Dobila sam na mail članak, nepoznatog autora- naglašavam ovo nepoznatog jer bi ipak trebalo provjeriti istinitost navoda, baš zbog anonimnosti.
Anonimnost se nikome ne sviđa. Ona govori da može biti kleveta,što najčešće jest, ali može biti i strah autora, jer se pokaže da zviždači izvuku deblji ili tanji kraj – nikad ne znam što je s tim krajem ono pravo. Ja ću izbrisati imena i ostavit ću činjenice navedene u članku i naravno skratit ću članak, da ga ipak neki pročitaju. Ja, naime, ako već pišem volim da se i to pročita.
Ne znam što je istina pa ne želim širiti eventualnu klevetu, a opet sama povijest događanja govori o tome u kakvom svijetu živimo.
XY JE rođen je 1949. godine u ... Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1975. filozofiju i latinski jezik. Godine 1976. završio je postdiplomski tečaj “Ethik und Gesellschaftstheorie” (voditelji tečaja: Jürgen Habermas i Gajo Petrović) na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku.
Doktorsku disertaciju obranio je 1989. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1976. je zaposlen na Katedri za etiku u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2005. izabran je u zvanje redovitog profesora. Od 1993. godine predstojnik je Katedre za etiku, a od 2010. pročelnik Odsjeka za filozofiju. Od osnivanja (2006.) voditelj je Referalnog centra za bioetiku u jugoistočnoj Europi.
Akademske godine 1989./1990. boravio je na Sveučilištu u Augsburgu kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt. Potporom iste zaklade bio je 1999. na studijskom boravku u Međufakultetskom centru za etiku u prirodnim znanostima Sveučilišta u Tübingenu, a odmah zatim koristio je dvomjesečnu istraživačku stipendiju na Institutu za teologiju i društvo (Sveučilište Bundeswehra) u Münchenu.
Bio je voditelj triju znanstveno-istraživačkih projekata, koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske: 1. “Problem svijeta u filozofiji – uloga filozofije u svijetu” (1991.–1996.); 2. “Povijesni sklop i povijesni slom komunizma – problem naslijeđa i uspostava demokratskog društva” (1992.–1996.); 3. “Bioetika i filozofija” (1999.–2006.). Od 2007. je voditelj projekta “Zasnivanje integrativne bioetike”, kao i istraživačkog programa “Bioetika – od pluralizma perspektiva do integrativnog mišljenja”, koji objedinjuje tri bioetička projekta, a izvodi se uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
To piše na službenim stranicama XYona. Pri tom treba napomenuti jednu činjenicu da je XYona na filozofski fakultet doveo Milivoj Kangrga kod kojeg je doktorirao s temom: "Marksizam kao filozofija svijeta"
Milan Kangrga u svojoj knjizi "Šverceri vlastitog života" o tome piše kako su on i kolega Gajo Petrović 1976. konačno dobili priliku za zapošljavanje dvaju asistenata, V. I XYona Uzeo sam XYona za asistenta, pomogao mu da doktorira i da bude unaprijeđen u docenta, piše Kangrga. I što da sad kažem? Bio je to opet proleterski promašaj s moje strane, koji se naravno pokazao
ujedno i ljudskim promašajem, pa sam od tog XYona kao čovjeka doživljavao nevjerojatne akrobacije dok me je trebao doslovno
do toga roka ; i djelomično prepisivao, bilo je sve u redu, a onda
je sve bilo popunjeno i doktorat i docentura! A što treba
dalje? Sve je već na najbolji način urađeno i postignuto, pa mu Kangrga više nije trebao! Dva ili tri mjeseca prije nego što sam imao biti umirovljen, XY me više nije ni pozdravljao!
Kangrga je umirovljen 1993., a tada su već vladale bitno različite
političke okolnosti od onih u kojima su doktorandi branili marksističke teze. Njegov štićenik XY je bio prilagodljiv i u novoj je, Tuđmanovoj Hrvatskoj, iza sebe već imao mandat ministra znanosti od 1991.do 1992., kada je postao i voditelj znanstveno-istraživačkih projekata koje je financiralo isto ministarstvo. Jedan od tih projekata, započet samo tri godine nakon što je doktorirao na temu marksizma, nosio je naziv "Povijesni sklop i povijesni slom komunizma¨"
Istovremeno s XYonovim usponom započinje uspon njegovog deset godina mlađeg kolege, nazovimo ga osoba C. C. je doktorirao 1989. u Augsburgu, gdje je XY tada boravio kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt.
Ono što je tu indikativno je da su sticali zvanja u Jugoslaviji i vrlo brzo prelazili na pravu stranu. U spomenutom članku se isprepliću se imena, veze i poznanstva. Nova je Hrvatska plodno tlo za ljude koji su znali prepoznati vrijeme i vremenu se prilagoditi.
Postoji i prijava protiv Xyona. Prijavitelji tvrde da je XY dvaput napredovao u zvanju na temelju istih radova. Oni navode da su XY, kao pristupnik, te dr. V. i dr.D., kao članovi stručnog povjerenstva za njegov izbor u redovitog profesora, iznijeli lažne podatke o XYonovim znanstvenim radovima, tj. prikrili su činjenicu da je većina XYovih radova na temelju kojih je izabran za redovitog profesora 2005. već bila vrednovana prilikom njegova izbora za izvanrednog profesora 1999., dok se neke njegove novije radove vrednovalo dva puta u okviru istog postupka 2005.; XY je , naime, prilikom izbora za redovitog profesora trebao priložiti nove radove, nastale nakon onih koje je 1999. već iskoristio radi izbora za izvanrednog profesora. XY je 2005. godine kao svoj središnji rad priložio knjigu Etika i bioetika, objavljenu 2004., a uz nju još četiri znanstvena članka......
Falsifikata na sve strane. Ne treba zaboraviti ni na novce koje primaju za svoje brojne projekte.
Tu ću se zaustaviti.
Pitala sam neke iz tih krugova što se da učiniti. Odgovorili su mi : baš ništa.
Kao da sam pokušala iglicom ubosti Donalda Trumpa.
Umreženost, važnost, nedodirljivost; tko to može rasplesti.
Stvar je u tome da, hoću to vjerovati, da je tamo poštenih i ispravnih ljudi- čak mislim da su u većini koji su sve postigli regularnim putom.
Uvučeni su u priču, možda ine razmišljaju. Teškom mukom i s puno truda dospjeli su tamo gdje po pravu jesu. I kad znaju opasno je biti zviždač. Svi koji su, do sada, u ovom slučaju nešto pokušali reći izgorili su.
Tragedija Hrvatske je istovremena promjena političkog sustava, rat i predugo življenje u javašluku. Jednoumlju koje je imalo samo jedan kriterij: Ili si s nama ili protiv nas.
Mene osobno ne smeta što netko dijametralno suprotno od mene shvaća ovaj svijet. Demokracija uključuje razliku mišljenja i uljudbu razgovora i odnosa, ali me beskrajno pogađa kad se položaji stječu na račun lažnih diploma i prevara ili po rođačkim i političkim vezama sa pokrićem ili bez.
Ali, to je tema za neki drugi post.
Post je objavljen 31.01.2017. u 10:37 sati.