Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/paola-gr

Marketing

TKO PITA UČITELJE?

Koliko se učitelja danas pronašlo u razrednoj situaciji koja se činila beznadnom? Postoji li učiteljica koja si nikada nije postavila pitanje: Kako da ja radim s ovakvom djecom? Vjerujem da je broj zabrinutih učitelja relativno velik, a i ja sama ću uskoro izaći iz studentskih klupa, pa sam se bacila u istraživačke vode. Zanima me što muči druge učitelje i našla sam super članak koji se bavi brigama učitelja o problematičnim ponašanjima djece. Članak je dostupan ovdje , pa vas pozivam na njegovo čitanje.

Autori smatraju kako su preventivna praksa i rana intervencija standardi najbolje odgojno-obrazovne prakse u području posebnog i općeg obrazovanja. Hester i sur. (2004; Beaudoin i sur., 2014) navode kako je to veoma važno s obzirom na to da se zapostavljena problematična ponašanja u ranijoj dobi mogu pojačati s godinama, što na koncu dovodi do daljnje dijagnoze emocionalnih ili bihevioralnih poteškoća.

Zaista, je li vam se ikada dogodilo da ste pomislili kako se s određenim djetetom "nije radilo", ili se pak još uvijek "ne radi"? Ipak, to se može umanjiti koristeći intervenciju u ranoj dobi koja podrazumijeva:
1. Uviđanje problema kada je dijete još malo,
2. Uviđanje ranih faza nedoličnog ponašanja bez obzira na dob djeteta (Kauffman, Landrum, 2010; Beaudoin i sur., 2014).

Kada govorimo o problematičnim ponašanjima, mislim da je najvažnije točno odrediti što to zapravo podrazumijeva. Razni autori navode drugačije opise, pa sam odlučila ići malo van ovog članka i navedenih autora. Izazovna, odnosno problematična ponašanja kod školske djece se u stranoj literaturi često poistovjećuju s prkosnim, nezadovoljavajućim, agresivnim i iskačućim ponašanjem, a podrazumijeva agresivnost prema vršnjacima, roditeljima, učiteljima/nastavnicima; izostajanje s nastave; akademske poteškoće; slabije odnose s vršnjacima; visoke stupnjeve izbacivanja i/ili suspenzija; te općenito narušavajuća ponašanja koja učitelji/nastavnici obično kategoriziraju kao antisocijalnim u školskom okruženju (Dodge, 2011).



Autori navedenog članka su nastojali istražiti koja problematična ponašanja zabrinjavaju učitelje osnovnih škola i kakva im je podrška potrebna u razredu po tom pitanju. Rezultati pokazuju kako je najveći bihevioralni problem i kod djevojčica i kod dječaka bila:
- Pažnja - "Nemogućnost zadržavanja na zadatku kroz razumno vrijeme", "Distraktabilnost/ne slušanje", "Ometajuće aktivnosti" (jednaka mjera zabrinutosti i potreba za podrškom i kada je riječ o dječacima, i kada se govori o djevojčicama);
- Neposlušnost - "Pridržavanje razrednim pravilima" (za dječake), "Neslaganje s drugom djecom" (za djevojčice);
- Agresija - "Neprilagođeni način izražavanja ljutnje" (za djevojčice i dječake), "Fizička agresija prema drugima/zlostavljačima" (veća briga izražena prema dječacima);
- Delinkvencija - "Laži" (i za djevojčice i za dječake).



Smatram kako je ovo veoma aktualna i suvremena tema koju zanima šira javnost. Svakodnevno se susrećemo s problematičnom djecom, stoga je potrebno što više znati i čitati o tome kako smanjiti ovakva ponašanja. Nisu začuđujući podaci da učitelje najviše brine pažnja jer budimo realni, mnogo se govori o tome kako je nastava nezanimljiva, kako ona nije prilagođena interesima djece i kako se nastavni sadržaj predaje na neinovativan način.
Zanima me postoje li kakvi preventivni programi koji će poticati pozitivno ponašanje? Jeste li se vi susretali s ovakvim izazovima i kako ih rješavate? A ako još uvijek niste u struci, jeste li uopće razmišljali o ovom problemu? Kako ćete mu pristupiti? Jeste li možda dio druge odgojno-obrazovne profesije (poput odgojitelja, stručnog suradnika, ravnatelja...) i kako vi pristupate ovoj tematici?



Svaki komentar za rješavanje moje nedoumice je dobrodošao!



Beaudoin, K., Skočić Mihić, S. i Lončarić, D. (2014). Behaviors of Concern to Croatian Primary School Teachers. U S. O´Rouke (Ur.), Proceedings of Braga 2014 Embracing Inclusive Approaches for Children and Youth with Special Education Needs Conference (str. 747-751). Braga, Portugal: Universidade do Minho - Research Center on Education

Dodge, P. (2011). Managing school behavior: a qualitative case study. Preuzeto s: http://lib.dr.iastate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3016&context=etd, pristupljeno 19.01.2017.

Post je objavljen 30.01.2017. u 00:02 sati.