i članovima njegove vlade. Novu vladu podržali su zastupnici HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, HSU- a, SDSS-a i nacionalnih manjina, a protiv su bili zastupnici SDP-a, HNS-a, IDS-a i HDSSB-a. Potpredsjednici Vlade iz redova HDZ-a su Jadranka Kosor, zadužena za društvene djelatnosti, vanjsku politiku i ljudska prava i Damir Polančec za gos- podarstvo. Potpredsjednica je i Đurđa Adlešić HSLS za unutarnju politiku i Slobodan Uzelac SDSS , zadužen za regionalni razvitak, obnovu i povratak. Kosor je potvrđena i kao ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a Polančec kao ministar gospodarstva. Od članova HDZ-a u Vladi će biti i Gordan Jandroković kao ministar vanjskih poslova i europskih integracija, Berislav Rončević kao mini- star unutarnjih poslova, Ivan Šuker kao ministar financija, Božo Biškupić kao ministar kulture, Dragan Primorac kao ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Branko Vukelić dobio je povjerenje kao ministar obrane, Ana Lovrin kao mini- ZASTUPNICI NOVOG SAZIVA SABORA IZGLASOVALI POVJERENJE VLADI Pripremio: Zlatko Tkalec Članovi nove hrvatske Vlade nakon izglasavanja povjerenja u Hrvatskom saboru strica pravosuđa, Božidar Kalmeta kao ministar mora, prometa i infrastrukture, Marina Matulović-Dropulić kao mini- strica zaštite okoliša, prostornog uređe- nja i graditeljstva. Darko Milinović novi je ministar zdravstva i socijalne skrbi, a Petar Čobanković je na čelu novog Mini- starstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministar turizma postao je Damir Bajs HSS , a njegov stranački kolega Božidar Pankretić novi je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nakon dobivanja povjerenja, Sana- der i članovi vlade položili su svečanu prisegu. Ponovnim izborom za predsjednika vlade, Sanader je postao prvi hrvatski premijer koji je osvojio drugi četvero- godišnji mandat. Predstavljajući vladin program, Sanader je istaknuo da se radi o presedanu u tranzicijskim zemljama. Kao glavne ciljeve za sljedeće četiri godi- ne spomenuo je dovršetak integracijskih procesa i novi razvojni skok hrvatskog gospodarstva. Ocijenio je da Hrvatska, nakon Domovinskog rata i razdoblja nužnih reformi ulazi u razdoblje novog razvojnog skoka, za što je, smatra, u uvjetima zaoštrenih gospodarskih i fi- nancijskih uvjeta u svijetu, nužno daljnje jačanje međunarodnog položaja države. Najavio je i da će Vlada u najkraćem roku pripremiti sva pregovaračka po- glavlja, reforme i zakone za ubrzavanje pregovora s EU, ističući kako očekuje i da će rastuća potpora građana biti pozitivan poticaj dobivanju pozivnice za puno- pravno članstvo u NATO-u u travnju. Kao glavni cilj na unutarnjopolitičkom planu naveo je stabilan gospodarski ra- zvoj, uz očuvanje makroekonomske sta- bilnosti, jačanje društva znanja i ukupne konkurentnosti gospodarstva, pri čemu će posebnu pažnju posvetiti regionalnom razvitku, poljoprivredi i turizmu. Zahvalio je i svojim koalicijskim partnerima HSS, HSLS, HSU i osam zastupnika manjina jer su prepoznali potrebu za novim razvojnim iskorakom. Najavio je da će nova vlada raditi na prevladavanju nepotrebnih podjela u hrvatskom društvu. Konstituiran šesti saziv Hrvatskog sabora Izborom Luke Bebića za novog predsjednika 11. Svečana je sjednica počela u nazočnosti pred- sjednika države Stjepana Mesića, predsjednika Vlade i mandatara Ive Sana- dera, svih dosadašnjih predsjednika Sabora, predstavnika najviše sudbene vlasti, biskupa đakovačko-srijemskog i predsjednika HBK Marina Srakića te predstavnika brojnih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, diplomatskog zbora na čelu s apostolskim nuncijem Franciscom Javierom Lozanom, predstavnicima udruga Domovinskog rata, sindikata, župana i rektora hrvatskih sveučilišta. Nakon intonacije hrvatske himne i odavanja počasti braniteljima poginulima u obrani domovine, zastupnici su prisegnuli. Bez rasprave, gotovo jednoglasno, za potpredsjednike Sabora izabrani su Vladimir Šeks, Ivan Jarnjak i Josip Friščić. Dru- ga dva potpredsjednika iz redova oporbe nisu izabrana. SDP je, naime, ponudio svoja dva kandidata, Željku Antunović i Nevena Mimicu, a HNS Vesnu Pusić. Novoizabrani predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić u svom prvom obraćanju zastupnicima pozvao je na suglasje u strateškim ciljevima, ocijenivši da je pred novim sazivom Sabora posebno izazovno razdoblje u kojem bi Hrvatska trebala dovršiti svoj put integracije u EU i NATO. Riječ je, na- ime, o stručnome godišnjem skupu na kojem se razmatraju status, problematika i aktualnosti vezane uz hrvatske manjine u europskim državama. Forum je okupio vodeće predstavnike hrvatskih manjina iz Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije, predstavnike institucija iz Republike Hrvatske čiji dje- lokrug rada obuhvaća brigu i interes za hrvatske manjine u Europi, predstavnike Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, kao i predstavnike veleposlanstava spo- menutih zemalja u Republici Hrvatskoj. Tema je ovogodišnjega skupa je, Hrvatske manjine u europskim zemljama i pristup fondovima EU — dosadašnja iskustva; mogućnosti suradnje i povezivanja na temelju zajedničkih programa za očuvanje manjinskog identiteta s ciljem dobivanja sredstava iz fondova. Zamišljen je kao mjesto dijaloga na kojem se aktualizira i razmatra položaj hrvatskih manjina u državama u kojima žive. Uz to, Forum hrvatskih manjina pruža prigodu za uzajamno bolje upoznavanje, informira- nje, savjetovanje, te jačanje međusobne suradnje. VELIKI BROJ SUDIONIKA I KONSTRUKTIVNI DIJALOZI Pozdravno slovo nazočnima uputila je ravnateljica HMI-a Katarina Fuček, koja je ujedno i otvorila skup. Nazočne su ODRŽAN 13. FORUM HRVATSKIH MANJINA Napisala: Marija Lučić Snimio: Žorži Paro Voditeljica Foruma Eliana Čandrlić pozdravili mr. Vladimir Lončarević, pomoćnik savjetnika Predsjednika za pitanja političkog sustava Ured pred- sjednika RH , Mirjana Bohanec Vidović, pomoćnica ministrice vanjskih poslova i europskih integracija, Ivana Sučec Trakoštanec, predsjednica Pododbora za hrvatske nacionalne manjine u europ- skim državama Hrvatskog sabora, dr. Jasmina Kovačević-Čavlović, načelnica Odjela za hrvatske manjine MVPEI, mr. Milena Klajner iz Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, predsjednica Ureda, te preč. Ivan Kutleša iz Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Uvodno izlaganje održala je Elijana Čandrlić, urednica na Hrvatskom radiju, te moderatorica skupa. Stručna izlaganja održali su Iva Fr- kić, voditeljica Odsjeka pri Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, te Josip Tvrtko Čelan, stručni savjetnik u Upravi za in- tegrirani regionalni razvoj u Ministartvu mora, turuzma, prometa i razvitka. Tom su prigodom svoja izlaganja uputili predstavnici hrvatskih manjin- skih zajednica iz Europe: Juraj Cvečko, predsjednik Hrvatskoga kulturnog sa- veza u Slovačkoj - Bratislava, Ivo Garić, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji - Ljubljana, Jašo Šimić, član Izvršnog odbora Hrvatskoga nacional- nog vijeća - Subotica, dr. Ivan Ilić, pred- sjednik Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore - Kotor, mr. Snježana Troja- čanec, predsjednica Zajednice Hrvata u Makedoniji - Skoplje, Ljubomir Radan, predstavnik Zajedništva Hrvata u Ru- munjskoj - Karaševo, potom Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske državne samoupra- ve -Budimpešta i Martin Ivančić, pred- sjednik Narodnog savjeta gradišćanskih Hrvata - Željezno. Nakon izlaganja uslijedila je raspra- va, te zaključne riječi koje je uputila rav- nateljica HMI-a Katarina Fuček. Q CB The Croatian Heritage Foundation organised and hosted the thirteenth annual Croatian Minor- ity Forum on Tuesday, 11 December 2007. The event is an annual gathering of experts that focus- es on the status, problems and current affairs of the Croatian minorities in European countries. Vijesti HR — gospodarstvo, politika… RATNO ZRAKOPLOVSTVO IMAT ĆE SAMO DVIJE BAZE ZAGREB - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u nastavku preustroja planira reducirati broj zrakoplovnih baza, s nekadašnjih pet na dvije. Prva će biti zrakoplovna baza Pleso, a druga zrakoplovna baza Zadar. Zapovjednik HRZ-a i PZO-a, bri- gadni general Vlado Bagarić potvrdio je da je novi preustroj počeo 1. Prema njegovim riječima, u usporedbi sa sa- dašnjim ustrojem doći će i do smanje- nja broj djelatnika i do reduciranja broja zrakoplovnih baza. USKORO POČINJE GRADNJA PUNOG PROFILA ISTARSKOG IPSILONA PULA - Koncesionar Istarskog ipsilona Bina Istra najavljuje za iduću godinu početak gradnje punog profila autoceste na Ipsilonu. Glavni istraži- vač na projektu je Miljenko Šimpraga, profesor fiziologije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kaže kako je siguran da će ekološka janjetina biti jedan od onih hrvatskih proizvoda koji će u kratkom raz- doblju potaknuti mnogo sadašnjih konvencio- nalnih uzgajivača da prijeđu na ekološki način proizvodnje. Time bi se, dodaje, potaknuo brži razvoj ovčarstva, a time stočarstva i poljoprivre- de, odnosno ukupnoga gospodarstva krškog kraja, te bi se legalizirala ovčarska proizvodnja, koja je u velikoj mjeri neregistrirana i izvan kon- trole. Cilj programa je u idućih pet godina proi- zvesti 30. ZRAČNA LUKA ZADAR RUŠI REKORDE ZADAR - Zračna luka Zadar, na temelju ovogodišnjega prometa koji je osam- desetak posto veći nego prošle godine, u sljedećoj godini očekuje povećanje putničkoga prometa za još oko 40 po- sto. Niskotarifne kompanije Ryanair, Germanwings i Sky Europe, čiji zrako- plovi od lani lete u Zadar, donijeli su po- većanje prometa iznad svih očekivanja. Vikendima je promet bio najveći, znalo je sletjeti po 60 zrakoplova koji su dovezli i do 2100 putnika. Ryanair je iz Londona i obrnuto letio po triput tjedno, a Germa- nwings je dovozio putnike iz Njemačke. Uz te kompanije, dva međunarodna čartera Dubrovnik Airlinesa dovozili su subotom putnike iz Marseillesa i Liona. Zahvaljujući tim novouspostavljenim linijama u Zadar je prošloga ljeta došlo najviše francuskih, njemačkih i britanskih turista. KRAŠ SE ŠIRI NA TRŽIŠTE ISTOČNE EUROPE ZAGREB - Predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević kaže da Kraš planira u 2008. Vidošević je rekao da je rusko tržište kon- solidirano, no da vjeruje da će se naći prostora i za Kraš. Najavio je i da u daljnjoj budućnosti Kraš planira razvoj u smjeru pro- izvodnje organske hrane. Vidošević je poslovnu 2007. Na domaćem tržištu Kraš namjerava zadržati lidersku poziciju, iako će to, kaže Vidošević, biti vrlo teško s obzirom na konkurenciju. HRVATSKI PODUZETNICI OSTVARILI VEĆE PRIHODE ZAGREB - Hrvatski su poduzetnici u pr- vih devet mjeseci 2007. Tako je ostvaren višak prihoda nad rashodima od 31,9 milijar- di kuna, što je pak za 23,4 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2007. Podaci se odnose na 77. Odnos prihoda i rashoda, odnosno pokrive- nost rashoda prihodima iznosi 107,55 kuna i veća je nego u prvoj polovici ove godine kao i u odnosu na 2006. Ljudski kapital iz domovine i inozemstva Fond Jedinstvo uz pomoć znanja pokrenut je sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se prvi put u Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s našim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija Napisala: Vesna Kukavica GLOBALNA HRVATSKA Procjene Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom, živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi, a 14. Na svjetskoj razini veće stope odljeva mozgova bi- lježe pacifičke, karipske i afričke zemlje. Među 195 zemalja, koje su ekonomisti F. Mar- fouk prošle godine uključili u istraživanje, s našeg kontinenta su još tri zemlje iza Hrvatske: Slovačka na 23. Tragom tih zabrinjavajućih procjena zapitali smo se što čini hrvatska Vlada u trenutku kad joj je potreb- na sva inteligencija, osobito ona mlada, kako bi što bolje opstala u novim integracijama i izgradila ekonomski prosperitetnije društvo!? Vlada, i Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa MZOŠ , posljednjih godina pokušava Hrvatsku učiniti poželjnim mje- stom za ostvarenje karijere visokoobrazovnih. Donesen je Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. Prije neko- liko godina pokrenuta je inicijativa o povratku znanstvenika u domovinu i manji broj njih se vratio. Je li to dovoljno! Branka Golub znanstvena savjetnica iz zagrebačkog Insti- tuta za društvena istraživanja kaže kako se visoke stope odljeva mozgova, na koje upućuju podaci Svjetske banke, mogu dijelom objasniti promjenom migracijskih politika u razvijenim zemlja- ma koje ponajprije traže stručnu radnu snagu. Hrvatska znanost nema spoznaja o veličini problema migracija znanstvenika jer nema pouzdanih podataka o broju onih koji napuštaju zemlju. Međunarodna istraživanja s druge pak strane potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom obra- zovanog stanovništva. Kada se pričinilo da ipak nije dovoljna samo papirnata platforma i da niti jedna hrvatska Vlada do sada nije sposobna uhvatiti korak s relevantnim znanstvenim temama današnjice — Sanaderova je uz pomoć Svjetske banke pokrenula Hrvatski projekt tehnologijskoga razvitka težak 5 milijuna eura. Naime, MZOŠ potpisalo je prije mjesec dana Ugovore o provedbi 11 projekata Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, kojima će tijekom 3 godine biti osigurano gotovo 14 milijuna kuna za zajedničke projekte naših znanstvenika u matičnoj zemlji — u okviru Hr- vatskog projekta tehnologijskoga razvitka. Fond je pokrenut sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se po prvi puta u RH osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s hrvatskim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija. Ovi projekti izravan su rezultat zaključaka Prvoga i Drugoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, koje je oživotvorio ministar Dragan Primorac. Između 39 prijava odabrano je 11 projekata uz pomoć više od 120 anonimnih recenzenata. Odabrani projekti odvijat će se na Sveučilištu u Zagrebu sedam projekta , zatim po jedan projekt na Sveučilištu u Rijeci, na Institutu Ruđer Bošković, na Brodar- skome Institutu i na Mediteranskome institutu za istraživanje života u Splitu MedILS. Projekti, u kojima će sudjelovati i naši vrsni znanstvenici iz SAD-a, Australije, Švedske, Njemačke, Špa- njolske i Švicarske - bit će usmjereni dodatnom privlačenju investicija kako iz međunarodnih izvora primjerice europskog Sedmoga okvirnog programa FP7 tako i iz gospodarstva. Od odabranih projekata za financiranje pet ih je usmjereno razvoju novih tehnologija za koje je zainteresirano hrvatsko gos- podarstvo: razvoju novih supravodljivih materijala, razvoju no- vih računalnih tehnologija ugrađenih u proizvode, modernim tehnologijama pročišćavanja otpadnih voda i razvoju upravljač- kih sustava za turbine. Ostalih se šest projekata bavi temeljnim znanstvenim istraživanjima na vrhunskoj svjetskoj razini i usmjereno je privlačenju novih ulaganja iz međunarodnih izvo- ra. Ti se projekti bave proučavanjem molekulskih mehanizama koji uzrokuju tumore, proučavanjem razvoja kognitivnih bole- sti, genetskom strukturom virusa, naprednom mikroskopskom analizom stanica, prijenosom genetske informacije na molekul- skoj razini i računalnim pristupom biološkim problemima. Pozitivne učinke i preokret negativnog trenda migrira- nja znanstvenika na koji upozoravaju podaci Svjetske banke Hrvatska očekuje i iz drugih programa ministra Dragana Primorca. Osim pokrenutoga Programa znanstvene suradnje, u sklopu Fonda, u tijeku je vrjednovanje velikoga broja prijava za natječaj Programa za mlade znanstvenike i stručnjake iz domovine i povratnike. Stalno su otvoreni i natječaji Progra- ma povezivanja za potpore