Najmanje polovica hrvatskog teritorija je krško područje, uključujući i jadranske otoke. Nažalost, prevladava predrasuda kako je to manje vrijedan i beživotan prostor. Upravo suprotno, krš je oduvijek bio izvor života; on je i riznica vrijednih resursa, osobito pitke vode. Naš Dinarski krš je ekološki najkrhkija, ali i najpriznatija prirodna vrijednost ove vrste u svijetu. Na krškim poljima od Istre do zaleđa Dubrovnika teku rijeke od kojih živi veliki dio Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske, a ispod tih polja brojni su poznati i nepoznati podzemni tokovi i sve što se dogodi na uzvodnim dijelovima utječe na priobalje.
U posljednjih desetak godina, područje krša se neselektivno industrijalizira. Osobito se u krškim poljima stvaraju gospodarske zone i zone stanovanja, u kojima nema odgovarajuće infrastrukturne mreže, posebno nema kontrolirane skrbi otpadnih voda. Time se nepovratno umanjuju prirodne vrijednosti toga prostora, a sadašnjim i budućim generacijama oduzimaju životni resursi. Najplodnija područja postaju poligoni zagađujuće industrije koja ugrožava zrak, tlo, vode i ljudsko zdravlje.
Studije utjecaja na okoliš, kao podloge omogućavanju poduzetničkih zahvata u kršu, u pravilu naručuju i plaćaju investitori, a pri njihovoj izradi nije institucionalno omogućen utjecaj nezavisnih i odgovornih stručnjaka. Načelo opreza i znanstvene sumnje potpuno su izbačeni pri ocjeni rizičnosti ovakvih zahvata.
Stoga, ozbiljno zabrinuti za sigurnost okoliša i našeg opstanka, mi potpisnici Deklaracije, osobito stanovnici ugroženih krških područja,
TRAŽIMO
od zakonodavca izradu posebnog zakona o kršu ili uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama u već postojeće zakone o zaštiti prirode, što će dovesti do cjelovite valorizacije hrvatskog krša i to podjednako njegovih voda, te biološke i geomorfološke raznolikosti, kao i cjelovito osmišljene politike zaštite.
Inicijativna skupina; dr.krasologije Ivo Lučić, dr.sc. Srećko Božićević hidrogeolog, doc.dr.sc Sanja Gottstein fauna krša, doc..dr. sc. Zdeslav Hrepić; prof.dr.Ivo Velić geolog,prof.dr sc. Stanko Uršić fizikalni kemičar, izv.prof Tomislav Lerotić ekologist i dizajner ,prof. emeritus Ivo Šimunović, prof.dr. Mladen Garašić ,dipl.ing Željko Šimunović ekologist dipl. ekolog Ines Smoje......
Udruge građana -mreža PEPGO; Eko- 2000, GR.IN, Eko Kvarner, Ekograd, Udruga
Branimir, Zeleni Dalmacije, Udruga Rast, Plavi val, Lijepa naša- Ploče, Ekoturistiko,
Mažuran, Uzor, Zelena akcija Miličevac

bunari života u Zmijavcima
Post je objavljen 22.04.2010. u 15:43 sati.