Pregled posta

SREDIŠNJI SAVEZ UZGAJIVAČA SIMENTALSKOG GOVEDA

FAKTORI PROIZVODNJE MLIJEKA SU
GENETIKA 23%, HRANIDBA 32%
I UVJETI PROIZVODNJE 45%

Godišnja skupština Središnjeg Saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM) održana je 10. prosinca u Dubravi kod Vrbovca. H.U.SIM je krovna organizacija uzgajivača simentalskog goveda, postoji samo godinu dana, a čini je 13 županijskih Saveza i udruga. Na Skupštini je bilo nazočno oko 100 izaslanika članova Saveza.



Predsjednik Središnjeg saveza hrvatskog uzgajivača simentalskog goveda Josip Burek naglasio je u svom govoru da je SAVEZ UZGOJNO UDRUŽENJE kojem je cilj razvijati što kvalitetniju genetiku kojom će se i u Hrvatskoj dobiti što više mliječnih krava koje mogu dati količine mlijeka iznad 6. 000 kg godišnje što su u Austriji i Njemačkoj prosječne količine. To treba postati praksa i u Hrvatskoj. Budući da je Središnji savez H.U.SIM osnovan tek prije godinu dana, više je mjeseci prošlo u okupljanju i formiranju stručnog tima agronoma i vetrinara iz Centara za reprodukciju koji će pratiti i surađivati sa članovima Saveza , uzgajivačima simentalskog goveda.
Na zahtjev gospodina Bureka, a zbog njegovih iznimnih obaveza, privremeno je učinjena zamjena funkcija, tako da je njegovo mjesto predsjednika Središnjeg simentalskog saveza preuzeo Igor Mihaljević, a gospodin Burek je pod predsjednik.
Sponzori Godišnje skupštine H.U.SIM-a bili su tvrtka Schauman, Centar za reprodukciju i Vlado Lazanjsky, Centar za unapređenje stočartstva i Dragutin Grgurič, Biofarm i Benito Račić, Tvornica stočne hrane i Predrag Kočka i Mljekara Ledo .


S lijeva: Josip Burek predsjednik H.U.SIM-a, Josip Vuksan iz SUUSG iz Sisačko moslavačke županije
Ivan Hajdina iz Kloštar Ivanića, predsjednik Radne skupštine, Ružica Zorić dopredsjednica H.U.SIM-a i predsjednica UUSG osječko baranjske županije, Snježana Dončević zapisničarka, stručna radnica HPA.

Predsjednik H.U.SIM-a Josip Burek u ulozi domaćina poimenično je predstavio i pozdravio goste. Bili su tu dipl. ing. Ante Pezo pomoćnik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), dipl ing. agr. Vesna Bulić voditeljica odjela za razvoj govedarstva HPA, Davor Pašalić dr.vet. med. voditelj odjela za razvoj udruga HPA, ing. Stjepan Ban direktor za razvoj kooperacije koncerna Agrokor, dr.vet.med. Antonio Orak zamjenik direktora Centra za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima, ing. Vera Volarić ravnateljica HMU, ing. agr. Damir Pejaković i Slavoje Jambrešak ispred stručnog Odjela hrvatske udruge uzgajivača simentalskog goveda, Igor Rešetar predsjednik Saveza proizvođača mlijeka sjeverozapadne Hrvatske, Miroslav Sučev predsjednik uzgajivača holstein goveda .


HPA JE PODRŠKA POLJOPRIVREDNICIMA!

Nakon pozdravnih riječi dipl. ing. Ante Pezo obratio se prisutnim poljoprivrednicima rekavši kako je Hrvartska poljoprivredna agencija (HPA) pripomogla osnutku ovoga Saveza s kojim ima izvrsnu suradnju te da će u narednom periodu HPA potpisati Ugovore o suradnji sa svim savezima pa i sa simentalskim. „ HPA je novom Uredbom zadužena za ukupnu poljoprivredu. Vrlo značajno u protekloj godini dana što je napravljeno vezano je za poglavlje 12 VETERINARSTVO I SANITARNI NADZOR, koje je RH zatvorila gdje je RH imala četiri mjerila i većina mjerila su upravo bila na jedinstvenom registru domaćih životinja“.