putovanja hrvatskih stručnjaka i znanstvenika iz dijaspore te mladih hrvatskih znanstvenika radi pokretanja novih međunarodnih projekata i prijenosa tehnologije. U pripremi su natječaji Programa stvaranja novih vrijednosti za potporu mladih istraživača u hrvatskoj indu- striji, komercijalizaciju istraživanja te zaštitu intelektualnog vlasništva. Q CB On November 30, 2007 the Ministry of Science, Education, and Sports signed the contracts for the implementation of 11 projects under the Research Cooperability Programme of the Unity Through Knowledge Fund — UKF. In the course of three years almost EUR 1. Pristup tržištu od pola milijarde stanovnika EU posebno potiče tzv. Ruralni razvoj obuhvaća skup mjera koje su usmjerene na ruralnu sredinu i na očuvanje kulture, krajobraza i tradicije ruralnoga prostora Hrvatska će kao člani-ca EU sudjelovati u budućim reformama Zajedničke poljoprivred-ne politike, a imat će osiguran pristup tržištu od pola milijarde stanovnika, što stvara uvjete za povećani izvoz hrvatskih proizvoda. Hrvatska će uskladiti svoje standarde u području sigurnosti hrane s pravnom stečevinom te će svoje proizvode koje do sada nije mogla izvoziti na EU tržište moći plasira- ti EU potrošačima. EU posebno potiče tzv. Ruralni razvoj obuhvaća skup mjera koje su usmjerene na ruralnu sredinu i na očuvanje kulture, krajoka i tradicije ruralnoga prostora. EU daje mogućnost svim zemljama članicama da oblikuju svoju ruralnu politiku, a projekti se sufinanciraju iz EU fondova u iznosu od 50%. FINANCIRANJE RURALNOG TURIZMA Iz strukturnih fondova EU također do iznosa od 50% sufinancira nabavu opreme i tako pridonosi povećanju kon- kurentnosti poljoprivredne proizvodnje. EU financira projekte ruralnog turizma, u čemu Hrvatska može imati veliku pri- godu ne samo u priobalnom dijelu nego posebice na kontinentu. Poljoprivredni bi proizvođači na ovaj način mogli ostvariti veću razinu dohotka jer bi dio prihoda ostvarivali od prodaje svojih usluga. EU također daje mogućnost lokalnoj zajednici da sama razvija svoje projekte koji se sufinanciraju iz sredstava EU fondova. EU financira rad proizvođačkih or- ganizacija, što za RH može biti posebno važno s obzirom na usitnjenost i malu prosječnu veličinu gospodarstava kojima je nužno udruživanje kako bi smanjila troškove proizvodnje i lakše prodavala svoje proizvode. EU neće priječiti Hrvatskoj kao ni jednoj drugoj zemlji proizvodnju naših tradicionalnih proizvoda. Hrvatskoj će kao svim ostalim zemljama članicama biti ponuđena mogućnost stjecanja eu- ropske zaštite oznaka izvornosti i tradici- onalnosti prehrambenih proizvoda. RH ima prigodu upoznati strane potrošače sa svojim proizvodima putem turističke potrošnje i tako može olakšati plasman svojih proizvoda na EU tržište. ZAŠTITA OD KONKURENCIJE Hrvatsko tržište može biti zaštićenije u odnosu na konkurenciju koja dolazi iz tzv. Vlade šest zemalja osnivača Europ- ske ekonomske zajednice od samoga su se početka složile oko potrebe razvoja zajedničke politike za poljoprivredu, koju zbog posebne uloge i uvjeta poljo- privredne proizvodnje nisu bile spremne izložiti istoj razini liberalizacije kao in- dustrijske proizvode. Ove su se rasprave vodile u vrijeme kada je prevladavajući problem bio opskrba tržišta poljopri- vrednim proizvodima iz domaće proi- zvodnje i ubrzana depopulacija seoskih područja zbog snažne industrijalizacije u poratnoj Europi. Prvi tržni redovi u okviru ZPP-a doneseni su 1962. U idućim godinama prihvaćeni su tržni redovi za mlijeko i prerađevine, go- veđe meso, biljna ulja i masti. Promjene u poljoprivrednoj politici Europske zajednice bile su, osim toga, potaknute pritiscima izvana, prije svega od GATT-a poslije WTO-a. Naime, tijekom urugvajske runde pregovora PREDNOSTI ZA HRVATSKU POLJOPRIVREDU ZBOG ČLANSTVA U EU Napisao: Marinko Petković GATT-a potkraj1980-ih i početkom 1990-ih godina prvi put počelo se ra- spravljati o liberalizaciji poljoprivred- noga tržišta na globalnoj razini. Kao rezultat tih pregovora sve su se zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije, uključujući Europsku zajednicu, obvezale na smanjivanje uvoznih carina, kao i postupno smanjivanje izvoznih subven- cija. Urugvajska je runda tako odredila dugoročni smjer razvoja u zemljama članicama Svjetske trgovinske organiza- cije, koje od toga trenutka moraju u sve većoj mjeri otvarati svoja poljoprivredna tržišta, a poljoprivrednu politiku graditi na mjerama koje neće ograničavati razvoj tržišno orijentirane poljoprivrede. Javnost je sa sve većim negodova- njem pratila poteze europske poljopri- vredne administracije, kao i troškove vezane uz reguliranje tržišta poljopri- vrednih proizvoda u Zajednici. Pritisak javnosti posebno je porastao zbog veće ekološke osjetljivosti i učestalih incidena- ta vezanih uz hranu, poput pojave krav- ljeg ludila ili dioksina u hrani. Na sjednici Vijeća EU održanoj u ožujku 1999. Riječ je o programu koji je u očekivanju proširenja Unije utvrdio daljnji smjer razvoja poljoprivredne i strukturne poli- tike EU te definirao proračunski okvir za razdoblje od 2000. Kako bi se omogućila veća konku- retnost poljoprivrede EU na svjetskome tržištu, dogovoreno je daljnje smanjenje zajamčenih cijena poljoprivrednih proi- zvoda. Tako je interventna cijena žitarica smanjena 15%, a interventna cijena u sektoru govedarstva 20%. Predviđeno je i smanjenje interventnih cijena u mli- ječnom sektoru, ali je primjena novog režima odgođena do 2005. Razvoj seoskih područja dobio je Agendom 2000 posebnu ulogu u poljo- privrednoj politici EU te je po svojem značenju izjednačen s tržišnocjenovnom politikom. Države članice dobile su veću slobodu u razvoju mjera ruralne politike, pod uvjetom da su one sukladne odred- bama o zaštiti okoliša. PROMICANJE KVALITETE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Preporučene mjere ruralne politike obuhvaćaju: promicanje kvalitete poljo- privrednih proizvoda, mjere za pomoć mladim poljoprivrednicima, odnosno za ranije umirovljenje poljoprivrednika, unaprjeđenje uvjeta života u seoskim za- jednicama i stvaranje alternativnih izvora prihoda za poljoprivrednike, zaštitu okoliša i seoskog naslijeđa promicanjem organske poljoprivrede. Agenda 2000 zacrtala je proračunski okvir za financiranje ZPP-a u razdo- blju od 2000. Fischlerova reforma iz godine 2003. Razlozi za refor- mu su brojni, a najznačajniji su sljedeći. Poticaji koji nisu u izravnoj vezi s proizvodnjom nisu uključeni u izračun AMS nego se razvrstavaju u dvije košare. Tijekom 1990-ih u Europi se dogodilo nekoliko velikih afera vezanih najprije uz BSE, potom uz slinavku i šap, a nakon toga uz dioksin. Ovi su događaji usmje- rili očekivanja potrošača prema zdrav- stveno ispravnoj i sigurnoj hrani, a što se reflektiralo i u reformi CAP-a. Jedinstveno plaćanje po farmi odo- brava se neovisno o vrsti i obujmu pro- izvodnje, ali je uvjetovano ispunjenjem uvjeta koji se odnose na zaštitu okoliša, zaštitu dobrobiti životinja, sigurnost hrane. Zemljama članicama dana je mo- gućnost odgode primjene jedinstvenoga plaćanja po farmi. Q CB As a member of the EU Croatia will partici- pate in future reforms of the Common Agricul- tural Policy, and will have secured access to a market of half a billion people, which will create conditions for the increased export of Croatian goods. NAJUSPJEŠNIJA GODINA ZA KONČAR OD 1990. ZAGREB — U Koncernu Končar ovih dana imaju puno razloga za zadovoljstvo. Naime, godina na izmaku bila je najuspješnija za Končar od 1990. Takav zaključak potkrijepio je podacima da je procijenjena neto dobit Končara za ovu godinu 71 milijun kuna, što je čak za 49 posto više od lanjske. Tako dobrim re- zultatima pridonio je i ovogodišnji rast izvoza od 22 posto na 1,2 mi- lijarde kuna u odnosu na 2006. NOVI MOST TROGIR-ČIOVO ZAGREB - Nakon Pelješkog mosta, direktor IGH-a i šef katedre za mostove Građevin- skog fakulteta u Zagrebu dr. Jure Radić po- bijedio je sa suradnicima i na anonimnom javnom natječaju za izradu idejnog projek- ta mosta koji će spajati Trogir s otokom Či- ovom. Međunarodni stručni žiri odabrao je njihov idejni projekt u konkurenciji između šest ponuda. Novi most turističkom će Tro- giru svakako donijeti svjetliju budućnost, tvrdi Radić, objašnjavajući da to rješenje ni- čim ne konkurira gradu. Prema riječima Jure Radića, novi most ničim neće narušiti arhitektonski sklad prostora niti će konku- rirati vrhunskim ljepotama Trogira. Most će biti dugačak do 550 metara, širok 12,5 metara, a cijena bi mu mogla doseći 12 milijuna eura. VIJESTI HR - GOSPODARSTVO, POLITIKA... Isključivo ekološko i autentično hrvatsko Tvrtka započinje s radom početkom listopada zahvaljujući odluci tvrtke Mreža znanja d. Imamo prirodna i kulturna bogatstva toliko broj- na i raznolika za relativno malu zemlju, no nedovoljan angažman svih nas da to bogatstvo učinimo prepoznatljivim i da ga očuvamo za buduće naraštaje. Čini se već stari poznati problem u našoj Hrvat- skoj. I oni su rekli: idemo dalje! SPOJ RURALNOG I URBANOG Okupili su male hrvatske proizvođače autohtonih i ekoloških proizvoda koji imaju povijest, mudrost i ljubav prenese- nu od njihova stvaratelja i stvorili jasnu viziju svojega poslovanja. Cilj i je postati središnje mjesto ponude hrvatskih au- tohtonih proizvoda koje spaja bogatstvo ruralnog dijela zemlje s onim urbanim kojemu je usmjerena njihova ponuda. No put nije bio nimalo lak. Na mjesto direktora novoosnovane tvrtke Mreža znanja d. Za uspjeh projekta smatra ključnim odnos i suradnju sa samim proizvođači- ma autohtonih proizvoda. Iako je riječ o samom početku naše suradnje, već sada imamo kvalitetne i čvrste odnose s našim proizvođačima. Riječ je, naime, o malim obiteljskim gospodarstvima i ljudima koji su zainteresirani i na kraju i zahvalni za svaki novi kanal prodaje i promidžbe njihovih proizvoda. S nekima smo već i produbili suradnju u segmentu poboljša- nja dizajna i ambalaže njihovih proizvo- da, te u izradi komunikacijske strategije za jedinstvene proizvode na hrvatskome tržištu. Upravo smo u procesu kreiranja nove komunikacijske strategije i rješenja za navedeni proizvod. Prvi web shop u kojem će se moći kupiti hrvatski autohtoni proizvod najprije će zaživjeti potkraj siječnja. Uz to, stranica će nuditi i razne dodatne sadržaje, a jedna od najzanimljivijih jest mogućnost kreiranja osobnog kalendara s datumima koju su za vas značajni i na koje ne želite zaboraviti. Bez obzira na to je li riječ o rođendanu vašeg prijateljia ili prijateljice, možda šefa ili zaposlenika, godišnjice braka ili neke druge obljet- nice program će vas tjedan dana prije putem e-maila ili sms poruke podsjetiti na datum koji se približava, a ujedno vam predložiti i prikladan dar za tu osobu ili prigodu. Na izradu programa bili su potaknuti čestim pričama u kojoj ljudi opterećeni poslovnim i obiteljskim obvezama katkad zaboravljaju na neke važne datume, što ih nerijetko stavlja u vrlo neugodne situacije. Biti neopterećeni vođenjem bilješki po datumarima, jer znate da će vas netko podsjetiti na svaki datum koji vam je od većega značenja, znači veliko olakšanje i podršku. U ovome trenutku na stranici se mogu pronaći božićni katalog poklon- paketa u kojem je više od dvadeset kreativnih kombinacija proizvoda koje možete svojim najmilijima ovog Božića s ponosom staviti pod bor. Tako primjerice originalne proizvode različitih uzgajivača lavande koja je poznata po svojim ljekovitim i umirujućim svojstvima, spojili smo u jedan simpatičan poklon-paket u kojem ćete pronaći raznolike zanimljive proi- zvode od lavandinog ulja, čaja, vodice, sapuna pa do kulinarske lavande, soli za kupanje, ukrasnih batića ili jastučića. Njezina sposobnost ublažavanja stresa, nesanice ili loše probave izvrstan su poklon za sve one koji žive ubrzano i izloženi su velikoj količini stresa. Neke će pak podsjetiti na onaj znani, vječni miris bakinih škrinja. Kreirali smo još slične pakete i na bazi meda, maslina, jabuka i sl. I doista se možete uvjeriti. Oduševit će vas bogat- stvo proizvoda vrijednih ruku s pomoću sunca i čiste vode, jedinstveni u svijetu, donose vam mirise, okuse i priču o Hrvat- skoj. Savršeno maslinovo ulje ili kozji sir koji dolaze iz srca prelijepe Dalmacije, te med iz kontinentalne Hrvatske, proizve- deni su na isključivo prirodan način. Q CB The Izvorno. Company to invest in an Internet marketing project and the sale of authentic Croatian products. Odmah se nameće putanje kako to da jedna Dal- matinka osmišljava slavonski suvenir. Što ju je inspiriralo za taj etnosuvenir? Otada sam često putovala u Vinkovce i u Slavoniju. Tom sam pri- godom shvatila da je Slavonija zapostav- ljena i predstavljena u stereotipima, pa sam je stoga htjela drukčije predstaviti - pojašnjava Maja Duka. Treći dio Kučara su podmetači s bećarskim stihovima, inspirirani krpama s izvezenim poruka- ma koje su se kadšto vješale u kuhinje iznad štednjaka. Htjela sam malo podsjetiti, educirati ljude što znači kućar. Kućari su zgrade bez dimnjaka sa sobama u nizu uglavnom namijenjenima mladim parovima koje je za dugih zima grijala njihova ljubav. Q CB In the wide range of Croatian souvenirs available there is the Kućar, created by Maja Duka, a native of Šibenik who lives and works in Zagreb. She draws her inspiration from the wealth of traditional culture in Slavonia and has created a number of ethno-souvenirs typical to that part of Croatia. Potpisivanje ugovora o stipendiranju Pozdravnu riječ održala je predsjednica Upravnog odbora DORE Jadranka Granić koja se na dolasku zahvalila svima te podsjetila prisutne na iznimnu važnost ovog trenutka koji s rekordnih 149 stipendija najbolje prikazuje DORINE rezultate Učetvrtak, 13. Dvorana je bila prepuna dragih nam uzvanika iz redova štićenika i njihovih obitelji, DORINIH volontera i suradnika, donatora, prijatelja te pred- stavnika nadležnih državnih institucija. Zahvaljujući Donatorskoj večeri u hotelu Westin, 16. Pozdravnu riječ održala je predsjednica Upravnog odbora DORE Jadranka Granić koja se na dolasku zahvalila svima te podsjetila prisutne na iznimnu važnost ovog trenutka koji s rekordnim 149 stipendija najbolje prikazuje DORINE rezultate. Ujedno je obavijestila prisutne da će od siječnja 2008. DORA dobiti novu ravnateljicu, zbog nemogućnosti Renate Gubić da i dalje obnaša dužnosti zbog privatnih razloga. Osvrnula se na njezin dosadašnji uspješan rad, te izuzetnu energiju i predanost poslu i naglasila da je, s osobitom tugom, njezinu odluku nevolj- no prihvatila. Idem laka srca jer odlazim obitelji, ali i teška srca jer sam zavo- ljela sve naše štićenike i žao mi je što više neću provoditi vrijeme s njima. Novim stipendistima čestitala je na dobivenoj stipendiji i svima se obvezala da će svojim radom i znanjem nastaviti put DORINIH akcija i djelovanja. U dobroj atmosferi, uz zvuke najljepših božićnih pjesama, nazočni su nastavili druženje na domjenku koji su pripremile volonterke DORE. Vrijedne mame naših štićenika i ovaj su put ispekle božanstvene kolače te je uz bogatu trpezu druženje na- stavljeno sve do 19 sati. Q Donacija Valamara Valamar, vodeća turistička grupacija u Hrvatskoj donirala je u prosincu u Zagrebu ukupno 100 tisuća kuna. Po 50 tisuća kuna donirano je Humanitarnoj udruzi Dora za stipendiranje 11 siromašnih učenika i studenata u školskoj godini 2007. Predajući donacijske čekove, predsjednik Uprave Valamara, Peter Fuchs i član Uprave, Zrinko Kamber, kazali su da su tvrtke koje posluju u sastavu grupacije Valamar Riviera Poreč, Rabac, Zlatni otok Krk, Dubrovnik-Babin kuk, Valamar hoteli i ljetovališta, Valamar turistički projekti, Dom holding sredstva namijenjena kupnji božićnih darova za po- slovne partnere ove godine odlučile donirati onima kojima je to potrebnije. Ravnateljica Dore zahvalila je svim tvrtkama u grupaciji Valamar na ovom humanom činu. Jedina je to tvornica ribe na našim otocima, a prije ih je bilo više od dvadeset. Nažalost, sve su nestale, a postirski su riboprerađivači uspjeli tije- kom proteklih stotinu godina prebroditi sve poslovne nevere i fortunale te ostati i opstati na svojim nogama. Uspjeli su se othrvati ratovima, neimaštini, protek- cionizmu i negativnim demografskim kretanjima. S pro- izvodne vrpce godišnje iziđe 20 milijuna konzervi, od čega 70 posto ode u izvoz, a proizvodi s naljepnicom postirskih ri- boprerađivača stižu gotovo na sve konti- nente. Konzervnu proizvodnju čini osam osnovnih proizvoda od srdele, devet od tunja, šest od skuša i dva od oslića, koji se pakiraju u 40 različitih brandova za domaće tržište, te 10 robnih marki i 70 brandova namijenjenih izvozu. U uzgajalištima se uzgaja do tisuću tona jedne od najkvalitetnijih riba na svi- jetu, a to je veliki plavi tunj i sve se izveze na japansko tržište. No, na tome neće stati. BOŽIĆNA ČESTITKA PREDSJEDNIKA VLADE IVE SANADERA ZAGREB - Ivo Sanader, predsjednik Vlade, uputio je čestitku svim gra- đankama i građanima Republike Hrvatske u povodu Božića, objavio je Vladin ured za odnose s javnošću. Blagdan Božića uvijek donosi snažnu poruku - poruku mira, ljubavi i zajedništva. Ustraj- no i zajedno, još smo više približili Hrvatsku ostvarenju naših najvažnijih ciljeva. Uči- nili smo Hrvatsku još boljom zemljom, još je bliže priklonivši pod zajednički europski krov. U OVOJ GODINI OKO 7,3 MILIJARDE EURA PRIHODA OD TURIZMA ZAGREB — Temeljem prošlogodišnje tu- rističke sezone, koja je u Hrvatskoj bila najuspješnija dosad, u ovoj se godini u hrvatskom turizmu može očekivati tri posto veći fizički turistički promet te oko pet posto veći prihod od turizma nego 2007. Takva su predviđanja iznesena na konstituirajućoj sjednici Sa- bora Hrvatske turističke zajednice HTZ za iduće četverogodišnje razdoblje. