Pregled posta

DANI MEDA U ZAGREBU

DIO PRIRODE - MED


Ovogodišnja manifestacija „Dani meda u Zagrebu“ bila je već 10. po redu i održana je na Trgu bana Jelačića od 5.-8. listopada. Na pedesetak štandova pčelari iz pčelarskih udruga Grada Zagreba i njihovi gosti iz ostalih Hrvatskih županija izložili su svoje, točnije proizvode pčela koje su postale njihova briga, ljubav i interes. Bilo je meda i s kontinenta i s otoka, iz svih regija. Svaki med, svaka boca sa svojim ljekovitim svojstvima. Nije li možda ukusniji i okusom bolji med onaj iz Like, od meda iz područja Prigorja? A kakav je tek med s jadranskih otoka?Čak se i gospodin Milan Bandič u slobodno vrijeme bavi pčelarstvom!Prolazim pored štandova i gledam u žute, klasične boce u kojima se med oduvijek pripremao za tržište.
Med pčele medarice rade od nektara sakupljenog na cvjetovima. Taj je nektar glavni izvor ugljikohidrata kojeg pčele pretvaraju u lako probavljive šećere, glukozu i fruktozu. U medu se nalaze i minerali, vitamini, enzimi, aminokiseline, organske kiseline kao što je jabučna, octena, limunska, jantarska kiselina, pigmenti, derivat klorofila, vosak, inulin itd.
No sve je više vrsta meda. Osim onih klasičnih vrsta kao Bagremov med-koji je izrazito svijetložute boje, lavandin med- bistar i proziran, osebujnog mirisa i jakog okusa, med od vrijeska - slaba mirisa i ugodna specifična okusa, med od kadulje- odličan je lijek protiv prehlada i za jačanje imuniteta, opažam med ružmarina i lovora. To je med gospodina Borisa Buratovića iz Starog Grada na otoku Hvaru. On se 10 godina bavi pčelarstvom iz hobija. Od 1.-25 rujna bio je u Bunosairesu na svjetskom kongresu pčelara. Ponosno kaže da njegov med spada među 38 najboljih medova na svijetu. To jako lijepo zvuči.Pitam ga „što vam je najružnije u pčelarstvu.“
_“Nema ružnoga“, odgovara Buratović . I dodaje !
_ „Teškoga ima ali je to slatko zadovoljstvo, odmor i užitak.“
_“ Tržište“?, pitam „Imate li tržište, ili je pojavljivanje na manifestacijama način da steknete nove kupce „?
_ „Kupci su našli mene.Dolaze mi kući kupiti med. Zovu me i telefonom, a ja im poštom šaljem med“ govori Buratović.
_ „ Jeli to med sa otoka Šedro“ pita gospođa koja je došetala do štanda.
_ „Je“ odgovara pčelar s Hvara i pruža staklenku meda.



Potpis: Boris Buratović, pčelar s otoka Hvara na Danima meda
u Zagrebu na Trgu bana Jelačića

Ivka i Joža Križ na svom štandu imaju upečatljiv plakat „Šumski Joža“.To je zaštitni znak za njihov med. Isti Joža je i na vizit karti. Oni su iz zagrebačke Dubrave, a s pčelama tijekom godine putuju po Hrvatskoj.
_“Pčele idu na cvjetnu ispašu u Liku, na Plitvička jezera, u okolicu Zeline“ govori gospođa Ivka.
_“Od pčelarstva živimo, a pčelama se bavimo 30 godina“ nastavlja i strpljivo stoji za štandom i razgovara sa kupcima.Gledam po štandu i vidim, med od bagrema, livadski med, med od kestena, propolis, lješnjaci prženi u medu od bagrema.
_“ Na što izričito djeluje taj med s lješnjacima “?
_ „Podiže imunitet“ – odgovara gospođa Ivanka. Primječujem i jednu posudu nalik na termos bocu, od rosfraja.


Potpis: Ivka Križ pokazuje bočicu matične mliječi

„Zašto ta boca stoji među staklenkama meda“ ? pitam Gospođa Ivanka počne odvrtati čep te mi govori: „ U toj boci je ono najvrednije od pčele, a to je čista matična mliječ. Vađenjem matične mliječi se bavi naš sin Marko i njegova cura Ana. To je esencijalni proizvod pčele, a iznimno je zdrav. Uzima se kao lijep, jedna kap pod jezik“ – objašnjava gospođa Ivka.
U maloj prozirnoj staklenoj bočici matična mliječ je bijela tekućina. Bočica s 10 ml matične mliječi stoji 150 kuna. Gospođa Ivka zatvarajući rosfrajnu bocu govori“ Zadovoljni smo donekle, a u ovom poslu ovisni smo o vremenskim uvjetima. Bilo je dobro ove godine, sušna godina više paše pčelama, nego mnogo kiše.
_“A tržište“? pitam
_“Veću količinu meda prodamo u rimfuzi, a manju prodajemo po pčelarskim sajmovima.


Potpis: Marijana i Ivan Pocrnić
Fotografije Margareta Zouhar Zec

Štand Marijane i Ivana Pocrnić privukao me svojim upadljivim plakatom na kome je pisalo Velebitski med.
_ „ S kog dijela Velebita dolazite?
_“Med je iz Ličkog Lešća, iz Medljikovca, rijeka Gacka nam teče ispod prozora. Mi smo ponosni na naš med. Imamo 70 košnica, izvrcamo ga u tegle. Moj je suprug u Udruzi u Turopolju i završio je školu za pčelara, tako da ima i diplomu i znanje za taj posao. U Lici imamo kuću tako da tamo provodimo proljeće i ljeto. A u Lici svega samo ljudi nema, kuće prazne“- govori gospođa Marijana Pocrnić.
Razgovor s ljudima koji žive daleko od gradske vreve zanimljiv je i informativan. Priroda, pčele i med ambijent su pčelarskog zanata koji čini jedno zasebno poglavlje poljoprivrede.Ove godine Hrvatski pčelarski Savez obilježava 130 godina izlaženja časopisa „Hrvatska pčela“. Od 6.-9.listopada pod pokroviteljstvom Vlade RH održani su u Osijeku „ Dani meda u Osijeku“.
U okviru Hrvatskog pčelarskog Saveza danas ima 117 Udruga sa oko 4 000 članova koji se bave medom.Pčelarski Savez utemeljen je 12.12.1954. godine, a prvi predsjednik je bio akademik Ivo Tomašec. Ove godine glasilo Saveza Pčela obilježilo je 130 godina svoga izlaženja.

Matična mlječ









Post je objavljen 22.10.2011. u 07:16 sati.