Grboslovni likovi – dijeljenje štita (2)
Kada štit podijelimo dijagonalno na način da dijagonale sjecište imaju u središnjoj točki grba dobivamo grboslovni lik koji nazivamo – dijagonalna podjela. Ako dijagonala siječe (dijeli) štit prolazeći od desne točke vrha preko središnje točke do lijeve točke dna imamo grboslovni lik koji nazivamo – desni kosi dijagonalni. Obrnuto je kada dijagonala siječe štit prolazeći od lijeve točke vrha kroz središnju točku do desne točke dna i tada imamo grboslovni lik – lijevi kosi dijagonalni.
Dijagonalno položen stup s desne u lijevu (grboslovnu) stranu čini grboslovni lik koji se naziva – lenta. Ako pak je lenta na štitu položena s lijeve u desnu stranu tada imamo štit izvanbračnog sina. Kada pak lentu podijelimo na tri polja tada imamo grboslovni lik trojne lente.
Podjelom štita kombinacijom sječenja i dijeljenja (okomito od točke vrha, koja se još naziva i točka časti, preko središnje točke do točke dna i horizontalno od desne bočne točke preko središnje točke do lijeve bočne točke) dobivamo grboslovni lik koji nazivamo – kvadrirani štit (četiri jednaka dijela). Ako pak imamo štit koji je podijeljen na tri grede i tri stupa koji se međusobno sijeku dobivamo grboslovni lik koji nazivamo – šahirani štit (meni drag kao 'kockasti štit').
Ako pak sada kvadrirani štit podijelimo na odnos jedne četvrtine prema tri četvrtine dobivamo grboslovni lik koji nazivamo – prvi (desni) kvadrat, a obrnuto je drugi lijevi kvadrat. Šahirani štit podijeljen je na devetine pa tuda imamo kombinacije – prva desna devetina, druga lijeva devetina, desna bočna ili lijeva bočna devetina, desna devetina ili lijeva devetina dna, te devetinu časti, središnju devetinu ili devetinu dna.
Post je objavljen 08.06.2018. u 21:48 sati.