Marketing
Tradicija i folklor
Na gumnu gdje se vrši žito, na livadi uz izvor, u dvorištu mladoženjine kuće, o svakoj
svečanosti, uz zvuke sopila na mih plesao se tanac – tradicionalan otočki ples kojeg su plesali
i seljani, snažno i široko, i plemstvo, graciozno zavodnički.
Na Rabu postoje folklorne udruge koje čuvaju tradiciju i prenose je na najmlađe. Čuva se tako
osebujnost i povezanost s korijenima.
Jedan je oblik tradicionalne pjesme opstao zahvaljujući klapskom a capella pjevanju koje
je uspjelo uhvatiti ritam s modernim životom. Na Rabu postoje čak tri muške i jedna ženska
klapa. Koncerti klapske pjesme i povremeni nastupi folklornih skupina prilika su da se i turisti
upoznaju s dijelom narodne kulturne tradicije Raba.
Najbolji prikaz pojma “Klapa” napisao je otac klapske pjesme u Hrvata Maestro Ljubo Stipišić Delmata:
“Muških i ženskih klapa danas diljem ne samo, Dalmacije, Primorja, nego Lijepe naše, pa i Dijaspore (Australija, Kanada…) djeluje preko tri stotine tradicijskih pjevačkih grupa popularno nazivanih klape. …Napjevi i skladbe ostaju na svijetu i poslije smrti svojih prvih neznanih i znanih roditelja, da kroz akorde (lat. ad cor – k srcu) ištu ljepotu i istinu. Pa kao napjev počne potpuno živjeti, dapače, rodi se istinski tek nekada u budućnosti, poslije svojega rođenja i poslije smrti svojih anonimnih roditelja. …Stoga, u ovim pjesmama ne žive samo oni prvotni začetnici, već generacije koje su ih nadahnuto prenosile i pronosile, i pokoljenja koja će se tek roditi i na vrijeme prihvatiti ostavštinu prethodnih. Eto, ovdje su u pjevu naši pučki neznani Praroditelji, naši dični pređi, pivaoci s čađava komina ovoga puka delmatskoga, primorskoga, hrvatskoga“.
Klapa “Kristofor” osnovana je prije 27 godina i do današnjih dana nastupa u gotovo jednakom sastavu. Posljednjih sedam godina klapu vodi prof. Julija Dumić. Klapa njeguje i čuva kulturnu baštinu izvodeći tradicionalne i moderne klapske pjesme, kao i sakralne. U ovom dugom razdoblju koliko je klapa aktivna nastupala je i nastupa po cijelom otoku Rabu, ali i diljem Hrvatske i inozemstva.
Klapu “Eufemija” 1999. godine osnovala je skupina zaljubljenika u klapsko pjevanje iz mjesta Kampor. Klapa njeguje tradicionalni klapski način pjevanja a kapela, ali i onaj sakralni: Božićne, korizmene i Uskršnje pjesme. Do sada su voditelji bili: Dinko Krstinić, Ante Čarić i prof. Julija Dumić. Danas je voditelj klape Eufemija Miljenko Vidas.
Ženska klapa “Sozal” osnovana je 2000. godine. Tijekom godina u klapi je pjevalo tridesetak pjevačica njegujući pjesme s područja Dalmacije i cijelog obalnog područja Hrvatske, kao i repertoar sakralnih pjesama. Svojim melodioznim pjevanjem obogaćuju kulturu klapskog pjevanja na otoku Rabu. Od osnutka voditelj klape “Sozal” je Miljenko Vidas.
Zahvaljujući velikom interesu mladih za klapsko pjevanje na otoku Rabu 2004. godine osnovana je klapa “Rab”. Na repertoaru imaju dalmatinske pjesme, ali i one sakralnog karaktera. Voditelj klape je Miljenko Vidas.
Dječje klape “Rabljanke” i “Fijolice” osnovane su 2005. godine. Stapanjem ovih dviju grupa prerasle su u “Rapske fijolice” i pod tim imenom sudjelovale na brojnim manifestacijama na otoku i diljem hrvatske obale, a dobitnice su i Zlatne plakete na Prvom festivalu dječjih klapa – Zadar 2009. U početku voditelji su bili prof. Julija Dumić i Miljenko Vidas, dok danas dječje klape vodi samo Miljenko Vidas.
Post je objavljen 14.03.2012. u 07:16 sati.