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić je iznoseći plan rada HTZ-a, osim navedenog porasta, za 2008. VIJESTI HR - GOSPODARSTVO, POLITIKA... Bit će to najveći i najbolji tunolovci u Hrvat- skoj. Nove razvojne iskorake, dakle, uz ulov i preradu sitne plave ribe vide i u razvoju marikulture odnosno u uzgoju ribe, a za te potrebe već imaju dvije kon- cesije. Jednako kao što je nalivpero pen- kala, računalo digitron, pasta za zube ka- lodont. Priznati se proizvod bez ikakvih jezičnih barijera s vremenom pretočio u ime pronalazača ili proizvođača. U sto- ljetnom životu postirskog gospodarskog čuda to je možda najveće dostignuće. Uloženo je 7,5 milijuna eura za kupnju oko 200 tisuća četvornih metara zemljišta u bračkim uvalama Smrka i Grška. Istodobno je uređeno i opremlje- no uzgajalište tunja koje će u idućim godinama, ne samo vratiti nego i oploditi novac dan za njegovo rađanje i stasanje. Riječ je o koledva- ma. Na Motovunštini, u Kaldiru i na Pazinštini u Gologorici vesele družine u sumrak uoči Svetih triju kraljeva obilaze svoje župe tradicionalnim pjesmama čestitajući svojim sumještanima Isusovo rođenje i Novu godinu i noseći im želje za što plodnijom i bogatijom ljetinom. Skupina se za tu noć priprema mjese- cima, posebice se dobro pripremaju tri kralja: Baltazar, Melkior i Gašpar. Velika čast, ali i odgovornost leži na trima kraljevima pri koledanju. Oni predvode kolejane, ili čestitare, do svake kuće, svakoga doma u župi. Kreće se na- kon večernje mise tijekom koje se blago- slivlja voda. Kaldirci kreću podno svoje crkve i, kako vrijeme koledanja odmiče, kolona se sve više povećava, jer joj se stalno pridružuju novi kolejani. Povorku vodi velika, osvijetljena zvijezda, simbol one koja je biblijskim kraljevima sistoka pokazivala put prema mjestu rođenja maloga Isusa. STOLJETNE SE PJESME I DANAS ČUVAJU Kada kolejani dođu pred kuću, jedan od trojice kraljeva zaziva domaćina-župana: Oj, župane tu so došli kolejani na tvoja poštena vrata da bi zakantali. Domaćin kuće potom izlazi i po- zdravlja kraljeve i čestitarsku kolonu. S njime izlazi i cijela obitelj, za ovu prigodu svečano odjevena, s darovima za čestitare i za sveta tri kralja. Riječ je o domaćim kobasicama, vinu i jajima. No, prije svega kolona sada pjesmom pozdravlja uku- ćane. Pjesme su stare stotinama godina i pjesmarice se u tamošnjim obiteljima ko- lejana prenose iz generacije u generaciju. Darove uzimaju u ruke tri kralja i prema običaju, blagoslivljaju ih, NARODNA BAŠTINA: PRIČA O ISTARSKIM KOLEJANIMA Napisala:Jasminka Kalčić Snimke: iz arhiva obitelji Fero Kolejani obilaze sela obrednim riječima, punima humora. Tako jedan od kraljeva podiže kobasice ili mureliće, kako ih u Istri zovu, prema kolejanima i govori: Ej, ljudi, tu je jedan dar ki je i van i Bogu drag. Koliko je odeka murelići, da bude i prasčići, da nidan lačan ne bude. Svi rečite - Amen! Kolejani potom uglas odgovaraju - Amen!. Potom drugi i treći kralj tako pokazuju vino i jaja govoreći, za vino: Tu je ljudi jedan dar i Bogu i van jako drag. Kolor je dobar a bačve su pune, koliko je skupa gutlji neka na svakoj lozi grozdi rodi. Ili za jaja: I tu je ljudi još jedan dar Bogu drag, koliko je odeka jaji da bude stoput više kokoši, a naši domaćini da imeju bogato leto, Amen! KOLEJANI POSJEĆUJU SVAKU KUĆU Potom, svi kolejani ulaze u dom ili pod njegovo okrilje i časte se ukusnom hranom koju je vrijedna kućanica pri- premila uz pomoć ukućana, blagdanski je stol bogato pripravljena, bude tu od kuhane hrane, do hladnih narezaka i mnogo kolača. Uz vino i sokove, nitko od kolejana dom ne napušta gladan. I, onda, kolona kreće k idućoj kući u župi. Svije- tleća im zvijezda pokazuje put. Pjesmom kojom kolona odzvanja najavljuje se već izdaleka kao dolazak kolejana. Povorka ne zaobilazi nijednu kuću. Iz poštovanja, samo se ne zastaje pred domom u kojem je nedavno bio smrtni slučaj. Zastaje se i pred kućom u kojoj je netko teško bolestan. Tom se vjerniku prenose posebne riječi utjehe i ohra- brenja, vjere u ozdravljenje. Jer, to i jest zadaća koledanja, prenijeti poruku mira, ljubavi i Božje dobrote. A budući da su istarski kolejani dobri u očuvanju višestoljetne tradicije, govori i to da nastupaju na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, o njima je nacionalna televizija snimila dokumentarni film, a mnogi su 1997. Radost i svečanost kolejanja prenosi se s koljena na koljeno na Kaldirštini i u Gologorici. Rano, zorom na Sveta tri kralja, sretna, ali umorna povorka česti- tara odlazi na zasluženi počinak. Valja ustati za misu, proslaviti Sveta tri kralja, zahvaliti na Isusovu rođe- nju i pogostiti se darovima koje su skupili tijekom sinoćnjeg koledanja. Q CB A picturesque month-of-January tradition is nurtured in the Istrian villages of Kaldir and Gologorica. Joyous troupes make the rounds of their parish in twilight ahead of Epiphany, wish- ing their fellow villagers well on the occasion of the birth of Jesus and the New Year and for a good and plentiful harvest. Vijesti BiH KRUNA JE POSTAV SPOMENIKA ŠIMIĆU MOSTAR - Već se naziru obrisi novoga parka, posve- ćena Antunu Branku Šimiću, ocu hrvatske moderne, pjesniku koji je svojim djelom odavna nadmašio do- movinske granice. Nakon prvotnih zamisli o smje- štanju spomenika umrlom pjesniku u gradskom parku Zrinjevcu, Matica hrvatska Mostar dobila je odobrenje Gradskoga poglavarstva za izgradnju čitava parka na raskrižju ulica Kralja Tvtrka i Kralja Zvonimira, u samom srcu grada. Radnici neumorno uređuju prostor, ostvarujući ono što je projektom zamislio inž. Pjesnikov će spomenik dominirati parkom, a kamena će stjenka omogućiti pučanima komunikaciju s njim. Ispred spomenika predviđen je vodoskok kojega će okruživati kaljeno staklo ispod kojega će se, kroz vodu, mistično probijati svjetlost. Prostor će upotpuniti dvije slavine, klupe od tikovine, popločana šetnica i travnjak. Kruna projekta jest postavljanje Šimićeva spomenika, djelo dubrovačkoga akademskog kipara Josipa Ivanovića. PRVA KONJIČKA STAZA U HERCEGOVINI ČAPLJINA - Vlasnici trkaćih konja iz cijele BiH žele svoje ljubimce dovesti na trening u Čapljinu koja i zimi ima idealne vremenske uvjete. Bio je to tada, a i sada je, prvi i jedini konjički klub u Her- cegovini. Osnivanje konjičkog kluba Vranac više- struko je značajno, ne samo za očuvanje ove životinjske vrste, već i za novu turističku ponudu-atrakciju. Vranac je zadnjih godina pobrao brojne nagrade na konjičkim utr- kama po BiH i Hrvatskoj u iznimno jakoj konkurenciji. Na lokalitetu Ada, tik uz divlji gradski deponij, na površini od 110 dunuma izgrađena je prva trening staza za konje unutar koje je i veća površina zasijana zobi. ZA KAPITALNE PROJEKTE 28 MILIJUNA MARAKA LJUBUŠKI - U razdoblju od 2008. Riječ je o pro- gramu kapitalnih investicija koji je usvo- jio OV Ljubuškog, a obuhvaća ukupno 118 projekata, koji bi se u tom vremenu trebali ostvariti. Program je podijeljen na četiri skupine: 1. Za projekte prve skupine, cestovnu infra- strukturu, predviđeno je uložiti najvi- še novca, 9,817. Do programa i svih 118 usvojenih projekata došlo se na temelju prijedloga građana, odno- sno mjesnih zajednica 23 posto , udru- ga građana 8 posto , ustanova i gos- podarskih subjekata 10 posto , udruga mladih 7 posto i općinskog načelnika i općinske uprave 52 posto. U BIH POTREBNA TV NA HRVATSKOM JEZIKU MOSTAR - Na sastanku šest hrvatskih poli- tičkih stranaka održanom u Mostaru podr- žana su načela budućeg ustava BiH. I dok je bilo manjih razlika u gledanju na ustroj zemlje i novi ustav BiH, svih šest hrvatskih čelnika - Dragan Čović iz HDZ-a BiH, Božo Ljubić, čelnik HDZ-a 1990, HKDU-a Ivan Musa, NSRzB Jerko Ivanković Lijanović, HSP-a Zvonko Jurišić i dopredsjednik HSS- a NHI Pero Raič, iskazali su jedinstveno zahtjev da Hrvati moraju dobiti RTV kanal na svojemu jeziku. Očekuju da to potvrdi i Ustavni sud kako bi BiH potpisala Spora- zum o stabilizaciji i pridruživanju s Europ- skom komisijom. Pripremio: Tihomir Begić PROJEKT HRANITELJSTVA MOSTAR - Čak 40-ero djece u dobi od 17 do 12 godina uključeno je u novi projekt mostarskog Centra za socijalni rad - pro- jekt hraniteljstva. Cijeli projekt je novina u Hercegovini, a stručnjaci Centra za so- cijalni rad Mostar, putem jednotjednih radionica, već rade s najugroženijom djecom. To su najčešće zapostavljena djeca koja će se smjestiti kod hranitelja - obitelji koji će im pružiti dom, kvalitetan odgoj, skrb i ljubav - potvrđuje Zdravka Marić iz Službe za pravne i opće poslo- ve Cetra za socijalni rad Mostar. Život u novoj obitelji djelatnici Centra stalno će pratiti, a na samom djetetu biti će odlu- ka želi li nakon 18. Na Festivalu je pred oko tisuću zaljubljenika u ovu glazbu, većinom mlađe populacije, nastupilo dvanaest pjevačkih i osam sviračkih grupa. Pro- gram je dodatno obogaćen izborom za miss festivala. Organizator je prepustio publici da odluči o glazbenim pobjednicima. Stručni žiri izgabrao je Jelenu Matijević za ljepoticu festivala, prva i druga pratilja bile su Romana Av- gustinović i Dragana Boškarić. Za miss fotogeničnosti izabrana je Julijana Jelić, a najljepšu nošnju nosila je Katica Burazer. Nakon dobrih rezultata rada Udruge i osnivanja novih podružnica u Slavonskom Brodu, Osije- ku, Rijeci i Malom Lošinju, 18. Za predsjednika i zamje- nika nadzornog odbora izbarani su već dokazani hrvatski menedžeri Marko Pi- punić i Zvonko Biljecki. Stipen- dije su, na temelju javnog natječaja, na koji se javio 241 kandidat, dobili učenici srednjih škola i studenti Hrvati u BiH i Hrvati iz BiH koji žive u Hrvatskoj. Sti- pendije su najvećim dijelom namijenjene djeci poginulih hrvatskih branitelja, ali i siromašnim i nadarenim učenicima i studentima. Visina je mjesečne stipendije 800 kn za učenike i 1 500 kn za studente. Također treba istaknuti da su stipendisti iz svih dijelova BiH. Q CB A festival of the original poetry and music of the Bosanska Posavina Bosnian Sava River basin and Central Bosnian regions was held near the end of last year in the settlement of Rugvica near Dugo Selo under the patronage of the Prsten Association of Bosnian Croats. Naime, on je s Melbourne Grammar School Symphony Orchestra u Zagrebu imao dva koncerta. Orkestar je u petak 14. Ovaj poznati australski orkestar ima 75 svirača, u dobi od šest do devetnaest godina, a među njima svira i Zagrepčanin Milan Suhodobnik kontra- bas , koji ujedno i podučava ove mlade talente. Upravo zahvaljujući glazbeniku Suhodobniku orkestar je u sklopu svoje svjetske turneje, Dubai, Ljubljana, Za- greb, Venecija, održao koncert i u Zagre- bu. Prije spomenutoga koncerta, orkestar je u srijedu 12. A kako i ne bi kada je to jedan od najboljih svjetskih orkestara s glazbenicima te dobi. Posebno iznenađenje za publiku bila je odsvirana hrvatska himna, koju je za tu prigodu priredio Milan Suhodobnik. OSTVARILA SE VELIKA ŽELJA - Presretan sam što smo uspjeli ostvariti koncert u mojem Zagrebu, što mi je bila velika želja. Iako sam još 1958. Hvala Matici na najavi i praćenju koncerta - ra- zdragano je nakon koncerta izjavio Mi- lan Suhodobnik, napominjući kako mu je posebno bilo dirljivo nastupati u crkvi u Palmotićevoj, gdje je još kao dječak ministrirao. SA ŠESNAEST GODINA U AUSTRALIJU U kraćem razgovoru za naš mjesečnik Matica Milan Suhodobnik rekao je kako ga je avanturistički duh odveo u daleku Australiju. Dolazim redovito svake dvije godine i ovdje se izvrsno osjećam. Bilo mi je veoma važno da dođemo svirati u Zagreb, jer Zagreb je kolijevka klasične glazbe. Uspješnu je karijeru Majkl, kako ga ondje zovu, nastavio u Australiji, gdje svira u Australskoj filharmoniji, na čelu koje je Chris Brendon, inače Zagrepčanin Sreć- ko Krznar. Muziciranjem je Milan obišao cijeli svijet prateći na koncertima mnoge po- znate svjetske zvijezde kao što su Sinatra, Elton John, Olivia Newton John, tri tenora Pavarotti, Careras, Dommingo. Premda veliki glazbenik, Milan Suho- dobnik samozatajni je čovjek i ovaj podatak o svjetskim zvijezdama doznala sam usput u razgovoru. Svaki bi drugi glazbenik razgovor započeo ističući koje je sve zvijezde pratio na koncertima, dajući si tako na važnosti, no Milan je skroman i to je spomenuo nakon mojega učestalog pitanja o nastupima diljem svijeta. MOJ ZAGREB, TAK IMAM TE RAD Na pitanje njegovoj supruzi Ljubici kako je živjeti s glazbenikom, spremno od- govara: Lijepo! Napominje kako često s Milanom zna zapjevati u društvu, a i doma za dušu. Za kratkog boravka u Hrvatskoj skoknuli su na Brač, u Supetar, gdje su kupili stan, pa će tako češće boraviti u voljenoj domovini i družiti se s prijate- ljima i porodicom. A koliko su omiljeni među prijateljima, pokazuje i veliki do- lazak prijatelja na zagrebačke koncerte. Od njih doznajem kako je Milan često nastupao u hrvatskoj zajednici i nikada se nije izgovorio za nastup. Nakon bo- žićnih blagdana Milan se morao vratiti u Australiju, jer je s orkestrom nastupio na novogodišnjem koncertu u Opera Hauseu u Sydneyu. Zanimljivo je napomenuti da sam orke- stru rekao kako će ih dočekati snijeg u Zagrebu i obistinilo se. Možete si misliti kada s + 35 stupnjeva dođete u snježni Zagreb. No, vratit će se uskoro, jer ipak je on ovdje doma. Q CB Top musician Milan Suhodobnik has come to his native Zagreb in the Croatian homeland in the Christmas season. He took the opportu- nity to visit the Croatian Heritage Foundation. He and the Melbourne Grammar School Sym- phony Orchestra were in Zagreb to perform two concerts. Aktivna mala misija na sjeveru Bavarske Prvi voditelj misije bio je velečasni Zdenko Jurić, svećenik sarajevske nadbiskupije. On je započeo pisati župne matice, pa je tako zapisano da je 3. Takva je misija u Würzburgu, glav- nom gradu sjevernobavarske pokrajine Donje Franačke. Ovdje živi i radi oko 300 