Ing. Ante Pezo
„Ono što stoji pred nama u idućoj godini je poglavlje 11 gdje RH ima tri mjerila, a to je 1. uspostava funkcionalne Agencije za plaćanje 2. uspostava registra zemljišta Arkoda i 3.uspostava tržišta poljoprivrednih proizvoda.Za pretpostaviti je da će ARKOD, gdje HPA djeluje s jednom trećinom svojih djelatnika, biti završen u veljači iduće godine. U ovom trenutku je u registar zemljišta uneseno otprilike oko 800.000 ha . Od ukupnog broja upisanih gospodarstava OPG-a, gdje imao 196.000 upisanih, oko 30.000 je bez zemljaša i još treba oko 25.000 poljoprivrednih gospodarstava upisati.Ovom dinamikom kako sada stvari idu vjerojatno do kraja veljače iduće godine, biti će uspostavljen registar zemljišta. To je prvi puta da je RH u registar zemljišta unijela livade i pašnjake. Zašto to spominjem? Jer to je osnova budućeg sustava kada RH postane punopravna članica EU, to su krucijalne baze za IAKS, integrirani, administrativni i kontrolni sustav kojim će Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju osposobiti za provedbu plaćanja sredstva iz europskih fondova namijenjenih poljoprivredi. Unutar IAKS-a se nalaze primarne baze Arkod, registar domaćih životinja i ostalo." Ing. Pezo je podsjetio da je odjel za informatiku HPA izradio kompletnu softversku aplikaciju za jedinstveni registar domaćih životinja, a zadnja revizorska misija koja je bila, bila je za svinjsku kugu. Od prije dvije godine u Hrvatskoj se ne cijepe svinje protiv svinjske kuge, a to je bitno stoga što je ova revizija dala pozitivno mišljenje i potvrdila da kuge nema i da će se svinje moći izvoziti. Do sada je upisano 143 tisuće držatelja domaćih životinja: osnova njega su funkcionalni registri goveda, svinja, ovaca i koza.“
„ Ono što će u idućoj godi HPA raditi je nova djelatnost - pružanje kompletne pomoći poljoprivrednicima u upisu Arkoda, u registru domaćih životinja te pomoć pri podnošenju zahtijeva. Prije godinu dana HPA se reorganizirala na način da je otvoren još 51 ured, ukupno 81 ured u cijeloj Hrvatskoj, i u svim tim uredima može se zatražiti pomoć za navedeno“ – informirao je prisutne uzgajivače ing. Pezo.

POKRENITE PROMET TELADI ZA TOV !

Dr. Ivan Jakopović, načelnik Odjela za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja obratio se uzgajivačima izrazivši zadovoljstvo što su se uzgajivači okupili te što su spremni preuzeti odgovornost i brigu nad uzgojem ove za nas najznačajnije, tradicionalne, kombinirane simentalske pasmine goveda „i što ćete u idućem razdoblju taj rad još bolje unaprijediti, još više povezati s drugim uzgojima kako bi novi rezultat vašega rada i rezultat rada drugih populacija simentalske pasmine goveda osigurao vama, kao proizvođačima da i u segmentu genetskog unapređivanja i potencijala doprinesete konkurentnosti svoje proizvodnje, bilo u proizvodnji mlijeka ili u proizvodnji goveđeg mesa“.



