(COURSE MORTE)
prilegnem tijelo uz krevet
uvučem ticala u sebe
udove rasporedim
u najmračnije uglove
prste raskrvarim na
trakasti rub zavjese
progutam
nepovratno
svjetlost automobila s ulice
razaram i izgradim
svojih dvanaest svjetova
i režim na obješeni mjesec
što kao prezrela maternica
crven
pulsira uz rub prozora
njiše se i proždire mi sobu
izbrazdan
glomazan
trom
a ja rastem
i smanjujem se
i budem
bog i ništa
i sve tako dok
ležim mrtva na drumu
i čekam da naiđeš.
(does anybody here remember Vera Lynn?)
Post je objavljen 22.01.2012. u 12:58 sati.