Hrvata, a u cijelom području Würzburga ima ih oko 1 200. Pastoralni rad u njoj obavlja fra Paško Mandurić, franjevac konventualac. Misija je osnovana 1970. Treba posebno naglasiti da je i prije službenog osnivanja misije početni zamah duhovnog života dao o. Špiro Marasović koji je za vrijeme svojih studi- ja počeo okupljati Hrvate u samostanskoj crkvi franjevaca konventualaca. Prvi voditelj misije bio je velečasni Zdenko Jurić, svećenik sarajevske nadbi- skupije. On je započeo pisati župne ma- tice, pa je tako zapisano da je 3. Misija u Würzburgu pripada rajnsko- majnskoj oblasti te se godišnje organi- ziraju brojna hodočašće Majci Božjoj. Kada je trebalo pomoći izbjeglima i prognanima, fra Paško je bio tu. Poma- gao je u prijavi boravka, traženju stana, posla. Tijekom rata u Hrvatskoj, a poslije i u Bosni i Hercegovini trebalo je pomoći domovini. Slala se odjeća, hrana, lijeko- vi itd. Misija je organizirala lijepi broj tegljača koji su upućeni u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu. Fra Paško posebno zna izjaviti kako je za naše iseljeništvo jedan od gorućih problema asimilacija u njemačko druš- HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA U WÜRZBURGU Napisao i snimio: Šimun Penava Hrvatska ulica u gradu Würzburgu U Tridesetogodišnjem ratu u Würzburgu su ratovali i Hrvati poznati kao Trenkovi panduri. Trag i ostatak toga vremena sačuvani su do danas u jednoj ulici koja nosi naziv Kroatengasse Hrvatska ulica. Predaja je smještena u predio u kojemu su prije tristotinjak godina živjeli Hrvati, a pragmatični Nijemci ovjekovječili su taj spomen. Upravo u toj ulici, na uglu jedne zgrade, oslikali su po fasadi Hrvata pandura uz natpis: U 30-godišnjem ratu carske trupe Hrvata bile su raspoređene u ovoj ulici. Zbog toga je prozvana HRVATSKIM ZASELKOM. Fra Paško Mandurić u prostorijama Hrvatske katoličke misije Hrvati iz misije na đakonskom ređenju fra Ivana Penave tvo. Zbiva se napose sklapanjem mješovi- tih brakova, pri čemu je hrvatska strana uvijek gubitnik. Događa se i odgojem u dječjim vrtićima, školama, a posebno oponašanjem svega što je njemačko. Za Hrvate u Würzburgu posebno je svečano bilo da je jedan mladi Hrvat, Zagrepčanin, u njihovu gradu zaređen za đakona. Svečani je obred uveličao i veći broj Hrvata iz Hrvatske katoličke misije u Würzburgu. Q CB Much is written of the work of the larger Catholic missions in Germany, but there are smaller ones that do all they can to assist the Croatians living in their regions. On such mis- sion is located in Würzburg in which about 300 Croatians live and work, while the entire Würz- burg area is home to some 1,200 Croatians. John Jolić, koji je svoju drugu domovinu pronašao u Kanadi. Rodnu je grudu napustio 1968. Nastanjuje se u Missassaugi, gdje je imao uspješnu poslovnu karijeru, a od 1972. Od dolaska u Kanadu Jolić je iznimno aktivan u hrvatskoj zajednici. Sada obnaša dužnost blagajnika u hrvatskoj knjižnici koja je otvorena prije dvije godine. Ideja o njezinu osnivanju pojavila se 2000. Uz to, središnja biblioteka iz Missassauge pozvala nas je i obavijestila nas kako imaju 1 500 hrvatskih knjiga koje će baciti u smeće jer ih nitko ne čita. Uzeli smo ih, kupili ormare i tako smo počeli s bibliotekom s 2 000 knjiga. U njoj imamo i stare Matice iz 60-ih i 70-ih godina. Danas imamo 1 000 posuditelja knjiga. Iznimno je živa djelat- nost unutar knjižnice, te s vremena na vrijeme znamo održati promocije knjiga, tematska predavanja o aktualnim temama, a znamo i prikazati hrvatske filmove. Neke smo od njih dobili i od HMI-a. Ivu Hrvojića, tajnicu Bibu Milin- ković, i blagajnika, te da djeluje putem nekoliko odjela. Napominje kako ih najamnina knjižnice stoji oko 2 000 dolara mjesečno, dok su svi troškovi u konačnici oko 30 000 kanadskih dolara. Napominje da se zasad nekako pokrivaju članarinama, sponzorima i dobrovoljnim prilozima. Također imamo i nagradne plakete. Čelni ljudi knjižnice mišljenja su kako njezino održavanje nije samo građanska dužnost nego da je oni moraju sačuvat za mlade naraštaje, za čuvanje identiteta. S tim u vezi došao sam i u HMI jer sam mišljenja da bi nam trebala pomoći kao i Odjel za iseljeništvo pri MVPEI-u. Stoga sam i upriličio sastanke u tim ustanovama. Moramo sačuvati tu knjižnicu jer na cijelom području Ontarija koje je veliko kao pola Europe, nema ni jedne Knjižnice, osim ove naše. Doduše, crkve imaju određenu literaturu, no zatvorenog su tipa. U razgovoru napominje kako u knjižnici imaju i stare ča- sopise koji su izlazili u emigraciji kojih ovdje nema, a također velik broj knjiga pisanih izvan domovine koje bi rado darovali zainteresiranima u Hrvatskoj jer ih oni imaju u više primjeraka. Vjerujemo kako će se zainteresirani javiti, a također da će se iznaći rješenje i pomoći oko održavanja knjižnice. Q CB Engineer John Jolić, an emigrant now living in Canada, visited the Croatian Heritage Foundation during his visit to the homeland. Jolić has been very active in the Croatian community since coming to Canada in 1968. He currently serves at the post of treasurer at the Croatian library in Mississauga. VEDRO SLIKANJE SVIJETA Posebno mi je drago da je upravo Hrvatska, iz koje su u svijet krenuli moj djed, baka i otac, prva europska zemlja u kojoj imam izložbu — kaže Mirana Kad se pogleda unatrag, u njene najranije dane, nije ni moglo biti drukčije nego - umjetnički: Mirana Žuger, kanadska slikarica naših korijena, prvi je doticaj sa svijetom likovnosti imala i prije nego je prohoda- la, folklor je počela plesati s tri godine, svirati tamburicu brač s deset, a s osam je, kaže, već bila sigurna da će baš slikar- stvo biti njen životni odabir. Nisam još mogla ni hodati. S vremenom je od mene morao micati kre- du u boji jer sam je počela jesti... Kroz ci- jelo školovanje likovni je bio moj najdraži predmet i makar mi je učitelj govorio da neću moći biti umjetnica, slikarica, jer da to nije posao od kojega se živi, ja sam znala da će to biti i moj posao, i moj život, i moja ljubav. Roditelji su me podupirali, cijelo vrijeme bili su na mojoj strani, čak mi je i pokojni djed govorio da se hrabro i ustrajno borim za svoje snove, stoga ovu izložbu u Zagrebu posvećujem upravo svojoj obitelji kao zahvalu za svu njihovu ljubav i ohrabrenje. Posebno mi je drago da je upravo Hrvatska, iz koje su u svijet krenuli moj djed, baka i otac, prva europ- ska zemlja u kojoj imam izložbu — pojaš- njava Mirana. POVRATAK U SIRAČ Zapravo, i nije riječ o jednoj nego o tri izložbe: dvije samostalne i jednoj sku- pnoj. Mirana je od kolovoza do pred Božić 2007. Potonju je izložbu organiziralo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i naslovilo je Tracing our Heritage Traganje za našom baštinom objedinivši radove troje ka- nadskih umjetnika hrvatskoga podrijetla; uz Miranu Žuger izlagali su Anna Frlan i John Mlačak. Koliko su dvije izložbe i za- nimljive stručne kritike u profesionalnim galerijama Mirani značile kao akadem- skoj slikarici, dakle profesionalno, toliko joj je izložba u siračkoj osnovnoj školi koju su pohađali još njen djed, baka i otac, imala jak emotivni naboj i poseban svečarski ugođaj. Moj djed Vlado, baka Ružica, otac Ivica i njegova sestra, tj. Uvijek mi je zvučalo kao neka pastorala, a kad sam prvi put došla u posjet Hrvat- skoj, prije tri godine, uživo mi se učinilo još ljepše i impresivnije nego u njihovim pričama. Oduševio me i Sirač, i Brezovica gdje mi živi teta Jelka, i Zagreb, i Krk, i osobito Dubrovnik... Prije djeda Vlade u Kanadu su otišla i njegova braća, djed se najprije zadržao godinu dana u Njemač- koj, potom krenuo preko oceana. U Sira- ču je bio zapovjednik vatrogasaca, i kino operater, u Ottawi se bavio stolarijom i uređenjem interijera. Otac Ivica studirao je filozofiju i ljudska prava, bavio se sud- skim prevođenjem, udrugama za ljudska prava, životnim osiguranjem... Miraninu maj- ku, Francuskinju Nicole, koja se danas bavi menadžmentom u gradskoj upravi, konkretno proračunom za kulturu u Ottawi, upoznao je u Kanadi i šarmirao je svojim engleskim izgovorom koji je njoj zvučao kao da ga govori — Francuz!? Komunicirajući na tom francusko-engle- sko-hrvatskom mišungu zaljubili su se, oženili i dobili Miranu, Danicu i Nikolu. Mirana je hrvatski jezik najviše učila od bake i djeda, godinu je dana pohađala i hrvatsku školu, a ponešto je naučila i u katoličkoj crkvi. Još kao studentica sudjelovala je na više skupnih izložaba u Montrealu i Ottawi, a već prve godine nakon završetka studija bilježi ne- koliko samostalnih i skupnih izlaganja. Trudit ću se da barem svake druge godine dolazim, neko vrijeme budem tu, slikam i onda to što napravim ovdje i izložim. U Kanadi sam inače radila i work shopove, dakle radionice sa škol- skom djecom, radila sam i s invalidima, ljudima oboljelima od psihičkih bolesti, podučavala sam umirovljenike crtanju i slikanju... Sve su to zanimljiva iskustva koja čovjeka oplemenjuju i bogate ga novim spoznajama. Naravno, bilo je i ko- nobarenja i sličnih poslića, navikla sam raditi više stvari odjednom i zbog novca i zbog novih iskustava. Ja apsolutno naj- više volim slikati, ali teško je živjeti samo od toga. Život je skup, iako moram reći da mi se nakon ovih pet mjeseci boravka u Hrvatskoj čini kako je ovdje čak skuplje nego u Kanadi! Unatoč svemu, boravkom u Hrvat- skoj bila je prezadovoljna, i već počinje štedjeti za treći posjet. Obožava svoj posao, slikarstvo joj je očito najdublji po- riv, potreba i njen najpotpuniji izričaj. A tek joj je 25 godina! Mirana je najbliža onome što bi se moglo nazvati lirskom apstrakcijom: slike su joj vedre, zaigrane, prozračne i nekako lelujave, osobno me podsjećaju na Miroa, izdaleka pomalo čak i na Chagalla, što je svakako kompliment. A nije zgore- ga spomenuti ni činjenicu da joj se djela nalaze u značajnim privatnim zbirkama u Ottawi, Montrealu i Torontu. BAREM SVAKE DRUGE GODINE U HRVATSKOJ - Prve svoje slike prodala sam još kao studentica Likovne akademije, a tako za- rađen novac utrošila sam na prvo puto- vanje u Hrvatsku. Ostala sam tri tjedna; već tada poželjela sam se vratiti i ovdje u Hrvatskoj imati izložbu. Vijesti HR — gospodarstvo, politika… REKORDNI PRIHODI OD CESTARINA ZAGREB - Na hrvatskim autocestama u prvih je devet mjeseci 2007. U odnosu na isto razdoblje 2006. Prihod od cestarine bez PDV-a povećan je 19 posto, a visok je rast zbog otvaranja novih dionica autoceste Zagreb - Macelj, pa nije usporediv s prošlom godinom. Bez novih dionica te autoce- ste povećanje iznosi 11,5 posto. Prema podacima Huke, hrvatska mreža autocesta iznosi 1140 kilometara, a mrežom gospodare četiri društva: Hrvatske autoceste 789 kilometara , Autocesta Rijeka-Zagreb 146 kilometara , Bina-Istra 145 kilometara i Autocesta Zagreb-Macelj 60 kilometara. ZAVRŠETAK MISIJE OESS-A ZAGREB - Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju OESS u Hrvatskoj zatvorila se 31. Odluku o službenom zatvaranju Misije nakon 11 godina donijelo je Stalno vijeće OESS-a u Beču sa svih svojih 56 zemalja članica, uključujući Hrvatsku. VELETRŽNICE RIBE U ZADRU, NA UGLJANU I U BIOGRADU ZADAR - Izgradnja nove trajektno-put- ničke luke Zadar u Gaženici u sklopu koje će se sagraditi ribarska luka i ve- letržnica ribe započinje ove godine. Prema Prostornom planu Zadarske žu- panije predviđene su osim u Gaženici, veletržnica i u Lamjani na Ugljanu, a i Grad Biograd pokrenuo je zakonsku proceduru za otvaranje veletržnice ribe u industrijskoj zoni. Veletržnice bi ovdašnjim riba- rima uvelike trebale olakšati posao, a u samome Zadru riješit će se nered i pre- opterećenost koji ponekad zavladaju u gradskoj luci. OBVEZNO SLUŽENJE VOJNOG ROKA ODLAZI U POVIJEST ZAGREB - S prvim danom 2008. Umjesto dosad obveznoga, u HV-u se vojni rok služi isključivo dragovoljno. Na početku godine u kojoj se očekuje po- zivnica u punopravno članstvo NATO-a, na snagu je stupila i saborska odluka prema kojoj novaci više neće biti pozivani na ob- vezu služenja. Jednostavnije, na vojnu će obuku samo oni koji to žele; mladići, a prvi put i djevojke koje se izjasne da žele biti ročnici-dragovoljci. POČEO MANDAT HRVATSKE U VIJEĆU SIGURNOSTI WASHINGTON - Od 1. Predsjedavanje Vijećem rotira se mjesečno, po abecednom redu. Predsjeda- vajuća u siječnju je Libija, jedna od pet novih članica, a Hrvatska bi trebala predsjedati u drugoj polovici 2009. SAGRADIT ĆE SE JOŠ OKO 120 KILOMETARA CESTA ŠESTANOVAC - U protekle četiri godi- ne, prema službenim podacima, u Hr- vatskoj je sagrađeno 320 kilometara autoceste u što je investirano oko 23 milijarde kuna. I sagrađeno je sve ono što je bili predviđeno odnosno plani- rano. To tvrde i u Upravi Hrvatskih au- tocesta gdje ističu kako će se taj trend nastaviti i u idućoj godini, odnosno na- stavit će se gradnja novih dionica hrvat- skih autocesta i dogradnja postojećih. Tako će se u 2008. Očekuje se više od 1000 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja, te sudjelovanje istog broja maslinara i uljara, zbog čega se splitski skup smatra najvećom maslinarskom manifestacijom u svijetu. Natjecatelji će stizati iz gotovo svih mediteranskih zemalja. Ove je godine potkraj rujna prvi put u Sinju održano natjecanje kuhara u pri- pravljanju arambaša nazvano 1. Ove je godi- ne također Ministarstvo kulture izdalo rješenje o zaštiti sinjskih arambaša, toga poznatoga tradicionalnog jela u gradu podno Kamička. Tako su autohtoni sinjski arambaši i formalno proglašeni zaštićenim hrvatskim nematerijalnim kulturnim do- brom. Sinjski arambaši priprava Napisao i snimio: Nedjeljko Musulin RECEPT ZA ARAMBAŠE, GLASOVITO SINJSKO JELO Za dobre ukusne arambaše najvažniji je uvjet, uz ostale, kvalitetan kiseli kupus listovi. Originalni recept za pripravak toga glasovitog sinjskog jela, koje je kušao i austrijski car Franjo Josip I. To sve dodati mesu i ostaviti da odleži sat vremena, a zatim zaviti u listove kiselog kupusa. Na dno lonca ili glinene bakre staviti komad go- veđe kosti, pokriti sitnim kiselim kupusom. Staviti i jednu 1 žlicu konšerve. Po moguć- nosti staviti i komad dalmatinskog pršuta ili suhe junetine. Poredati arambaše i prekriti ih kiselim kupusom, a dobro je staviti i nekoliku sudžuka. Potom sve zaliti vodom aram- baše u posudi do visine arambaša i na laganoj vatri kuhati dva 2 sata. Moć genetskog koda Genetski kod Šubića se pritajio u novom — zrinskom imenu. Onda stadoše harati Turci. Ipak, većina njih, kao i obično, nije propuštala priliku zaputiti se uobičajenim smjerom i … - Za ime Boga — ugledavši prizor ispred katedrale, iznenada mi je izletjelo. Na prekrasnom trgu neobičan pri- zor: žena gradonačelnica, u renesansnoj haljini, prima prijavak od Zrinske garde. Osjećanje hladne bure sad se pretvorilo u razmišljanje o tim pojmovima: Žena i Zrinska garda! NIKOLA I PETAR — KASTOR I POLUKS U prvi mah izgledalo je pomalo nevje- rojatno. Ili … Prijavak je obavljen. Sablje su u zra- ku, s oštrim, savijenim dijelom prema naprijed, otklonjene od tijela gardista. Još samo neka bubanj pozove u napad i otvorit će se stoljeća — pomislih, zagle- dan u njihove dugačke ljubičasto-crvene jakne, ispod crnih ogrtača. Za tren se sve pretvorilo u komeša- nje. Nemir je poljuljao početnu statiku. Trupla za snagu jednog naroda. Misao je u naponu. Tijela Petra Zrinskog i šurjaka mu Frana Krste Frankopana beživotna leže na stratištu u Bečkom Novom Mjestu, a car Leopold I. Onda sam se nakratko vratio prezen- tiranoj stvarnosti. Pogled je na slavnoj zrinskoj šubari, s grbom i znamenitim perom iznad njega. Opet nema bijelih labudovih krila. Crna gavranova raširena su. Čizme gardista podigoše se u jedinstveni iskorak, desne pa lijeve. Opet je odmak u prošlost: - Konjanici pa pješaci — viče brkajlija sa zakvačenim perom na prednjoj strani šubare. Konj se iznenada