Dr. Ivan Jakopović
„ Htio bih naglasiti da smo ovakav ustroj uzgojnog rada u RH u simentalskoj pasmini, drugim pasminama, pa i drugim vrstama domaćih životinja zamislili još od kada smo postali samostalna država, da smo ga kroz legislativu propisali i da ga Vi uspješno počinjete i provoditi „ rekao je dr. Jakopović te nastavio .“ Početak nije bio lagan, vratiti se na početak onoga što su započeli djedovi naših djedova 1913. kada su isto inicijativom kao i vi uzgajivači preuzeli odgovornost sa željom da novu pasminu koju su doveli u RH dalje zadrže kao čistu pasminu i unaprijede je.I mi smo sa takvim poslom stali 1957., ali nastavili smo danas. Treba reći da je takva organizacija posla nužnost i obveza RH vi za vi uvjeta i propisa koji vrijede u zemljama EU“.
„ Što se legislative tiče, dobro je znati, mi se nalazimo u pregovaračkom dijelu u poglavlju 12 u skupini Zoo Tehnika. Taj dio je uglavnom najvećim dijelom i usuglašen i poglavlje 12 je privremeno zatvoreno.To znači da sve što je EU tražila da je ispunjeno, i na nama je da temeljem svih tih odnosa taj posao unaprijedimo. Želim istaći da se u zadnje vrijeme i u svijetu, a pomalo i u nas dešavaju značajne promjene u organizaciji i sustavu. Očekujem da i stručne službe i znanstvene službe i centri za umjetno osjemenjivanje posebno i HPA, uđu u te nove sustave i da te modele prenesu i u RH. Želim reći također da na razni RH i Bavarske, dakle dijela Njamečke , u zadnje vrijeme smo otvorili mogućnost oficijelne suradnje, dakle na razini, možemo reći, dviju država u ovom dijelu simentalske pasmine gdje bi zajedničkom suradnjom pokušali povezati naš uzgoj s njihovim uzgojem u cilju da mi što je moguće uspješnije dostižemo one razine koje oni tamo imaju. Ja pozivam i ovom prigodom vas iz Saveza da sjednemo i da se dogovorimo kako da se tu organiziramo i da vidimo kako da uzgajivači iz Hrvatske mogu zajedno s uzgajivačima iz Bavarske u tom dijelu surađivati."
"Što se tiče ukupnosti uzgoja nisu za ovu godinu bila osigurana određena novčana sredstva, kako je rekao predsjednik Burek, dobio je sredstva pred dva tri, dana, ali u ovom restriktivnom proračunu za 2011.također smo osigurali određena sredstva za rad udruženja, tako da vi kao jedan od najznačajnijih Saveza možete na taj dio računati. Isto tako želim istaći; ne treba cijeli sustav temeljiti na donaciji države, već treba uspostaviti rad Saveza tako da se mogu određena sredstva osiguravati i poslovnom aktivnošću. Nije to ništa novo, tako i drugi rade u drugim zemljama, da nam je središnje mjesto – trgovina rasplodnom stokom - koju smo mi u Hrvatskoj, totalno zapustili. Udarili smo jednu negativnu propagandu prema onome sa čime se bavimo. To je paradoks. I taj dio morate kao Savez debelo ispraviti, jer ako ga ispravite radite ISTINU. Nije istina da naš simentalac nije dobar. Mislim da je dobar, samo ga treba valjano pripremiti za iskorištavanje u tehnologiji proizvodnje"." Isto tako pokušajte se naći u dijelu prometa teladi za tov.To rade drugi radite i vi" rekao je dr. Jakopović i nastavio." Neće biti ni u buduće nikada dovoljno novaca, ako gledate da će sredstva za taj rad biti kroz državu, kroz članarinu, nećete moći raditi u ukupnosti sve poslove, ali ako se primite ovih poslova, a mislim da pomalo radimo pretpostavke za to, da ćete imati materijalnu osnovicu za kvalitetnu organizaciju u uzgojnom radu " - rekao je prisutnim uzgajivačima dr. Jakopović




Predstavnik uzgajivača Udruge Bjelovarsko bilogorske županije
istakao je da se 5000 ljudi prestalo baviti ove, 2010. godine govedarskom proizvodnjom, te da se i svi iz Saveza kao i iz Ministarstva trebaju zapitati, kako to spriječiti. Rekao je da je to poziv na alarm, da se svi zajedno trebaju raditi za opstanak i simentalca i holštajna i svih proizvođača mlijeka .

Igor Rešetar predsjednik Saveza proizvođača mlijeka sjeverozapadne
Hrvatske rekao je da je jedna od najvažnijih stvari danas cijena mlijeka, koja proizvođače ne zadovoljava te da su proizvođači istakli određene zahtjeve za povećanje cijene o čemu se pregovara s Mljekarama.

SAMO 15% FARMI PROIZVODI
IZNAD 6 000 kg MLIJEKA PO KRAVI GODIŠNJE

Voditelj uzgoja dipl. ing. Dalibor Janda govorio je o stanju uzgoja simentalske pasmine u Hrvatskoj u 2009. Rekao je da je u ukupnoj populaciji 57,78 krava simentalske pasmine, čime je ta pasmina najznačajnija. Druga po brojnosti je holstein pasmina zatim je to smeđa, a onda sve ostale pasmine.Tek 5,7% krava spada u skupinu tzv. ostali križanci. Pod kontrolom mlijeka je 72 000 krava, a 50 000 krava je pod kontrolom rasploda. Najveći broj simentalskih krava je u Koprivničko križevačkoj županji, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj županiji, Sisačko moslavačkoj, Osječko baranjskoj županiji i Vukovarsko srijemskoj županiji Prosječna veličina simentalske farme je 6-7 krava što nije zadovoljavajuće. Proizvodnja mlijeka 2009. godine u usporedbi s ostalim pasminama je takva da krava simetalske pasmine daje prosječno 4 730 kg mlijeka godišnje s 4% m.m. i 3,5% proteina. Po županijama je proizvodnja mlijeka krava ove pasmine 4700 - 4800 kg. ji. Najbolja županija po količini proizvodnje mlijeka je osječko baranjska, a slijedi je vukovarsko srijemska i istarska županija gdje je proizvodnja iznad 5 000 kg mlijeka po kravi. te splitsko dalmatinska i šibensko kninska i tu je proizvodnja mlijeka od po 4700 kg mlijeka po kravi. U primorsko goranskoj županiji mlijeka je najmanje - tek 3.500 kg po kravi. Samo je 15% farmi na kojima krave daju iznad 6 000 kg mlijeka, dok 10% farmi proizvodi do 3.000 kg mlijeka i pitanje je kako će te farme moći opstati na tržištu.
Godine 2009. uvezeno je 1.500 steonih junica, a tradicionalna zemlja uvoza su Austrija, Njemačka, a u posljednje vrijeme i Češka. Prodaja rasplodnog materijala je najčešća od farme do farme,uz tek nekoliko održanih aukcija junica. Uzgojni program ima cilj da do prve laktacije prođe 25 mjeseci, da period teljenja traje ispod 375 dana, da krava ima bar šest laktacija u životu. Za dobru i visoku kvalitetu mlijeka važna je genetika do koje se dolazi rasplodom kvalitetnih bikova.
Prema matičnim knjigama 2010. novih 40 bikova je upisano u matičnu (Hb) knjigu rasplodnih bikova simentalske pasmine.


