Marketing
PREDAVANJE U ĐAKOVU
ZNANSTVENIK JE UPOZORIO!
Hrvatska mljekarska udruge i Uređivački odbora Mljekarskog lista, organizirali su u Đakovu 16.4 za poljoprivredne proizvođače, njih 68, predavanje na kome su predavači bili prof. dr. Darko Grbeša, i prof. dr. Darko Uher s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, agrometorolog Dražen Kaučić te dr. vet. med.Antonio Maltar rukovoditelj razvoja i kontrole kvalitete u tvornici stočne hrane Belje d.d.
Predavanje je održano u prostorijama Hrvatske poljoprivredne agencije i sjedištu Središnjeg Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, a domaćin je bio načelnik odjela HPA dr. vetr. med Davor Pašalić.
Predavanje u Đakovu
Na predavanju o hranidbi mliječnih krava dr. Grbeša je rekao da je aflatoksin koji se u mlijeku pojavio potkraj zime posljedica prošlogodišnje vruće i sušne godine.Dr. Darko Grbeša je istakao je da su mljekari na vrijeme trebali biti upozoreni na europske standarde o kvaliteti hrane, u ovom slučaju mlijeka.Poljoprivredni proizvođači nisu imali saznanja o aflatoksinu M1u mlijeku i o tome da mljekara ne smije otkupljivati mlijeko s povećanom razinom aflatoksina, te da se pravovremenom promjenom načina hranidbe mogao izbjeći njegov sadržaj u mlijeku iznad dozvoljenih 0,05/ mg po kg. Plijesan na kukuruzu već je bila signal na aflatoksin. U jesen je došla vlaga, a plijesan koja proizvodi aflatoksin počinje rasti iznad nedozvoljene koncentracije već na 13% vlage .
Da li se aflatoksin mogao spriječiti upitao je dr. Grbeša te rekao da se već u jesen 2012. znalo da će plijesni kukuruze biti, te da je trebalo raditi ispitivanje uzoraka mlijeka na aflatoksin. Prema riječima znanstvenika dr. Grbeše kukuruzno zrno na kome je bilo plijesni trebalo je zamijeniti sa zdravim zrnom, sa repinim rezancima i davati asorbense mikotoksina. Kod nas se kasno reagiralo. Korišteni su ne adekvatni jeftini asorbensi i nisu korišteni količinski dovoljno. Precijenila se njihova uloga, jer ako je aflatoksina bilo mnogo u hrani mlječnih krava, oni ga nisu mogli vezati. Farmer pak nije imao dovoljno voluminozne krme ni žitarica da sam zamijeni hranu“ rekao je dr. Grbeša
„Plijesan Aspergillus flavus nastanjuje se na vrhu klipa, a ne na svim zrnima. Pojedina zrna kukuruza mogu biti veoma zaražena aflatoksinom, tako da takva zrna mogu podizati razinu aflatoksina iznad najviše dopuštene razine u ukupnoj masi. Globalno zatopljenje i suša povisuju učestalost i jačinu bujanja plijesni Aspergillus flavus u fazi cvjetanja i nalijevanja zrna, tada zrno treba puno vode. Procjena je Europske agencije za sigurnost hrane da će globano zatopljenje od 2 do 3 stupnja u Panonskoj nizini i na Balkanu biti uzrok češćih pojava aflatoksina na klipu kukuruza“.
ZNANSTVENIK JE UPOZORIO!
Na predavanju u Đakovu dr. Darko Grbeša rekao je da je osobno mailom u Ministarstvo poljoprivrede upozorio ( nije naveo ime ni službu kojoj se mailom obratio ) u listopadu 2012. da zbog meteoroloških uvjeta postoji vjerojatnost povećane razine aflatoksina u mlijeku. No odgovor na svoj upozoravajući mail nikada nije dobio, niti ga je itko iz Ministarstva u vezi s tim kontaktirao.
Predviđanja dr. Grbeše obistinila su se u veljači 2013. kada je iz BIH je stigao prigovor Ministarstvu poljoprivrede, da mlijeko, uvezeno iz Hrvatske ima povećanu razinu aflatoksina M1.
Dr. Darko Grbeša
Kako metereološke uvjete donekle učiniti prihvatljive poljoprivrednoj proizvodnji? Agrometeorolog Kaučić ističe da je potrebno mijenjati agrotehniku. Treba sačuvati vlagu u tlu što duže, tlo malčirati i što manje tlo otvarati, a potrebno je razmisliti i o promjeni sortimenta određenih ratarskih kultura“
Na pitanje kakva je sada situacija na terenu s obzirom na aflatoksin dr. vet. Davor Pašalić je rekao da Hrvatska poljoprivredna agencija nema kompletne informacije oko sadašnjeg stanja otkupa mlijeka, s tim raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, ali većina proizvođača koji su imali povišenu razinu aflatoksina u mlijeku , započela je se komercijalom isporukom mlijeka, s tim da se i dalje provode kontrole, ali postoje i novi slučajevi, tako da situacija na terenu nije idealna.“
Prema podacima HPA količina otkupljenog mlijeka, za prva dva mjeseca 2013. je 17% manja u odnosu na prva dva mjeseca 2012. godine.