propeo. UNIŠTIMO GENETSKI KOD Odjednom smo se vratili ženi i Zrinskoj gardi, zaustavivši ih u prijavku ispred katedrale, te se još jednom vratismo u davnu prošlost, u vrijeme sutona Trpi- mirovića - hrvatskih narodnih vladara. Tada se na ovim prostorima, u nedostat- ku čvrste središnje vlasti, uz prijestolnicu preseljenu u Ugarsku, pojavljuju moćne hrvatske plemićke obitelji. A kad Grgur, u vrijeme kralja Andrije II. Arpadovića, proširi svoje bribirsko kneštvo do Zadra te postane knez Splita i Šibenika, put prema prevlasti na ovim prostorima bit će otvorena plemićkoj obitelji iz roda Šubića. Ta, možda i slavnija obitelj od … Nisam se usudio. Prijavak koji su gardisti podnosili gradonačelnici očito me sve dublje odvlačio u prošlost. I evo, Pavao I. Hrvatska je pred smjenom dinastije. Stara — Arpadovići su slabi, a novi... Već su otišli u Napulj po Karla Roberta iz obitelji An- žuvinaca. Gdje god se dotaknu, Šubići su moćni, odlučni i razboriti. Kao da im nema kraja ili … Pavao je umro 1312. Gotovo po narudžbi drugih hrvatskih velikaša, sad se genetski kod Šubića nudi na dlanu. Svima je prigoda: kralju Karlu Robertu, Nelipićima, Kurjakovićima, Kotroma- nićima, dalmatinskim gradovima pa i Veneciji, čiji je počasni građanin bio ban Mladen II. Bitka je kod Blizne, godina 1322. Još samo neka na scenu stupi Ludovik I. Onda stadoše harati Turci. Zaslu- žiše Čakovec 1546. Time je čin razbaštinjenja uspio, barem onaj u materijalnome smislu. Zahvaljujući tomu broj poklonika moćnoga genetskog koda množio se iz dana u dan i Zrinska garda sve je poželjnija diljem Lijepe naše, Euro- pe, Amerike i Azije. Ti stasiti momci, minimalne visine od 180 cm, s 28 kg opreme, prodefi- lirali su Trabzonom rodnim gradom Sulejmana Veličanstvenog , Torontom, Rimom, Kninom, Varaždinom, Zagre- bom, Bečkim Novim Mjestom, Lurdom, Tucholom, Trsatom i Segetvarom mje- stom pogibije navedenog sultana i Nikole Šubića Zrinskog , pronoseći slavu Šubića — Zrinskih. Šubići — Zrinski Hrvatsku plemićku obitelj Šubiće vežemo uz Bribir grad—utvrdu u da- našnjoj Šibensko— kninskoj županiji. Svoj najveći uspon doživljavaju u vri- jeme Pavla I. Ali kad njega naslijedi sin Mladen II. A kad je Ludovik Anžuvinac prisilio Jurja III. Oni će najveću slavu doseći za Nikole Šubića Zrinskog Si- getskog poginuo kod Sigeta 1566. Vijesti HR — kultura, zanimljivosti… HRVATSKI SLIKARI IZLAGALI U BARIJU ITALIJA - U Bariju u sklopu međunarodnog programa Xchange, održana je u prosincu izložba La Puglia incontra la Croazia, koja je predstavila radove hrvatskih umjetnika. Slike su izložili Lidija Filipan, Ana Horvatiček Ivanišević, Marija Javorović Jančić, Zvonimir Ju- rić, Jaroslav Kaderžabek, Ružica Klaričić, Nina Ladika Čangalo- vić, Dean Lončar, Sonja Milotić Šesto, Darinka Pavlek, Brankica Perhat, Branko Pizzul, Neva Piz- zul, Sandra Šesto, Goranka Su- pin te Martina Vrbanić. ZVONIMIR OŠTRIĆ U LONDONU PROGLAŠEN KAPETANOM GODINE LONDON - Kapetan Zvonimir Oštrić prvi je Hrvat dobitnik prestižnog svjetskog pri- znanja Kapetan godine 2007. Začetnica ideje o izložbi dominikanske bašti- ne je ravnateljica Vesna Kusin. Gale- rija ju je ostvarila u suradnji s Hrvat- skom dominikanskom provincijom Navještenja Blažene Djevice Marije. Autor koncepcije je akademik Igor Fisković, koji je okupio veliku ekipu stručnjaka. Izložbu je otvorio mr. Božo Biškupić, ministar kulture, koji je napomenuo da i ovom izložbom Galerija Klovićevi dvori nastavlja su- stavno okupljati, proučavati, sinteti- zirati i javnosti predstavljati umjet- ničko i kulturno blago crkvenih re- dova koji djeluju na hrvatskom tlu. VATROGASAC FRANE LUČIĆ BOŽIĆNE BLAGDANE PROVEO KOD KUĆE TISNO - Frane Lučić, jedini preživjeli va- trogasac nezapamćene kornatske tra- gedije vratio se pred božićne blagdane kući u Tisno. Franin povratak, nakon gotovo četiri mjeseca boravka u split- skoj bolnici, svi su nestrpljivo očekivali. Frane je stigao u pratnji roditelja u svoju obiteljsku kuću. Nitko u Tisnom nije krio oduševljene zbog Franina povratka kući. Jedini preživjeli vatroga- sac tako će Božić i Novu godinu provesti u krugu svoje obitelji, najuže rodbine i bliskih prijatelja. Vesela i optimistična narav ovog 23-godišnjaka, studenta zadnje godine Fakulteta elektrotehnike i brodogradnje u Splitu, bit će značajan saveznik u konačnom oporavku mla- dića koji, ne bez razloga, nosi nadimak Legenda. Svi zainte- resirani mogli su posjetiti HRV u njiho- voj obnovljenoj zgradi u Ulici dr. Franje Tuđmana 13 i upoznati se s procesom stvaranja radijskog programa, a onim najhrabrijima pružena je mogućnost okušati se u ulozi voditelja programa. Podsjetio je da HRV ima županijsku koncesiju i naj- slušaniji program na hrvatskom istoku. Publicistički spomenik ogulinskoga kraja i njegova stanovništva U nazočnosti velikoga broja zaljubljenika pisane riječi, autorove obitelji, prijatelja i suradnika, knjigu su u velikoj dvorani HMI-a predstavili akademik Petar Strčić, dr. UHrvatskoj matici iseljenika u srijedu 12. Dojmljivim pozdravnim slovom svekolikoj se publici obratila Matičina ravnateljica, Kata- rina Fuček. U nazočnosti velikoga broja zaljubljeni- ka pisane riječi, autorove obitelji, prijatelja i suradnika, knjigu su predstavili dr. Dragutin Pavličević, koji je izvrsnim, zanimljivim izlaganjem oduševio nazočne, potom recenzent knjige akade- mik Petar Strčić, dugogodišnja Matičina suradnica dr. Sanja Vulić i sam autor Hrvoje Salopek, koji je nadahnuto govorio o razlozima pisanja knjige i potrage za korijenima. Uz dodatak obrađenih 148 radova, ova knjiga obrađuje ukupno 197 starosjedilačkih ogulinsko-modruških rodova. Svima odsrca zahvaljujem sa željom da objavljivanje ove knjige smatraju i oblikom osobnoga priznanja. Želja mi je i da ova knjiga postane trajan publicistički spomenik ogulinskoga kraja i njegova stanovništva, kao i svih ljudi koji odavde potječu a žive razasuti diljem Hrvatske i svijeta. Podijelje- na je u dva dijela: prvi dio čini ogulinski kraj i njegovo stanov- ništvo unutar kojega su obrađene teme: Zemljopisni položaj i prirodne osobine, Povijest ogulinskog kraja s posebnim osvrtom na kretanje stanovništva, Govor i imenoslovlje, Osvrt na tradi- cijski život vojnokrajiškog stanovništva, dok su u drugom dijelu obrađeni stari rodovi ogulinskog kraja. Voditelj promocije bio je dr. Željko Holjevac, autorov kon- zultant. U glazbenom dijelu programa nastupili su pjevači i tambu- raši iz Ogulina, Tounja, Modruša i Zagorja ogulinskog. Napisala: Željka Lešić Snimio: Toni Bukovec Dr. Hrvatski biser zimi i ljeti Budući da je od mora udaljen samo pola sata vožnje novom autocestom, pravi je užitak ljeti tijekom dana boraviti na moru, a noćiti u Gorskom kotaru. Zimi je pak za one željne snježnog avanturizma posebno zanimljivo skijati se na Platku, ili otkrivati tajne stoljetnih šuma pod debelim snježnim pokrivačem, a zatim na ugodnoj temperaturi uz more, primjerice u Opatiji, popiti kavu na rivi Vozeći se često iz Zagreba prema Rijeci razmišljao sam kako moram jednom krenuti starom cestom i bolje upoznati Gorski ko- tar, jer to već dulje vrijeme planiram, ljeti kako bih se osvježio u ugodnom okrilju stoljetnih šuma, a zimi kako bih uživao u radostima snijega koje su ovdje prisutne kao na razglednicama iz prošlosti. Budući da su gotovo svi stolovi zauzeti, jasno je da su bili u krivu svi koji su predviđali kako će se nakon otvaranja autoceste Zagreb-Rijeka smanjiti zanimanje tu- rista i putnika namjernika za ljepote Gorskog kotara. Privučeni odličnom gastronomskom ponudom, ljubaznošću domaćina i ljepotama krajolika, posje- titelji podjednako i ljeti i zimi dolaze u taj biser Hrvatske. Jedinstven užitak u stoljetnim šumama i šetnicama, vožnja biciklističkim stazama, igranje tenisa i atraktivna mjesta za lov, ribolov i plani- narenje mamac su za sve koji žele pobjeći od gradske vreve. Za one koji ne vole vrućinu, zbog ugodnih je temperatura ljeti posebno preporučljivo boraviti u Gorskom kota- ru. Tri jezera, Bajer, Lepenica i Potkoš u okolici Fužina, pružaju pravo osvježenje i kad je nekoliko kilometra južnije ili uz jadransku obalu temperatura viša od 30 stupnjeva. Mjesta toga kraja okružena su gustim šumama, pa su krošnje obojene zelenom bojom odmor za oči i nadah- nuće za umjetnike. Šume prošarane davno utabanim stazama i šetnice šetače pretvaraju u berače borovnica i gljivare. Mnogima je najdraže izletište špilja Vre- lo, jedna od najstarijih u Europi, pa je tijekom godine posjeti nekoliko tisuća znatiželjnika. Ništa manje nisu privlačna ni naselja u Gorskom kotaru, pa tako i Fužine, koje su smještene 730 metara iznad mora i u jugozapadnome dijelu toga planinskog područja. Okružene su slikovitim pla- ninskih vrhuncima, tišinom stoljetnih šuma crnogorice i ljepotom jezera. Pred- nost im je dobra prometna povezanost s Rijekom i Zagrebom. Tako je još od doba Austro-Ugarske, kad su nedaleko od Fužina prolazile poznata cesta Karolina i željeznička pruga. Najviše ih privlači zani- mljiva gastronomska ponuda lokalnih ugostitelja. Jelovnik je uvijek ispunjen domaćim i lovačkim specijalitetima, a deserti pripremljeni od šumskih plodova. Obuhvaća pedesetak hektara zaštićena područja ispunjena monolitnim stijenama, a velika livada na ulazu okružena je gustom crnogoričnom šumom. Visoka je 37 metara, dok joj je promjer debla 140 centimetara. To je područje ukrašeno i skulpturama likovne kolonije koja u Lokvama svake godine ugosti umjetnike željne stvaranja. Q CB Gorski kotar, a highland area in northern Croatia is quickly becoming an ever more ap- pealing destination for domestic and foreign tourists. Visitors can cool off in the pleasant surroundings of centuries-old forests during the summer and the joys of snow in the winter, present here just like on old postcards. STANICA PREMA MORU Kako su od mora udaljene samo pola sata vožnje novom autocestom, pravi je užitak ljeti tijekom dana boraviti na moru, a noćiti u Gorskom kotaru. Zimi je pak za one željne snježnog avanturiz- ma posebno zanimljivo skijati se na Plat- ku, a zatim na ugodnoj temperaturi uz more, primjerice u Opatiji, popiti kavu na rivi. Domaćini su mi otkrili i da se za Fužine zna od početka 17. To je moguće, jer se na tim prostorima talila željezna ruda. Nekoliko desetljeća poslije Fužina se spominje kao prenoćište. Iako je danas službeni naziv Fužine, stariji sta- novnici svoje mjesto radije zovu Fužina. Božićni koncerti dalmatinskih klapa za Hrvate u Crnoj Gori Uorganizaciji HMI-ove podružnice Split i u su-radnji s Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Poglavarstva grada Solina, organiziran je niz božićnih koncerata za Hrvate u Crnoj Gori. Klape s bogatim međunarodnim iskustvom, predstavile su svoj sakralni program i mahom su nastupile u katoličkim crkvama. Prvi nastup, bio je u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, pred mnogobrojnom publikom, a idući u crkvi sv. Sljedeći je koncert održan u crkvi sv. Jero- nima u Herceg Novom, a s njim se i novoosnovana podružnica Hrvatskoga građanskog društva u tom gradu prvi put službeno predstavila javnosti. Unatoč hladnoći, pred brojnom publikom u Podgorici, u ve- lebnome zdanju katoličke crkve Presvetog Srca Isusova, koncert je održan u malo neobičnim okolnostima. Usred nastupa muške klape, nestalo je struje, što nije nikoga omelo da se koncert nastavi, dapače, stvorio se poseban ugođaj. Pjesme je kroz dugi niz godina sabirao rođeni Jandrofac Radoslav Janković, koji je inače i zborovođa muškoga pje- vačkog zbora Hrvatskoga Jandrofa. Za ovu pjesma- ricu Janković je intervju- irao ukupno 19 seoskih pjevača te je koristio de- setak knjižica i rukopisa. Pjesme su zapisane s no- tama i to dijelom s do če- tiri glasa. Uz to u svakom se poglavlju opisuju obi- čaji i dogodovštine koje su vezane uz spomenute pjesme. Knjigu su finan- cijski potpomogli Mini- starstvo kulture Slovačke republike, vlada Republi- ke Hrvatske, Općina Hr- vatski Jandrof i Hrvatsko kulturno društvo Hrvatski Jandrof. HRVATSKI POP-FESTIVAL DJELATNE ZAJEDNICE HRVATSKIH POLITIČAROV AUSTRIJA - Ovogo- dišnji hrvatski pop- festival u organizaciji Djelatne zajednice hrvatskih komunal- nih političara Gradi- šća DZ održan je u prosincu u južnogra- dišćanskom selu Vin- cjetu. Po ocjeni pred- sjednika DZ-a, Lea Radakovića ovogo- dišnji Festival bio je vrlo uspješan ponaj- prije zbog nastupa popularne pjevačice iz Hrvatske Severine koja je privukla broje posjetitelje iz cijelog Gradišća a djelom i iz susjedne Mađarske i Slovačke, u to gradišćanskohrvatsko selo. Uz Severinu na Festi- valu je nastupila i poznata gradišćanska glazbena skupina PAXI u kojoj pjeva nadarena pjevačica Kristina Ujkica, inače karašev- ska Hrvatica iz Rumunjske. Prije dvadeset i pet godina starinska poljoprivredna zadruga s Đusom Du-dašem na čelu na svojoj je skupštini završnog obračuna odlučila udovoljiti molbi pečuških Hrvata, u ime kojih su na- stupali Marko Kovačević, Franjo Borš i Stipan Filaković, da svoju zgradu u središtu Pečuha, u Ulici Tamása Eszea br. Danas je ta prekrasna povijena palača u vlasništvu grada Pečuha i djeluje u okviru Pečuškog centra za kulturu čiji je sastavni dio i djelatnost Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe u kojem se odr- žavaju mnogobrojne aktivnosti vezane za život Hrvata u tome gradu i u Mađarskoj. Djeluje ondje knjižnica s velikim fondom knjiga, više od dvije tisuće naslova, održavaju se promocije, susreti, tribine, izložbe, književne večeri, vjerski susreti, rade mnoge hrvatske civilne udruge, Ženski pjevački zbor Augusta Šenoe utemeljen 1983. Kako reče donedavni predsjednik kluba Augusta Šenoe, koji je 24 godine bio na njegovu čelu, Mišo Hepp, u proteklih 25 godina više od pola milijuna posjetitelja prošlo je kroz prostorije pečuškoga Hrvatskog kluba. Danas je na čelu Klu- ba Mišo Šarošac koji je već 18 godina zaposlen u Klubu. Na poticaj pečuških intelektualaca, od 3. O proteklim godinama mnogo toga možemo saznati prolistamo li knjige dojmova koje se nalaze u Klubu s fotogra- fijama i novinskim napisima o tisućama programa koji su se održavali i održavaju se i danas u njemu. Svečana proslava obilježavanja velikoga jubileja Hrvatsko- ga kluba i Ženskoga pjevačkog zbora Augusta Šenoe priređena Dvadeset i pet godina prošlo je kao tren U Klubu djeluje knjižnica s velikim fondom knjiga, više od dvije tisuće naslova, održavaju se promocije, susreti, tribine, izložbe, književne večeri, vjerski susreti, djeluju mnoge hrvatske civilne udruge, Ženski pjevački zbor Augusta Šenoe utemeljen 1983. Napisala: Branka Pavić-Blažetin Hrvatski glasnik je potkraj prošle godine u predvorju pečuške Hrvatske škole Miroslava Krleže. Došli su mnogi Hrvati, među njima i predsjednik HDS-a Mišo Hepp, konzul gerant Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Pe- čuhu Vesna Njikoš- Pečkaj sa svojim suradnicima, ravnateljica Pečuškog centra za kulturu Andrea Brükler Lakner, te glazbeni pedagog Ferenc Várnai koji je godinama pomagao i pomaže rad narečenoga zbora. Dvadeset i pet godina, kazala je ona, prošlo je kao tren, prolazi čarobnost života, i mladost, i ljubav i svečanost, svi dani i godine nanizali su se u ogrlicu od prekrasnih 25 Bisera, dvadeset i pet godina provedenih u zajednici koja nosi ime Hrvatski klub Augusta Šenoe i Ženski pjevački zbor Augusta Šenoe. Q CB The August Šenoa Croatian Club was founded 25 years ago and is the centre of the many social activities of the Croatian community in Hun- gary. Prerani odlazak argentinsko-hrvatske spisateljice Dunje Ozanic Ugledna argentinsko-hrvat-ska književnica i slikarica Dunja Ozanic umrla je nakon kratke i teške bo-lesti u Buenos Airesu 9. Dunja Ozanic rođena je 1944. Živjela je u Argentini od 1948. Naime, u naj- ranijemu djetinjstvu Dunja je s roditeljima prošla