VAŠ ALAT JE VAŠA KRAVA !

Voditelj programa razvoja Središnjeg simentalskog Saveza ing. Josip Crnčić održao je zanimljivo predavanje odgovarajući na pitanja koja se zasigurno nameću uzgajivačima simentalskog goveda kao naprimjer: zašto u osjemenjivanju težiti vrhunskim bikovima? Zašto se bavimo proizvodnjom ? Kako povećati profit? Kliko je važna genetika u proizvodnji količine mlijeka?
Ing. Crnčić je uz prezentaciju materijala na video zidu objašnjavao konstatiravši da se proizvodnjom svatko bavi zbog profita! Profit u mlijeku se može povećati jedino što većom konkurentnošću na tržištu. A konkurentnost se postiže što većom i boljom prilagodbom tržištu. Naprimjer u Austriji je 2009. prosječna količina mlijeka po kravi bila 6.700 kg, sa 4.14 mliječne masti ( m.m.) Hrvatska oko 2.000 kg zaostaje za tom količinom.“ Što te austrijske krave imaju na raspolaganju, a hrvatske nemaju? retorički je upitao Crnčić te nastavio „U centrima za reprodukciju došlo se do parametara koji kažu da je u pitanju razlika u genetici između austrijskih i hrvatskih krava. Genetika koja je poželjna zvuči ovako GZV ( uzgojna vrijednost)= 130 , mliječnost = 121, fitnes =116 ,vime =112, noge =110. Uz takvu genetiku potrebno je kvalitetno vođenje stada. Nije sve u genetici, ali genetika ima veliki utjecaj na uspjeh u proizvodnji količine mlijeka. Prema istraživanjima faktori koji utječu na kvalitetu proizvodnje ovako su podijeljeni: genetika 23%, hranidba 32%, uvjeti proizvodnje 45% " - rekao je ing. Crnčić.
Ing. Crnčić posvijestio je slijedeće rekavši prisutnim poljoprivrednicima uzgajivačima simentalske pasmine „ vaša krava, to je vaš alat! Nije vaš alat traktor. Vaš alat je vaša krava. Potrebno je imati funkcionalnu kravu koja lijepo izgleda, proizvodi puno i dugovječna je! Ono što se kravi daje, ona to kroz proizvodnju mlijeka mora i vratiti“.
No kako doći do kvalitetne krave?
„Uzgojem“ kaže ing. Crnčić i nastavlja „ U razvijenim zemljama oko 80% selekcije se radi s muške strane – preko bikova, a samo 20 % preko krava sa ženske strane.“ U RH je uvezeno mnogo junica i još uvijek se uvoze jer nema dovoljno junica za domaći remont stada. Cijena osjemenjivanja s sjemenom najkvalitetnijeg bika i prosječnog je oko 80 kuna, pa ako se godišnje na gospodarstvu radi 50 osjemenjivanja dođe se do sume od oko 4000 kuna godišnje, što s obzirom na druge troškove nije mnogo, a u ukupnim troškovima na gospodarstvu osjemenjivanje je tek stavka od oko 2,5% . Genetika, na kojoj se dobiva višestruka korist nije stavka na kojoj treba štedjeti. A za sjeme najkvalitetnijih bikova treba se raspitati u Centru za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima , Varaždinu, Osijeku i Slavonskom Brodu" - rekao je ing. Crnčić.


Post je objavljen 20.12.2010. u 12:25 sati.