Još jedan tvoj rođendan bez tebe....Neću pisati kako se osjećam, jer se to ne može opisati...Plačem već nekoliko dana, ne mogu da prestanem...Uvijek sam ti slala poruku u ponoć da budem prva koja ti je čestitala... I sada bih ti poslala poruku ali ne znam gdje...??? Pokušavam da se sjetim koje su bile tvoje posljednje riječi, ali ne ide... ne znam...znam da smo pričali telefonom uveče oko 22 sata, a ujutro su mi javili da si umrla....Imam tvoju zadnju poruku u mobitelu, tri dana prije nego se desilo to što se desilo: " Evo da ti se javim, trenutno mi je dobro pa se čujemo sutra. Pozdravi Daria i ništa ne brini. Tebe, Denisa i Enu najviše VOLIM...."
Na Facebook-u sam otvorila grupu IN LOVING MEMORY OF SVJETLANA...zauvijek u nasim srcima pa ko želi može se pridružiti grupi
"..ja nikada te neću pustiti
jer posle tvoje meke ljubavi
niko mi nikad neće pružiti
čaroliju kojom zvala si se ti
nisam ni stigla da se zahvalim
milion dobrih vesti podelim
šta će mi ovaj svet bez ljubavi
bez tebe zauvek ću plakati
obećavam da neću skliznuti
obećavam,nikad te neću pustiti..."(Kristina Kovač NIKADA)
neparna
Niceg nema... niceg nema...
vise,
samo bol... bol... bol... nevenkagaragic
Pala mi je na pamet sada jedna stara pijesma ide nekako ovako:
'Ono staro dobro vrijeme
nikad nece biti
a ni nasu staru raju
vise sastaviti
Jer Nema Njih...
U mom srcu znaj
zauvijek ces biti
a ja drinskom cestom necu
vise prolaziti
Prijatelju moj
Druze najbolji
Ostavi me kada mnogo
Trebao si mi
Ko nikada..
U najbolje dane
ja lijecim rane
koje mi nikad nece
ni zamladiti...
Jaro moj......'
Tako nekako ide, nije mozda bas sukladna, ali eto pada mi jedino ona na pamet u ovom trenutku. Mnogo te voli tvoja Adela