dramatičan put po Austriji, Nje- mačkoj i Italiji u izbjegličkom valu nakon Drugoga svjetskog rata. U Argentini je bila majka, učiteljica, slikarica i spisateljica. Osim najpoznatijeg i nagrađivanog djela Guenechena, napisala je i prozno djelo Ponovno rođenje i zbirku pjesama Samoća. Dunjina suvremena proza govori u ime svakog useljenika i ostat će trajnim znakom razumijevanja i oprosta, a odiše stilskom ljepotom koju ponaj- više resi djetinje jednostavna rečenica koja potiče onu čudesnu iskrenost do bola. Ne zaboraviti, ali oprostiti i ljubavlju graditi mostove spram različitih ljudi — bilo je Dunjino poslanje. Dunja Ozanic - izvorna svjedokinja napuštenih nedužnih civila nakon Drugo- ga svjetskog rata dojmljivo je pisala: Razu- miješ li? Ne smiješ imati povijest, za to što nemaš povijest odgovorna su zbivanja koja su okružila tvoj život. No ja znam da je u dnu svoga dječjeg srca uvijek iznova nastojiš složiti…- Nedvojbeno, svaki je doseljenik, iz svog najpriprostijeg ili najskromnijeg pori- va, pridonio oblikovanju toga toliko žuđena identiteta, svojstvena svakom prostoru gdje ga je zapalo prebivati. Ono što nisam zapisala, prepušteno je mašti… Uglavnom autobiografski prozni opus Dunje Ozanic čin je njezina kršćanskog sudjelovanja u izgradnji života, gdje osjećaj ukorijenjenosti i osjećaj iskorijenjenosti postaju dionicima u stvaranju ljubavi spram dviju domovina. Q IN MEMORIAM Napisala: Vesna Kukavica KOMEMORACIJA ZA DR. Komemoraciju je vodio Ante Glavor, inače predsjednik HALUD-a. Pozdravni govor, posvećen premi- nulom predsjedniku pročitao je Pero Franov, predsjednik HDZ - Ogranak Sydney. HRVATSKI KNJIŽEVNICI IZ BIH U SOLOTHURNU ŠVICARSKA - Na poziv prija- telja kulturnih djelatnosti i Hrvatske katoličke misije u Solothurnu gostovali su pot- kraj prošle godine sveučilišni profesori i književnici iz BiH Antun Lučić, Krešimir Šego i Miljenko Stojić u središnjoj Švicarskoj. Program je uprili- čen i povodom 30. Na tribini koju je vodio fra Šimun Šito Ćorić o razvojnom visokom obrazovanju u gra- du na Neretvi kao i prinosima Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne govorio je Antun Lučić. Šego je osvijetlio područje stvaralaštva za djecu i mlade. Stojić je govorio o intelektu- alnom procesima, navlastito o Hrvatskom intelektualnom zboru, Hrvatskom leksikografskom institutu u Mostaru te o zastupljenosti i problemima hrvatskih medija u ovdašnjem informativnom prostoru. Ova izlaganja održana je u dvora- ni za tribine u starom baroknom gradu Solothurnu i susjednom Oltenu, gdje se okupljaju hrvatske obitelji. Uspješna turneja po Južnoj Americi Koncertni nastupi naše mlade pijanistice privukli su pažnju mnogih istinskih zaljubljenika u klasičnu glazbu, a iznimno veliki interes za Ivanino umjetničko stvaralaštvo iskazali su brojni potomci hrvatskih iseljenika u ovim trima dalekim južnoameričkim zemljama Koncertnim nastupom u Kazalištu Libertador u Cordobi, održanim 19. Osim vrlo zapaženog i posjećenog nastu- pa u Cordobi, Ivana Marija Vidović na- stupila je i u Buenos Airesu, u znameni- tom Muzeju hispanoameričke umjetnosti Isaac Fernandez Blanco, te u Hrvatskom domu u Montevideu. Turneju Ivane Marije Vidović po spo- menutim južnoameričkim gradovima organiziralo je Veleposlanstvo RH u Argentini, uz pokroviteljstvo Ministar- stva kulture RH te uz svesrdnu pomoć počasnih konzulata RH u Cordobi i Montevideu. Koncertni nastupi naše mlade pijanisti- ce privukli su pažnju mnogih istinskih zaljubljenika u klasičnu glazbu, a izni- mno veliki interes za Ivanino umjetničko stvaralaštvo iskazali su brojni potomci hrvatskih iseljenika u ovim trima dale- kim južnoameričkim zemljama. Trotjednu turneju Ivana Marija Vidović započela je u Brazilu 27. Dva dana poslije, 29. Studenoga, darovita dubrovačka pijanistica održala je recital u dvorani Portugalskog Veleposlanstva u glavnom gradu Braziliji. Koncert je reali- ziran u korporaciji dvaju veleposlanstava u Brazilu: hrvatskog i portugalskog. Nakon Brazila, Ivana Marija Vidović posjetila je Argentinu. Riječ je o njezinoj drugoj turneji po ovoj dalekoj južnoame- ričkoj zemlji u okviru koje je, uz potporu Veleposlanstva RH u Buenos Airesu i počasnih konzulata RH, održala nekoli- ko zapaženih koncertnih nastupa. Prvi je koncert održala 9. Osim toga što Muzej privlači zaljubljenike u hispanoame- ričku umjetnost, on nerijetko okuplja i brojne ljubitelje klasične glazbe u sklopu glazbenih ciklusa na kojima nastupaju najbolji međunarodni i domaći ansambli i glazbenici. Osim predstavnika diplo- matskoga zbora i drugih uglednika iz javnog i kulturnog života argentinskoga glavnog grada, pozivu Veleposlanstva RH odazvali su se i brojni Hrvati iz grada i provincije Buenos Aires. U glavnome urugvajskom gradu Ivana Marija Vidović predstavila se 12. Q CBOur young and talented pianist Ivana Marija Vidović wrapped up her successful three-week tour of Brazil, Argentina and Uruguay 27 No- vember — 19 December 2007 with a concert held on 19 December at the Libertador theatre house in Cordoba. Napisao i snimio: Domagoj V. Iseljeničke vijesti PREDSTAVNICI SPLITSKOG SVEUČILIŠTA U KANADI KANADA - Predstavnici Fakulteta za filo- zofiju Sveučilišta u Splitu, dekan prof. Josip Milat i voditelj Centra za hrvatske studije u inozemstvu dr. Boris Škvorc, boravili su u Kanadi u prosinca i ondje održali više susreta i razgovora s pred- stavnicima kanadskih sveučilišta. Cilj im je bio ispitivanje interesa i mogućnosti sustavne podrške postojećim, te pokre- tanja novih hrvatskih studija u Kanadi. Razgovori su održani s predstavnicima kanadskih sveučilišta, Waterloo i To- ronto, te Sveučilišta McGill i Quebec u Montrealu. Na Sveučilištu Waterloo razmotreni su oblici suradnje i pomoći splitskog sveučilišta. Hrvatski jezik se dugi niz godina već nalazi u programu ovog sveučilišta, a budući se sljedeće godine očekuje odlazak u mirovinu prof. Vinka Grubišića, koji je zaslužan za njegovo pokretanje i odvijanje, splitsko Sveučilište će osigurati uvjete za njegov uspješan nastavak. Na Sveučilištu To- ronto razgovori na ovu temu vođeni su s čelnicima Ureda za međunarodnu su- radnju, kao i s predstavnicima Zaklade za hrvatski studij u istom gradu. Nakon razmatranja rezultata posjeta i obav- ljenih razgovora, Sveučilište u Splitu će donijeti zaključak kako i gdje je moguće dalje razvijati ovaj program u Kanadi. HRVATSKA BOŽIĆNA PRIREDBA U LOS ANGELESU SAD - U crkvi Sv. Ante u Los Angelesu nakon sv. Škola, pod ravnanjem Maje Bistrow, već četvrtu godinu zaredom okuplja djecu od tri do trinaest godina. Trenutno broji 32 djece koja se okupljaju nedjeljom po- slije mise. I ove nedjelje, nakon mise koju je predvodio don Vlatko Poljičak, ono što su tijekom godine naučili pokazali su sjajno izvedenim slavonskim pjesma- ma i plesovima i prigodnim božićnim pjesmama. Njihov nastup nagrađen je ručkom i božićnim darovima. PRIREDBA UČENIKA I UČITELJA HRVATSKE NASTAVE U BADEN- WÜRTTEMBERGU NJEMAČKA - Ususret božićnim i novo- godišnjim blagdanima, učenici i njihovi učitelji Hrvatske nastave u Baden-Wür- ttembergu, pripremili su dojmljivu li- terarni-likovnu izložbu Pjesnici stihom, učenici slikom posvećenu hrvatskim pjesnicima. Izložbu je otvorila general- na konzulica, dr. Vera Tadić koja je tom prigodom pozdravila veliki broj učeni- ka, roditelja i učitelja, naglasivši pritom da su više od jedne trećine učenika HN iz cijelog svijeta, upravo učenici koji žive u Baden Württembergu. U glazbenom dijelu programa nastupio je mješoviti zbor Hr- vatske kulturne zajednice Waiblingen, te Ivana Šuljić, učenica koordinacije Mann- heim. RASPJEVANI HRVATSKI BOŽIĆ U NEW YORKU SAD - Hrvatske katoličke obitelji koje žive u najvećoj svjetskoj metropoli, njih oko 12. No, najljepše je bilo ipak u crkvi Most Precious Blood u njujorškoj četvrti Astoria gdje je u nedjelju, 23. Božićni koncert već duži niz godina organizira Hrvatska katolička misija Blaženog Ivana Merza u Astoriji. Pod ravnanjem maestra Drage Bubala nastupili su Chroatian Chorus - New York, članovi Julliard School of Mu- sic i mlada Valerija Glavan - sopran iz ove Hrvatske katoličke misije. Časopis koji se tiska u Parizu izlazi godišnje dva puta, i to za Božić i za Uskrs, a uređuje ga Mato An- tunović. Ovaj božićni broj donosi uz tek- stvoe duhovnog sadržaja i vijesti iz Hr- vatskih katoličkih misija u Parizu, Lyonu i Nici. Časopis donosi i spomen na patera Ivana Šumanovića 1922. Društvo je utemeljeno 1978. HKD Fala danas broji 60 aktivnih članova, a osobiti ponosni su na svoj rad s mladima. Tako se, uz odrasle tamburaše i folkloraše, neumorno radi s mladima , od 9-15 godina. POSJET HRVATIMA U PHOENIXU SAD — Hrvatski konzul Ante Barbir za vrijeme svog posjeta Arizoni susreo se u prosincu u Phoenixu s predstavnicima hrvatske iseljeničke zajednice. Ondje živi oko šest tisu- ća iseljenih Hrvata i njihovih potomaka koji se redovito okupljaju u Hrvatsko- američkom klubu 1954. Generalni hrvatski Osim Kluba koji djeluje više od pedeset godina, u Phoenixu djeluje i društvo Mladi Hrvati — organizacija hr- vatske mladeži Arizone, kao i nogometni klub Croatia Phoe- nix Soccer Club 1977. Tijekom boravka konzul se susreo s djecom koja uče hrvatski jezik, bio je i na večeri kod ugled- nog člana hrvatske zajednice Miljenka Mikea Božičevića na kojoj se okupilo pedesetak uvaženih članova i aktivista. Nakon mise koju je održao losangeleski župnik don Mate Bižaca, Barbir se prigodnim govorom obratio okupljenim Hrvatima te sudjelovao na svečanosti u Hrvatsko-američ- kom klubu u Phoenixu. BOŽIĆNI DOMJENAK U BRAZILIJI BRAZIL - Tridesetak članova hrvatske iseljeničke zajednice u Braziliji prisustvovalo je 19. Blagdanskom druženju nazočili su i Moacirom Micheletto, predsjednik parlamentarne skupine Brazil — Hrvatska te Osmar Serraglio, zamjenik predsjed- nika brazilskog Zastupničkog doma. Prigodnim govorom prisutnima se obratio hrvatski veleposlanik Rade Marelić izrazivši zadovoljstvo dobrim odnosima obiju zemalja koji se i nadalje unaprjeđuju. Na domjenku je među hrvatskim iseljenicima bilo i mnogo mladih koji su se zanimali za uče- nje hrvatskog jezika i studiranja u domovini. Hrvatski Božić u Chicagu Sva djeca bila su odjevena u narodne nošnje, odnosno božićne kostime, a priredbe su pripremali učitelji škola, uz pomoć učitelja folklornih grupa, tamburica. Priredba je okupila oko 350 gostiju Hrvatska dopunska škola Kardinal Stepinac iz Chicaga organizirala je božićnu priredbu na hrvatskome jeziku u koju su bila uključena sva djeca od predškolske dobi do osmog razreda, te kolo grupa Stepinac. Pokazan je video- zapis i održano čitanje djece 7. Razreda tekstova o božićnim običajima u Hrvata. Kolo grupa Stepinac izvela je ples Srijem, a tamburaši splet zagorskih melodija. Goste je pozdravio pred- sjednik Hrvatske škole Ivo Kosir, a program su vodile Ljubica Jukić i Josipa Galić. Sva su djeca bila odjevena u narodne nošnje, odnosno u božićne kostime, a priredbe su pripremali učitelji škola, uz pomoć učitelja folklornih grupa, tamburica. Priredba je okupila oko 350 gostiju. U Muzeju znanosti i industrije 23. Ove godine nastup je organizirala tamburaško-plesna grupa Srca Isusova s Bunjevačkim kolom, a svi zajedno s djecom iz hrvatske osnovne škole pjevali su naše božićne pjesme. Program je vodila Vesna Marušić. Hrvatski bor kitili su članovi tamburaško-plesne grupe Srca Isusova. Priredbi je, uz velik broj Hrvata, bilo nazočno i dosta stranaca koji su se zatekli u Muzeju. U Chicagu su na javnim mjestima okićena tri božićna bora — bor na Navy Pieru okitila je folklorna grupa Hrvatska loza, bor u Uredu glavne rizničarke Cook županije okitilo je Društvo Hrvatska žena, a bor u Muzeju znanosti i industrije grupa Srca Isusova. Hrvatska generalna konzulica i osoblje GK-a prisustvo- vali su objema priredbama. Vijesti HR — kultura, zanimljivosti… DILJEM HRVATSKE PROSLAVLJEN BOŽIĆ ZAGREB - Nadbiskup zagrebački kardi- nal Josip Bozanić predvodio je u prepu- noj zagrebačkoj katedrali tradicionalnu misu polnoćku. Svima nazočnima, među kojima su bili i pred- sjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks te zagrebački gradonačelnik Milan Ban- dić, kardinal Bozanić čestitao je Božić. Među riječi koje su tada pristigle na natječaj bile su i svemrežje internet , hrvatistika kroatistika , istinomjer poligraf , pržilo friteza , sučelište talk show , skrbnina alimentacija... Kao što je uočljivo na tim primjerima, riječi ne moraju biti svježe skovane, već je dovoljno da do sada nisu zabilježene ni u jednome hrvatskom rječniku. ALOJZIJA STEPINCA I MARINA DRŽIĆA ZAGREB — Hrvatska kulturna zaklada HKZ proglasila je 2008. Blaženi Alojzije Stepinac rođen je u Brezariću pokraj Krašića 8. Zagrebačkim nadbiskupom proglašen je 7. Osuđen je na političkom procesu 11. Robijao je u lepoglavskoj tamnici do 5. Imenovan je kardinalom Svete Rimske Crkve 29. U Krašiću je zatočen do smrti. Najveći hrvatski komediograf Marin Držić Vidra rođen je u Dubrovniku 1508. HRVATSKA NA TRGOVIMA DOČEKALA 2008. Najviše hrvatskih građana na otvoreno- me je u najluđoj noći ispratilo Staru i do- čekalo Novu, 2008. Najveselije je i ove godine bilo na gradskim trgovi- ma, ali i u hotelima, izletištima te plani- narskim domovima u kojima se također okupio veliki broj domaćih i stranih go- stiju. Mnogobrojni Zagrepčani i njihovi gosti Novu 2008. Desetak tisuća Splićana novu godinu prvi put je dočekalo na novoj Rivi. Podsjetimo, za petodnevnog boravka u Rijeci papa Ivan Pavao II. Ovih dana radovi su intenzivi- rani - crijepom se pokriva krov, postavlja se grijanje, ventilacija i keramika. Autori pro- jekta su poznati riječki arhitekti Saša Randić i Idis Turato. Objekt će biti trajan spomen na povijesni posjet pape Ivana Pavla II. U novootvorenom Centru bit će pohranjena baza podataka o tradicijskim obrtnicima i nositeljima tradi- cijskih vještina i znanja na području Krapin- sko-zagorske županije. Ta baza je plod op- sežna terenskog rada koje djelatnici Centra provode nekoliko mjeseci. Svrha osnivanja i postojanja Centra je da prikupljeni podatci budu obrađeni i lako pretraživi po različitim kategorijama. Budući korisnici, stručnjaci u području tradicijske baštine, kulturnog turiz- ma, ali i turističkog sektora uopće, moći će u Centru pronaći pogodne izvore za razvoj svojih programa i turističke ponude. Perjanica hrvatskoga egzilantskog tiska Publicistkinja Ivona Dončević bila je glavna urednica kultnog časopisa hrvatske političke emigracije koji je izlazio na njemačkom jeziku Kroatische Berichte 1976. Rođendan, poštovana Ivona, u ime svih djelatnika Hrvatske matice iseljenika i u moje osobno ime. Želim Vam da u zdravlju i veselju Vaše obitelji i bližnjih te prijatelja i suradnika s kojima i danas, una-toč visokim godinama, pridonosite prosperitetu Lijepe naše — proslavite rođendan u Njemačkoj, kaže se u rođendanskoj čestitci perjanici hrvatskoga egzilantskog tiska Ivoni Dončević, koju je uputila ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarine Fuček. Među mnoštvom čestitki izdvajamo još i čestitku Paneu- ropske unije, s kojom je Ivona Dončević prva uspostavila surad- nju u ime hrvatske političke emigracije. Publicistkinja Ivona Dončević, rođ. Ivona Dončević jedna je od pokretača kultnoga emigrantskog časopisa Kroatische Berichte. Bila je dugogodišnja odgovorna urednica toga uglednog časopisa. Časopis Kroatische Berichte izlazio je u Mainzu na njemač- kom jeziku 1976. Kroatische Berichte izdavala je Zajed- nica za proučavanje hrvatskih pitanja u Mainzu. Časopis je osvajao čitateljsku publiku ne samo među Ni- jemcima nego i predstavnicima drugih naroda jer je uređivačka strategija u tom časopisu primjenjivala diplomatski stil pisanja, način koji je bio na razini njemačkoga, a onda i europskoga načina izražavanja. Časopis je