Kako metrološke posljedice bar donekle obuzdati? Agrometeorolog Kaučić kaže da je potrebno mijenjati agrotehniku,sačuvati vlagu u tlu što duže, malčirati, što manje tlo otvarati, a potrebno je razmisliti i o primjeni sortimenta određenih ratarskih kultura.
HUMUS, pH VRIJEDNOST, ANALIZA TLA,
Dr. Darko Uher, predavač je na kolegijima iz područja krmnih kultura na Agronomskom fakultetu, a radi i u Zavodu je za specijalnu proizvodnju bilja.
Održao je predavanje vezano uz parametre kvalitete tla, te preporuke za proizvodnju kultura. Dr. Uher je rekao da je humus je u tlu važan jer na sebe može akumulirati velike količine vode, može na sebe prihvaćati hranjiva koja se dodaju biljci. Za nepovoljnih vremenskih uvjeta, dolazi do ispiranja ili transformacije, prema dušičnim oksidima, prema amonijaku ili nitratima. Ako ima više organskih tvari ili humusa, onda to biljka lakše prihvaća, točnije biljka ima normalnije uvjete. Humus je u dijelu tla koji se obrađuje oranjem, tanjuranjem i svim ostalim operacijama. Za stvaranje humusa je značajna meilioracija, do koje dubine tlo ima dostupnost zraka i kisika Potrebno je da ga ima što više zbog sustava hranjiva, taj sustav se razvija do dubine od 30-40 cm. Za vrijeme suše preko korijenja biljka crpi vodu i hranjiva. Tada stupa na snagu organska tvar jer ona na sebe može primiti vodu. Važni su tu i poboljšivači tla tipa Zeolita, koji imaju takvu strukturu da mogu privući vodu, a dosta su bitni i mikroorganizmi. Za 20 godina humusa na zemlji manje ima 1%. To se dogodilo zato što su ljudi imali mnogo zahvata, oranje, tanjuranje ( okretanje zemlje) i tako je došlo do razgradnje. Poljoprivrednici nisu bilancirali – tražili odnos- koliko su unijeli koliko su iznijeli prinosa u zrnu, ali postavlja se pitanje, da li je to vraćano zemlji, ne samo mineralna gnojiva već su bitna i organska gnojiva- stajnjak, gnojnica, gnojovka, zelena gnojidba. Jako je bitno da su i zimi na zemlji usjevi koji pokrivaju površine jer oni pomažu razvoju humusa.“
„ pH vrijednost tla je vrlo bitna“ rekao je dr. Uher te nastavio: „ Ako je povoljan Ph, optimalniji je pristup biljke prema hranjivima.Ako je tlo kiselo, a kiselo je tlo koje ima pH vrijednost ispod 7 , onda ima više vodikovih iona, a oni blokiraju hranjiva. pH 7 je nutralan. Viši pH znači veću dostupnost hranjiva. Čim tlo postaje kiselije, pH pada, bakterije nestaju, a na njihovo mjesto dolaze gljivice. Neke gljivice mogu biti poželjne i korisne za tlo, a ima dosta i parazita koji napadaju korijen i klijavost biljaka."
Dr. Darko Uher
"Mali proizvođači bi sami mogli analizirati PH u tlu pomoću prenosivih uređaja, očitavati vlagu, temperaturu, fosfor, kalij, kalcij, te tako mogu ići prema mjeri kalcifikacije. „
„Plodored je nekada bio vrlo šarolik, bio je to kukuruza, pšenica, raž, krumpir, konoplje trava, djetelinsko travna smjesa. Nakon toga je slijedilo sužavanje plodorednog sustava jer je nastala novonastala vrijednost onih proizvoda koji su dolazili na tržište.Došao je sustav poticaja, mnogi su se okrenuli tržištu. Nastala je trka za profitom.
Poboljšivači tla mogu se kupiti na slobodnom tržištu. Certifikate o prodaji izdaje im ovlašteni laboratorij, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Poboljšivači tla ne smiju u sebi imati velike količine teških kovina, metala, dioksina. Mora se obratiti pozornost na deklaraciju.Poboljšivači tla mogu biti primjernjeni u konvencionalnoj, integriranoj ili ekološkoj proizvodnji “- istakao je dr. Darko Uher u svom predavanju pred četrdesetak
proizvođača koji su pratili predavanje.
MARGARETA ZOUHAR ZEC
Post je objavljen 21.04.2013. u 23:54 sati.