Jedna od novina u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak koji je Vlada proteklog tjedna uputila u hitnu saborsku proceduru odnosi se na uvođenje oporezivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba.
Ako se prijedlog usvoji, kapitalni dobici počeli bi se oporezivati tek od 1. siječnja 2016. godine. Uvođenje oporezivanja kapitalnih dobitaka obrazlaže se potrebom širenja porezne osnovice i uključivanjem što više primitaka u obvezu oporezivanja porezom na dohodak. Ono se i sa stajališta pravednosti i jednakosti nameće razložnim nakon što je u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. uvedeno oporezivanje dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu te nakon što se od 1. siječnja 2015., kako se predlaže, uvede oporezivanje kamata na štednju.
Što su kapitalni dobici? Najkraće rečeno, kapitalni dobitak zarada je koju neka osoba ostvari otuđenjem financijske imovine. Prodaja ili drugi oblik otuđenja financijske imovine odnosi se na prodaju vrijednosnih papira uključivo udjele u kapitalu trgovačkog društva, udjele u drugim pravnim oblicima udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s društvima kapitala (npr. udjeli u zadruzi) te prodaju drugih financijskih instrumenata i njihovih izvedenica. Kapitalne dobitke najlakše je objasniti na primjeru dionica. Ako fizička osoba kupi dionicu po cijeni od 100 jedinica i proda je za 120 jedinica, zarada od 20 jedinica predstavlja kapitalni dobitak fizičke osobe koji se do sada nije oporezivao, a od 1. siječnja 2016. namjerava se oporezivati stopom poreza na dohodak od 12 posto i prirezom ako je propisan prema prebivalištu fizičke osobe.
Prodaja, zamjena, darivanje… Pod otuđenjem financijske imovine smatra se svaki prijenos, što uključuje prodaju, zamjenu, darivanje i svaki drugi oblik. Osnovica na koju će se obračunavati porez na dohodak utvrdit će se kao razlika između ugovorene prodajne cijene i nabavne vrijednosti određene financijske imovine. Ako je riječ o oblicima prijenosa kod kojih se ne ugovara cijena, primitak će se utvrditi prema tržišnoj cijeni. Ako se primitak ostvari u stranoj valuti, taj se iznos za svrhe oporezivanja preračunava u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.
Ipak, neće se baš svaki prijenos vrijednosnica smatrati oporezivim. Zakonom se isključuju od oporezivanja određeni prijenosi i otuđenja koji su povezani s mirovinskom štednjom s kapitaliziranim pokrićem, zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istoga izdavatelja i podjela dionica istoga izdavatelja kojom se ne mijenja temeljni kapital društva. Tako se primjerice neće oporezivati transakcija prijenosa udjela iz jednog u drugi mirovinski fond koja se obavlja na zahtjev mirovinskog osiguranika, a pod određenim uvjetima ni zamjena udjela između investicijskih fondova koji posluju kao podfondovi (zasebni portfelji) unutar istoga krovnog fonda stanovi Zagreb Centar
Post je objavljen 07.11.2014. u 15:26 sati.