upućivan na adrese širom svijeta u sve bitne svjetske biblioteke, pa čak i u Moskvu, Beograd, Peking, u Japan. Uredništvo ga je slalo svim njemačkim i europskim političari- ma, bez obzira na njihova politička stajališta. Preko Kroatische Berichte uspostavljeni su prvi bitni kontakti s europskim parla- mentom, najprije s Paneuropskom unijom u Njemačkoj, što je zasluga gospođe Dončević. U suradnji s Ottom von Habsbur- gom i drugim uglednicima došlo je do prvih posjeta hrvatskih intelektualaca i političara, kako iz emigracije, tako i iz Hrvatske u Strasbourgu. Kad je osnovana hrvatska država, uredništvo je prestalo objavljivati Kroatische Berichte, vjerujući da je sada na hrvatskoj državi da preuzme teret vlastita predstavljanja i pro- micanja. Posljednji broj Kroatische Berichte izišao je nakon prvih višestranačkih izbora. No, možda bi bilo bolje da časopis nije prestao izlaziti 1990. Tomu se mišljenju priklanja i ugledni hrvatski publicist iz Nje- mačke Gojko Borić, koji je također bio dio snažne intelektualne elite u emigraciji. Časopis je u početku bio vrlo skromna izgleda, no uskoro je postao prava tiskana revija s političkim, gospodarskim i kulturnim raščlambama, komentarima i dokumentacijama. Ča- sopis je prestao izlaziti uspostavljanjem suverene Republike Hrvat- ske kao što je prestalo djelovati i Hrvatsko narodno vijeće, a to sam smatrao štetnim, jer je hrvatska dijaspora i dalje ostala živjeti tamo gdje sad živi, dok Hrvatska još nema tjednika na njemačkom ili engleskom što imaju sve tranzicijske zemlje, rekao je Dončevićkin suborac za hrvatsku neovisnost Gojko Borić. Q CB Croatian emigrant publicist Ivona Dončević has celebrated her 90th birthday. She served as editor-in-chief of Kroatische Berichte a cult Ger- man-language magazine published in the Croatian political emigration from 1976-1990. Budući hram kulture u Mundimitru Umoliškohrvatskom nase-lju Mundimitru 7. Caffe Linguistico letterario otvorio je gradonačelnik Sammartino i blagoslovio župnik crkve sv. Lucije u prisutnosti brojnih mještana, kao i uglednika iz su- sjednih sela. Planira se da stropove palače oslika splitski slikar Zoran Karmelić, pa da i na taj način ostane spona s domovinom koju su moliški Hrvati napustili prije 5 stoljeća. Iduća dva dana, nakon otvorenja, održan je Prvi međunarod- ni kongres restauratora, na kojemu su uz domaće, izlagali i stručnjaci iz Hrvatske Miljenko Domljan, Višnja Bralić i Katari- na Kusianović. Sve je ovo rezultat dugogodišnjih napora i ulaganja Zaklade Agostina Piccolli i Počasnog konzulata Republike Hrvatske da svi Hrvati u Moliseu prepo- znaju potrebu za očuvanjem kulturnog identiteta na tim prostorima, gdje ih je sve manje, a za njih se sve više čuje. Organizatori koncerta bili su Hrvatsko uredništvo MTV-a, Hrvatsko kazalište i Generalni konzulat RH u Pečuhu. U programu koncerta, kojeg je vodio Mišo Balaž, nastupili su: ženskog pjevački zbor Korijeni iz Martinaca, učenici 3. Među inima, priredbi su nazočili Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske državne samouprave, Ivan Bandić, veleposlanik RH u Budimpešti, konzul ge- rant Generalnoga konzulata RH u Pečuhu Vesna Njikoš Pečkaj. Knjiga je izdalo Druš- tvo uz pokroviteljstvo Hrvatske matice iseljenika i Brodsko-posavske županije i pomoć Općine Rešetari i županijske TZ. Ovogodišnji zbornik radova pjesnika iz domovine i iseljeniš- tva, koji su se okupili u rujnu na Rešeta- račkom susretu pjesnika u slavonskim Rešetarima, predstavili su: mr. Stjepan Blažetin, profesor na Sveučilišta u Peču- hu, mr. Ivan Slišurić, književnik iz Nove Gradiške i urednik Ivan De Villa. Tri kralja - Bogojavljanje Poklonstvo triju mudraca s istoka djetetu Isusu, tj. Pučka imena toga blagdana vrlo su često motivirana biblij- skim opisom dolaska tih triju mudraca ili triju kraljeva. To je ujedno u hrvatskome puku najčešće ime spomenutoga blagda- na, a susreće se u različitim varijacijama, npr. Tri kralja Olas u mađarskom dijelu Baranje, bački Hrvati, Sikirevci i Varoš u Slavoniji, Luč u Baranji, usorski kraj u Bosni, Župa dubrovačka, Tivat u Boki kotorskoj, Vinišća kraj Trogira, Tkon na Pašmanu, Sali na Dugom otoku, Ceran- šćina u srednjoj Istri , Tri krala Sesvete kraj Zagreba , Tri krajla Đurđevec u Podravini , Tri kraja Podravske Sesvete, Orebić na Pelješcu, Lastovo , Tri kroja Komiža na Visu. U mnogim se ča- kavskim govorima, ili pak u govorima s čakavskom osnovicom, to ime ostvaruje u obliku Tri kralji npr. Novalja na Pagu, većina govora na otoku Krku, ogulinsko Zagorje, okolica Ozlja, gradišćansko- hrvatski govori oko Željezna, Čunovo i Jandrof u Slovačkoj , Tri kraji Sveti Vid na Krku, Grobnik, Pinkovac u Austriji, gradišćanskohrvatski govori Dolinaca u Austriji i Mađarskoj. Rjeđa je inačica Tri kralje Bielo Selo u Austriji, Novo Selo u Slovačkoj , odnosno Tri krale pomurski Hrvati u Mađarskoj. U katoličkim je kalendarima obično zabilježeno i ime Bogojavljenje, koje tako- đer označuje objavu Boga poganima, ali to liturgijsko ime uopće nije prihvaćeno u puku. Staroslavenizam Bogojavlenije uo- bičajen je u Pravoslavnoj crkvi, a isto tako i grecizam Epifanija, prema grč. Izni- mno se to ime pojavljuje i u hrvatskim mjesnim govorima, pa se npr. Epifania i Tri kralji. Još jedan biblijski događaj Crkva je slavila 6. U spomen na taj događaj blagoslivlje se voda navečer uoči samoga blagdana. Zato se u Novigradu kod Zadra dan 5. Međutim, u mno- gim se mjesnim govorima sam blagdan 6. To se ime susreće i u množinskom obliku Vodokršća otok Zlarin, Brusje i Napisala: Sanja Vulić Stari Grad na Hvaru, Blato na Korčuli. Budući da je Isusa krstio sv. Ivan, u Li- šanima Ostrovičkim taj se blagdan zove Ivan Vodokrst i Vodokršće , a u Karaševu u Rumunjskoj Krstovdan. Ime Vodokršće zabilježili su i stariji hrvatski leksikografi Belostenec, Voltić, Stulić i dr. Zato nije točan podatak u Razlikovnom rječni- ku Vladimira Brodnjaka Zagreb, 1993. Navedeni primjeri jasno pokazuju da je Vodokršće hrvatsko kato- ličko blagdansko ime. Q U mnogim se mjesnim govorima sam blagdan 6. To se ime susreće i u množinskom obliku Vodokršća otok Zlarin, Brusje i Stari Grad na Hvaru, Blato na Korčuli. Budući da je Isusa krstio sv. ISELJENIČKA MLADEŽ NJEGUJE HRVATSKI JEZIK Iseljenička mladež pridružuje se, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, jedinstvenom jezičnom natjecanju koje je u domovini pokrenula emisija Navrh jezika Hrvatske televizije, a radovi se primaju do sredine travnja ove godine Jezik hrvatskih medija u zemlji i inozemstvu tema je jezičnog na-tjecanja koje je pokrenula uredni-ca u programu za mlade Hrvatske televizije Ljubica Benović. Emisija Navrh jezika za mlade Hrvatske televizije želi popularizirati hrvatski jezik. Emisija je pokrenula, među ostalim, projekt Volim hrvatski. Prošle školske godine proveli smo jezično natjecanje s temom javnih natpisa. U natjecanju su sudjelo- vali učenici osnovnih i srednjih škola i nastavnici hrvatskoga iz cijele Hrvatske, a radove su nam slali i učenici iz Bosne i Hercegovine. Učenici su nam poslali snimke dvije i pol tisuće javnih natpisa i svoje komentare tih natpisa. Ove će godi- ne u našem natjecanju sudjelovati učenici i iz Republike Hrvatske i iz inozemstva zahvaljujući suradnji s Hrvatskom mati- com iseljenika. Matica će okupiti jezične i literarne grupe iz hrvatskih dopunskih škola iz iseljeništva od Sjeverne i Južne Amerike do Australije i Europe. Posebno pozivamo roditelje i nastavnike iz hr- vatskih razreda iz zemalja u kojima žive hrvatske autohtone manjine u europskim zemljama poput Mađarske ili pak Srbije, Italije, Rumunjske i Austrije da se jave na jezični natječaj do 15. Za- jednički nam je cilj medijski predstaviti bogatstvo posebnosti jezika koji je naše vlasništvo, a i dio je svjetske kulturne baštine — kazala je Urednica Ljubica Benović. Trenutno hrvatski jezik i kulturu diljem planeta uči 6760 učenika i oko 1200 studenata u desecima dopunskih škola i 33 službena razmjenska lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te dva centra za hrvatske studije — koje želimo uključiti u jezično natjecanje s temom medija u zemlji i hrvatskome iseljeništvu. Matica je s programom za mlade HTV-a ostvarila uspješnu suradnju u prikaziva- nju dokumentarnih filmova o hrvatskim piscima pa se nada da će i ovaj projekt jezičnog natjecanja imati odjeka među hrvatskom mladeži koja je zainteresirana za materinski jezik, naglasila je ravnate- ljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček. Polaznici nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu vrlo su različitih jezičnih kompetencija: od onih kojima je hrvatski jezik materinski, govornika kojima je hrvatski drugi i strani jezik pa do govornika koji su dvojezični ili tro- jezični. Prateći trendove uočavamo sve više polaznika koji hrvatski jezik uče kao strani — čak i među djecom hrvatskih iseljenika, kazala je gospođa Fuček. Iz tih razloga hrvatska će mladež iz iseljeništva koja je odazove natjecanju biti posebno nagrađena. Q PROJEKT HTV-a I HMI-a Napisala: Vesna Kukavica Snimio: Žorži Paro Natječaj VOLIM HRVATSKI Natjecateljska pravila 1. U natjecanje Volim hrvatski mogu se uključiti: a učenici viših razreda osnovne škole i srednjih škola te učenici hrvatskih škola u inozemstvu b školske izvannastavne skupine, po- put jezične, literarne, novinarske i sl. Natjecanje obuhvaća praćenje i komentiranje jezika medija: a novine b internet c radio d televizija 3. Rok: radovi se šalju do 15. Mogu se slati u obliku: a fotografije s pisanim objašnjenjem b DVD-a s objašnjenjem c VHS — vezano za televiziju, s objašnjenjem d elektroničkom poštom 5. Ocjenjuje se: a broj komentara b važnost jezične situacije c točnost zapažanja pogreške d točnost zapažanja pohvale e zapažanje tipografske pismenost vizualne korektnosti teksta f prijedlog g duhovitost, točnost, ljepota izražavanja 6. Objava rezultata natječaja a uži izbor - 29. UMRO GLUMAC GALIANO PAHOR RIJEKA - U subotu, 5. Zajca, ali i cijelo hrvatsko glumi- šte, ostalo je bez iznimnog, velikog glumca Galiana Pahora. Preminuo je u Rijeci nakon duge i teške bole- sti. Galiano Pahor rođen je 17. FESTA DO ZORE U DUBROVNIKU DUBROVNIK- Silve- starski program u Dubrovniku zapo- čeo je na Stradunu već u jutarnjim sati- ma nastupima klapa, zborova i kolendom pred Gradskom vi- jećnicom, a u večer- njim satima zabava je nastavljena uz pjesmu Nine Badrić, Olivera Dragojevića i skupine Dalmatino. Uz pjesmu i veselje dubrovčani i njihovi gosti, a jednako tako i veliki broj onih koji žive izvan Hrvatske, 2008. REKORD ZAGREBAČKOG KAZALIŠTA MLADIH ZAGREB - U protekloj godini Zagre- bačko kazalište mladih ostvarilo je 26 i n o z e m n i h gostovanja, čime ste po- stavili rekord u hrvatskome k a z a l i š n o m prostoru. Ta je predstava gostovala na pre- stižnim europskim festivalima kao što su Beyond Belonging u Berlinu, Kunsten- FESTIVALdesArts u Bruxellesu, Belluard Bollwerk u Friburgu, festival u Nitri, po- tom u novootvorenom kazalištu Brut u Beču, na festivalima u Sarajevu, Skopju i Podgorici. Na Svjetski dan zdravlja, 7. Prema dosadašnjim informacijama, najbolje stoje Rijeka, Poreč, Labin i Vinkovci. Pjesnicima iz Hrvatske i dijaspore, članovima KLD Rešetari, kasnije se pridružuju i poznata pjesnička imena Književno-likovno društvo Reše-tari od 2002. Ta priredba postaje pjesnički most i kvalitetno spaja iseljenu i domovinsku hrvatsku riječ. Građenje mostova prema dijaspori bio je poduhvat vrije- dan pažnje i svakako nadilazi granice Rešetara. Pjesnicima iz Hrvatske i dijaspore, članovima KLD Rešetari, kasnije se pridružuju i poznata pjesnička imena. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, pod njezinim pokroviteljstvom i pokroviteljstvom Brodsko-posavske županije te općine Rešetari, uz domaćina, KLD Rešetari, rodile su se vrijedne zbirke pjesama i Međunarodni Rešetarački susreti pje- snika, za koji se čulo od Amerike i Čilea, Makedonije i Švedske, do Novog Zelanda i Australije. Književno likovno društvo Rešetari do sada je objavilo dese- tak zbornika pjesama izbornici: Stjepan Blažetin, Ivan Slišurić i Đuro Vidmarović. U njima svoje stihove do sada su objavljivali hrvatski pjesnici iz dijaspore koji žive i rade u Australiji, Novom Zelandu, Čileu, Argentini, USA, Kanadi, Švedskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Belgiji, Švicarskoj, Italiji, Sloveniji, Austriji, Slovač- koj, Ukrajini, Mađarskoj,Rumunjskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Make- doniji, Bosni i Hercegovini. Srce i duša Književno-likovnog društva Rešetari, uz druge entuzijaste, kojima nije žao ni rada ni vremena, svakako je predsjednik društva, Ivan De Villa. Za rad na području kulture i prosvjete dobio je do sada brojna priznanja u zemlji i izvan njenih granica, a posebno mu je draga povelja zahvalnosti Brod- sko-posavske županije. Predsjedniku Državne samouprave Hrvata u Ma- đarskoj, dr Miji Karagiću, Ivan De Villa je svojevremeno predao više od 50 likovnih radova koje su naslikali članovi KLD Rešeta- ri, za hrvatske osnovne škole u Mađarskoj. Ne baš najboljeg zdravlja, raduje se sva- kom novom susretu, novoj zbirci ili izložbi slika. Tako i Ivan De Villa. Svi- ma zaljubljenima u pisanu riječ ili kist i boje i dalje želi biti oslonac na putu njihovih knji- ževnih i likovnih traženja i dozrijevanja. Svaki pjesnik može sudjelovati trima pjesmama. Pjesme mo- raju biti pisane standardnim hrvatskim književnim jezikom ili dijalektom hrvatskoga jezika kojim se govori u kraju u kojemu živi pjesnik. Broj objavljenih pjesama u zbirci isključivo ovisi o kvaliteti dostavljenih pjesama. Radovi koji svojom kvalitetom ne za- dovolje postavljeni kriterij neće biti objavljeni. Neobjavljeni radovi neće biti vraćeni. Uz pjesme svaki autor treba poslati svoj kratki životopis do šest rečenica datum rođenja, adresa stanovanja, stručna sprema i posao koji sada radi, gdje i kada su do sada objavljeni radovi. Pokrovitelji su Zbornika pjesama Hrvatska matica iseljenika - Zagreb i Brodsko-posavska županija - Slavonski Brod, a supokrovitelj Poglavarstvo općine Rešetari. Đuro Vidmarević, književnik, Zagreb Naslovnica: Ivica Antolčić, akad. Koncert je održan u kazališnoj dvorani u Staroj Pazovi pred nekoliko stotina gledatelja. HRVATSKI DAN BARANJSKE ŽUPANIJE MAĐARSKA - Hrvatska samouprava Baranjske županije 8. Posjeti- telje su na početku domaćini počastiti domaćom rakijom i masnicom, a pro- gram je zatim nastavljen predstavom Grgina priča, kordunskim pjesmama i kolima, nastupom grupe Selo iz Colum- busa i KUD-a BiH Kraljica Katarina iz Cle- velanda. Goste su zabavljali Naši tam- buraši i Barabe iz Pittsburgha, uz obilje domaće hrane i pića. Nagrada je priznanje za najbolju disertaciju stranih doktoranda, a Mirjana Erstić je dijeli s kolegicom Rodi- com Tcaciuc, fizičarkom iz Moldavije. Njen doktorski rad bavi se temom slike obitelji u filmovima Luchina Viscontija. Dobitnica nagrade napisala je i antologiju o Zagrebu na njemačkom Zagreb erlesen. Sudjelovala je i na prvom Susretu znanstvenika iz domovi- ne i iseljeništva koji je organiziralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i školstva 2004. HRVATI NEW ORLEANSA PROSLAVILI BLAGDANE SAD - U organizaciji Hrvatsko-američkog društva i počasnog konzula RH Jamesa Colemana članovi hrvatske zajednice New Orleansa okupili su se 29. Hrvatska zajednica New Orleansa broji oko 20. Općina Belle Chasse u kojoj sada živi većina Hrvata iznajmi- la je dvoranu za subotnju večeru i zabavu, a goste su pozdravili tajnica Hrvatsko-ame- ričkog društva Domenica Cibilich, počasni gk James Coleman i gk M. Matković, a zabavljači su bili Duško Lokin i Joe Maračić. Na večeri se okupilo oko 250 Hrvata prve, druge i treće ge- neracije, a bilo je i gostiju koji su došli iz Teksa- sa. U nedjelju navečer u crkvi Presvete Djevice Marije u Belle Chasseu sv. URosariju u Argentini, na Odjelu humanističkih znanosti Fliozofskog fakulteta, djeluje jedina katedra hrvatskoga jezika u Južnoj Americi. Polaznici su najvećim U Rosariju diplomirali prvi studenti hrvatskoga jezika bila 74. Studij traje tri godine, a 7. Njezini su joj studenti veoma zahvalni na trudu i znanju, koje je prenijela na njih i na žrtvi, jer živi izvan Rosarija, pa joj dolazak na predavanja čini dodatni problem. S obzirom na veliki uspjeh, koji su svi zajedno postigli, vrijedno je spome- nuti imena svih koji su diplomirali u prosincu, te im uz čestitke zaželjeti da dođu u Hrvatsku i u domovini svojih predaka pokažu što su naučili. To su, abecednim redom: Bakota, Ana Maria; Bunčuga, Jose Tito; Cisneros, Magali; Cuadros, Carmen; Dragičević, Vera; Gherbaž, Ivan; Goleš, Irma; Huljić, Mar- ta; Ivanković, Malena; Josipović, Gabriel; Kobila, Maria Teresa; Mihalić, Miriana; Miličić, Norma; Milović, Sandra; Sanse- ović, Maria Fernanda; Sanseović, Maria Jose; Smajo, Rosa; Stanić, Beatriz; Sudar, Marija; Tvrde,Pedro; Vojvoda, Adriana; Vučetić, Ricardo. Q Napisala: Branka Bezić Filipović dijelom potomci Hrvata, ali ima i Argen- tinaca, što govori o značenju hrvatske kolonije u tom gradu, koja ima oko 50 000 ljudi. Hrvatski se jezik uči na dvjema razi- nama, a učenje je započelo 2005. Zdravko Kordić objavio je mnogo knjiga, pisac je neobič- ne energije, više puta nagrađivan, pa smo ga zato zamolili za razgovor. Poštovani gospodine Kordiću, molimo Vas da nam se predsta- vite. Gimna- ziju sam završio u Ljubuškom. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao sam fi lozofi ju. Upisao sam doktorski studij iz fi lozofi je na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Objelodanjujem pjesništvo, oglede, književnu kritiku. Od godi- ne 1997. Zajedno sa suradnici- ma u DHK HB-u i HIK-u upozorio sam na ugroženost hrvatske kulture i hrvat- skoga naroda u BiH. Kada ste počeli objavljivati i gdje? Pjesme su mi prevođene i u stranim časopisima. Sudjelovao sam na mnogim književnim i kulturnim manifestacijama. Koje ste knjige objavili? Recite nam nešto o tome? Taj je iz- bor načinjen na temelju osobnoga uvida u dosege hrvatske marijanske lirike. U njega su uvrštene pjesme koje ne trebaju posebnoga tumača, niti tragača, meni su prispodobive i duhovno bliske. Čitajući ovu knjigu, nametnut će nam se, nekoli- ko nezaobilaznih imena, dubljina njihova mistična ozračja i porinuća u dogmatske i otajstvene marijanske teme. Naći će se neke cjelovite i duboke pjesme, ali će se naći katkad i krhotine, te dijelovi pjesama zaneseni Blaženom Djevicom. Otajstveno će nas osvježiti. U izbor sam uveo dosta bosanskohercegovačkih hrvatskih pjesni- ka koji su u prijašnjim izborima uglavnom izostavljani. Marija je slavljena u Hrvata ponajviše, pa su tu uvrštena i slavljenja i obraćanja; obraćenja Mariji kao Majci hr- vatskoj i Advocati Croatiae. Kakav je to zbornik? U njemu su sadržane brojne kritike, recenzije i osvrti na moje knjige, te nekoliko bitnih razgovora koje su vodili razni novinari sa mnom — o ra- znim temama, prije svega vezanima za položaj Hrvata i hrvatskoga jezika u BiH. Knjiga ima 226 stranica. Knjiga ima 192 stranice. Vjerojatno je stvaralaštvo Janka Bubala utjecalo i na moje pjesništvo. Kako biste opisali svoje stvaralaštvo? Moje pjesništvo, kao i pjesništvo brojnih drugih pjesnika prolazilo je i prolazi kroz nekoliko stvaralačkih faza i s nekoliko temeljnih tematika. Tematike su herme- tične, metafi zičke; govore o nacionalnom, kozmopolitskom; o hrvatskom čovjeku u BiH itd. Moje pjesništvo nije ostalo na razini puko zavičajnoga. Ono je stvarano pod utjecajem velikih europskih pjesnika s kraja 19. Ono ipak ima svoj osobni pečat, aromu i pre- poznatljivost. Dopustite mi još jedno pitanje. Koji su vam planovi? Nada je uskraćena hrvatskomu narodu u BiH, uskraćujući mu pravo na jezik, pravo na vlastite škole, pravo na ozemlje, pravo na gospodarstvo, te pravom ili nepravom na rad itd. Upravo osobni primjer najpro- gonjenijega intelektualca proživljavam za- dnju godinu dana od nekolicine hrvatskih moćnika, koji ne samo da ubijaju nadu u moje stvaralaštvo nego žele eutanazirati i moje dvoje sedmogodišnje djece. Nama tek borba predstoji. Bez osiguranih egzistencijalnih život- nih uvjeta nema ni stvaranja. Matica magazine in- terviewed this publisher of numerous books, an award winning writer of extraordinary energy. U sjeni križa Monografiju je potkraj prošle godina izdao Rimokatolički župni ured sv. Ivana Krstitelja u Uzdolu u prigodi obilježavanja 150. Monografija o selu Uz-dolu u Rami, u zemlji Bosni i Hercegovini, više je od spomenice. To je zlatna spomen- knjiga na punih 900 stranica. U spomenicama se na jedinstven način susreću, upoznavaju i zbližavaju naraštaji. Emanuela Škarica, bogoslov Dragan Jurić, Marica Crnjac, Kazimir Zelenika i Biljana Glibo. Knjiga je bogato ilu- strirana dokumentima, fotografijama, a grafički ju je smiono oblikovao fra Tomi- slav Brković. Selo Uzdol kao župno središte obradio je don Pavao Crnjac, objasnio porijeklo prezimena, a onda pridodao popis stanja duša za 2005. Župne crkve, kuće, imovnik župe, kao i rad župnih vijeća dokumentirano je obradio Željko Marić. Fra Franjo Ze- lenika i don Željko Marić upoznali su nas s bratovštinama župe Uzdol tijekom povijesti. Željko Marić je obradio i velika poglavlja: Zavjetna mjesta župe Uzdol, Običajnik i bolna rana ovoga kraja — ise- ljavanje. Veliko poglavlje monografije od čak 137 stranica posvećeno je ratnim prili- kama 1991. Iz ratnoga dnevnika koji počinje 1. Na Uzdolu je stradalo 35 civila i 11 vojnika HVO-a. Danas je on i simbol povratka i života Uzdola. Hrvatsko kultur- no-umjetničko društvo Uzdol folklorno je društvo starih i mladih Uzdoljanau koje je osnovao don Miljenko Džalto. Na kraju knjige neumorni Željko Marić napisao je kroniku od 20. Tvrdo ukoričena monografija sela Uzdola u Rami jest spomenknjiga svima onima koji su svoj život dali za slobodu ovoga hrabrog hrvatskog kraja, ona je i galerija ljepote prirode, ona je vodič netaknute prirode i putokaz u oazu mira i spokoja u koju nam je doći bar nekada. Dotle, evo vam knjige, evo vam spome- nika. Q PREDSTAVLJAMO SPOMENICU O ŽUPI SV. IVANA KRSTITELJA UZDOL RAMA Napisao: Šimun Penava iz dana u dan pratimo događanja na širem području Rame. Alojzija Stepinca, Novska, 2007. Nakon uvodnoga slova, koje je napisao požeški biskup mons. Antun Škvorčević, u fotomono- grafi ji slijedi tekst o kratkoj povijesti drevne župe bl. Alojzija Stepinca iz pera Željka Voborskog. Glavninu knjige čine fotografi je koje predstav- ljaju župu sv. Luke evanđelista, kapelu sv. Križa u Starom Grabovcu, kapelu sv. Mihaela arkanđela u Bročicama, samostan časnih sestara Kćeri milosrđa te fotografi je iz slavlja blagdana i sakramenata. Slično je fotografski predstavljena župa bl. Alojzija Stepinca, kapela sv. Katarine u Brestači te kapelice pilovi i raspela u Novskoj. U knjizi je pozornost posvećena i glasovitom župniku Luki Iliću Oriovčaninu i drugim značajnim osobama u župi, župnicima i biskupima, a nisu izostavljene ni slike ranjene crkve u nedavnoj velikosrpskoj agresiji. Fotomonografi ja, za koju je pogovor napisao župnik Ivan Nikolić, slikama dokumentira vrlo zorno i rječito vjerski život grada Novske u posljednjih dvadesetak godina te je na ponos i vjernicima i svim građanima Novske. Njihova izlaganja znače nastavak ali ne i završetak respektabilne i cjelovite povjesno-pravne rasparve o fenomenu Među- narodnoga suda u Haagu. Adalbert Rebić, Bosiljko Mišetić, mr. Lujo Medvidović, akademik Josip Pečarić, dr. Nikica Barić, Marko Barišić, i Edward Slavko Ymabrusic. Ante Ivanković PREZIMENA OPĆINE LEĆEVICA Majumi, Split, 2007. Nedavno je tiskana prva knjiga o povijesti i rodoslovlju Le- ćevice jedne od najmanjih općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U odnosu na popis iz 1948. Lećevici u čija četiri naselja Divojevi- ći, Kladnjice, Lećevica, Radošić i 29 zaselaka živi 740 stanovnika. Autor je fotografi ja u knjizi Ante Škaro. Pripremio: Hrvoje Salopek Najprodavaniji domaći naslovi u hrvatskim knjižarama tijekom prosinca 2007. Ana Ugarković 380 str. Najprodavaniji strani naslovi u hrvatskim knjižarama tijekom prosinca 2007. Anketu prikuplja i obrađuje KIS - knjižni informacijski sustav. Više o KIS-u na stranicama www. Meri Jaman i Anita Valo u Hrvatsku su stigle iz Njemačke, kao djeca naših iseljenika. Svestrano umjetnički obrazovane i nadarene stvaraju poetičnu i ludičnu, izrazito au- torsku glazbu i, sasvim sigurno, dižu kvalitetu domaće estradne ponude. Što je bilo presudno za dolazak u Hrvatsku, glazbeni ili praktični egzistencijalni razlozi? Počeli smo surađivati, a kad se vratio u Za- greb, predložio nam je da i mi dođemo i u studiju snimimo neke svoje pjesme. Igrom slučaja dospjela je u prave ruke: Goran Komerički, koji je tada radio u Dallas Recordsu, oduševljeno nas je nazvao... Uslijedio je naš prvi diskografski ugovor i ostale smo u Zagrebu. S obzirom na ono što ste u Njemačkoj od svojih roditelja slušale o Hrvatskoj, kakvi su bili prvi dojmovi? Uspomene su na to vrijeme lijepe, krajevi iz kojih potje- čemo za nas su posebni. Doći živjeti u Hrvatsku sasvim je druga priča, a u Zagreb, gdje nikoga nismo poznavale, iskustvo je za sebe. Doselile smo se potkraj 1995. Budući dao smo bile relativno mlade, nismo tražile Njemačku u Hrvatskoj, prepustile smo se avanturi i načinu na koji ovdje stvari funkcioniraju. Svaki put kad bismo pomislile odustati i s putnim torbama došle do vrata, dogodilo se nešto lijepo... I tako idemo dalje i ne odustajemo. Koliko ste sudjelovale u životu iseljeničkih klubova? Anitina sestra Marija da- GLAZBENA SKUPINA MERITAS Napisala: Ksenija Erceg nas tamo radi u uredu i vodi folklor, a brat Gabriel tamburaški orkestar. Plesale smo folklor, pjevale u zboru, a Anita je svirala i vodila misijski bend. Za vrijeme školovanja i poslije radile smo razne poslove za džeparac. Tamo te društvo odgaja za samostalnost, a mislim da se takva svijest u Hrvatskoj tek treba probuditi. Ovdje većina roditelja razmišlja otprilike ovako: zašto bi moje dijete tre- balo raditi kad mu ja to mogu priuštiti?. Oni kojima je potrebno tako za raditi, često se osjećaju nelagodno. Jako ste prisutni u hrvatskom radijskom eteru; što je sa spotovima i prisutnošću na Televiziji? Uglavnom, dosad su nas ugostile sve emisije na bilo koji način vezane uz glazbene teme. Oslikano je 10 naših pje- sama, jer slavimo 10 godina rada benda. Izložbu smo otvorile na našemu velikom slavljeničkom koncertu u zagrebačkoj Tvornici kulture potkraj 2007. S koncertom i izložbom kanimo posjetiti 10 gradova u Hrvatskoj. Surađujete s djecom i mladima, kako ih učite glazbi? Rad s mladi- ma i djecom donosi posebna iskustva i emocionalnu interakciju: kroz tjedan dana toga druženja znatno smo utjecali na život jedni drugima. Napravile smo svjesni odmak od klasičnog uče- nja pjevanja ili uvježbavanja skladbe, htjele smo im približiti naš način stvaranja pjesama, trudile smo se da upravo jedna takva nastane u radionici. Dakle, nisu to bili studenti hrvatskih korijena, nego upravo stranci. Bilo je to za nas izrazito lijepo i toplo iskustvo, osjetiti mješavinu različitih nacija kako ih na kraju sve povezuje suvremena hrvatska glazba. Pjesmu koju smo učili na radionici izvrsno su pjevali. Kad sažmete prvih deset godina u Hrvatskoj, kako biste ocijenile očekivanja s početka 1996. Došle smo osjećajući da u tom trenutku to moramo i želimo napraviti, bile smo usmjerene isključivo na glazbu i prigodu koja nam je pružena da napravimo dobru pjesmu, dobar aranžman, a onda i dobar album. Ispunile smo očekivanja koja smo si zadale. Mno- go nam se želja i nadanja ispunilo, a o poteškoćama prestajemo razmišljati onoga trenutka kada ih uspijemo prebroditi. Ponosne smo na prvih deset godina u Hrvatskoj i sada čekamo sljedećih deset! Album je vrijedan pa- žnje iz dva razloga. Kao prvo, Gotovče- vo se glazbeno scensko remek djelo po prvi put pojavljuje u digitalnoj tehnici, kao drugo, korištena snimka stara je go- tovo pola stoljeća, tj. Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala Već petu godinu Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala International Percu- ssion Ensemble Week čini Bjelovar centrom udaraljkaške umjetnosti na svjetskoj razi- ni. Usprkos zimi, hladnoći, snijegu, takoreći gluhom dobu godine, osobito u unutraš- njosti Hrvatske, Bjelovar u tjednu održavanja festivala postaje uvjerljivo najživlji grad u Hrvatskoj. Njegov je to prilog decentralizaciji kulturnih događanja izvan najvećih gradova, osobito Zagreba, afirmiranja manjih sredina kao kulturno relevantnih orga- nizatora, ali i odgovor na prebujnu ljetnu festivalsku sezonu uz morsku obalu. Festival, čiji je osnivač i umjetnički ravnatelj Bjelovarčanin Igor Lešnik, ugošćuje od 7. Pobjednicu, osim školskih ob- veza, očekuje i snimanje CD-a, te pravo sudjelovanja na Hrvatskom radijskom festivalu. Toše Proeski - Igra bez granica album: Igra Bez Granica, 2007. Thompson završio australsku turneju Koncertom održanim 6. Nakon završene australske turneje, Marko i članovi benda napuštaju ovaj kontinent prepuni dojmova. Koncertna turneja tu ne završava već se nastavlja u Hrvatskoj, 25. Ivo Pogorelić uz Zagrebačku filharmoniju Potkraj prošle godine publika je pohrlila u KD Vatroslava Lisinskoga čuti Ivu Pogorelića, pijanista čije ime već dugi niz godina u hrvatskim i svjetskim krugovima izaziva posve oprečne doživljaje, mišljenja i tumačenja. A ipak, dvorane se pune pri njegovim prilično rijetkim nastupima. Nakon desetak godina od posljednjega koncertnoga nastupa uz Zagrebačku filharmoniju, izuzmemo li nekolicinu solističkih recitala koje je u međuvremenu održao u Hrvatskoj, Ivo Pogorelić vratio se u Zagreb kako bi ponovno svirao uz spomenuti orkestar, kojim je ovim povodom priliku dobio ravnati Ivan Repušić. Ovacije Amerikanaca za Tajči Hrvatska pjevačica Tajči nakon velike estradne karijere u Hrvatskoj i od- laska u SAD, gdje je našla obiteljsku sreću, postigla je i velik glazbeni uspjeh u Americi. Naime Tatjana Matejaš se u Americi okrenula vjeri i duhovnim pjesmama. O njenom glazbe- nom uspjehu svjedoče brojni koncerti diljem SAD-a na kojima ju publika u pravilu ispraća ovacijama. Prije nego što sam postala vjernik, glazba je bila moj lijek za podizanje raspoloženja, izlječenje duše i za usrećivanje srca. Titulu najboljih plesača u final- nom izdanju showa donijeli su im svojim glasovima gledatelji čije se mišljenje ujedno poklopilo i s ocjenama četveročlanog žirija.
Calling All Cars: Highlights of 1934 / San Quentin Prison Break / Dr. Nitro
R asp rav ljan je o o b razovanju, d akle, uvijek je, na izvjestan način, jedinstveno m a koliko to moglo vrijeđati uvriježene p red ra su d e p re m a k o jim a je in stitu cio n aln i ran g njegove o rg an i zacije ujed n o i nep rem o stiv bedem sa d rž a jn ih razlik a d zavisno od n jih socijalnog d istan ciran ja. Osim vrlo zapaženog i posjećenog nastu- pa u Cordobi, Ivana Marija Vidović na- stupila je i u Buenos Airesu, u znameni- tom Muzeju hispanoameričke umjetnosti Isaac Fernandez Blanco, te u Hrvatskom domu u Montevideu. Jer pesnik je tu u stvari prvi čovek koji svojoj naciji otvara usta« h e gel, E stetika, III, str. Pri osnivanju i poslovanju tvrtke moraju definirati i ostvariti različite ciljeve. Dakle, za uspješnu simulaciju rada u vježbeničkoj tvr tki stvarna par tnerska tvr tka daje potrebne informacije, stručne konzultacije i druge oblike pomoći - prema svojim mogućnostima.
[Kako pratiti tudji viber|Dijaspora oglasi posao austrija|Tender oglasi stanovi izdavanje podgorica]
Post je objavljen 18.12.2018. u 23:53 sati.