Najmanje polovica hrvatskog teritorija je krško područje, uključujući i jadranske otoke. Nažalost, prevladava predrasuda kako je to manje vrijedan i beživotan prostor. Upravo suprotno, krš je oduvijek bio izvor života; on je i riznica vrijednih resursa, osobito pitke vode. Naš Dinarski krš je ekološki najkrhkija, ali i najpriznatija prirodna vrijednost ove vrste u svijetu. Na krškim poljima od Istre do zaleđa Dubrovnika teku rijeke od kojih živi veliki dio Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske, a ispod tih polja brojni su poznati i nepoznati podzemni tokovi i sve što se dogodi na uzvodnim dijelovima utječe na priobalje.
U posljednjih desetak godina, područje krša se neselektivno industrijalizira. Osobito se u krškim poljima stvaraju gospodarske zone i zone stanovanja, u kojima nema odgovarajuće infrastrukturne mreže, posebno nema kontrolirane skrbi otpadnih voda. Time se nepovratno umanjuju prirodne vrijednosti toga prostora, a sadašnjim i budućim generacijama oduzimaju životni resursi. Najplodnija područja postaju poligoni zagađujuće industrije koja ugrožava zrak, tlo, vode i ljudsko zdravlje.
Studije utjecaja na okoliš, kao podloge omogućavanju poduzetničkih zahvata u kršu, u pravilu naručuju i plaćaju investitori, a pri njihovoj izradi nije institucionalno omogućen utjecaj nezavisnih i odgovornih stručnjaka. Načelo opreza i znanstvene sumnje potpuno su izbačeni pri ocjeni rizičnosti ovakvih zahvata.
Stoga, ozbiljno zabrinuti za sigurnost okoliša i našeg opstanka, mi potpisnici Deklaracije, osobito stanovnici ugroženih krških područja,
TRAŽIMO
od zakonodavca izradu posebnog zakona o kršu ili uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama u već postojeće zakone o zaštiti prirode, što će dovesti do cjelovite valorizacije hrvatskog krša i to podjednako njegovih voda, te biološke i geomorfološke raznolikosti, kao i cjelovito osmišljene politike zaštite.
Inicijativna skupina; dr.krasologije Ivo Lučić, dr.sc. Srećko Božićević hidrogeolog, doc.dr.sc Sanja Gottstein fauna krša, doc..dr. sc. Zdeslav Hrepić; prof.dr.Ivo Velić geolog,prof.dr sc. Stanko Uršić fizikalni kemičar, izv.prof Tomislav Lerotić ekologist i dizajner ,prof. emeritus Ivo Šimunović, prof.dr. Mladen Garašić ,dipl.ing Željko Šimunović ekologist dipl. ekolog Ines Smoje......
Udruge građana -mreža PEPGO; Eko- 2000, GR.IN, Eko Kvarner, Ekograd, Udruga
Branimir, Zeleni Dalmacije, Udruga Rast, Plavi val, Lijepa naša- Ploče, Ekoturistiko,
Mažuran, Uzor, Zelena akcija Miličevac

bunari života u Zmijavcima
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
jučer, danas, sutra


Dobila od Franca za Valentinovo
Može me se nać na Facebooku
il mi impoštat pismo na :
katjaplava@gmail.com
Copyright by Katja
Zabranjeno korištenje objavljenih tekstova bez pristanka autora
ISPOVIJED
Ko bratu da ti se ispovijedim :
nikada mi neće biti jasno
zašto mi nisi rekao da si mi brat
i da sam ti ja to isto tako,
a naši su se koraci ispreplitali -
tvoji u moje, moji u tvoje
na istoj životnoj stazi.
Ti možda znaš kako je lijepo
biti brat cvrčku i korijenju trava,
ali si zaboravio kako je zanosno
biti brat čovjeku koji se spašava.
Daj, sagni se samo
i pogledaj kolika sličnost stopala,
stopala tvojih i onih
koji te nazivlju braćom.
Naučimo :
sve je prolazno osim prolaznosti
samo se strvinar raduje
nad svojom daćom.
Janko Bubalo
Blog.hr
BARBARA
Barbara bješe bijela boka
Barbara bješe čvrsta, široka
Barbara bješe naša dika
Barbara, Barbara, lijepa ko slika.
Kad si je vidio, gospe draga,
kako je stasita sprijeda i straga,
srce se strese ko val na žalu
ko štandarac lagan na maestralu.
To je lađa što rijetko se rađa
to je prova staroga kova,
to je krma što sitno se drma
kad vješto promiče između molova
ko mlada krčmarica između stolova
(Ah, barba, barba, gdje nam je Barbara
Modro, i bijelo i crno farbana!)
Je l' danas u brodova takav stas,
ima l' još ljudi poput nas,
ima l' još mora, ima l' zemalja,
ima l' još vina, koje valja?
U kakvim olujama imadoh sreću!
Na kakvim sam munjama palio svijeću!
Koliko puta rekoh na siki:
"Kupit ću sviću svetom Niki
ako se spasimo Barbara i ja,
e tutti quanti in compagnia."
Kakvo sve more vidjeh daleko!
Bilo je jedno bijelo ko mlijeko,
morske smo krave muzli jutrom,
uvečer - bijeli kruh sa putrom.
A žuto more žuto ko limun!
Odonda sam za skorbut imun.
Bijela jedra i bijela bedra,
svojeglava Barbara, Barbara dobra,
spora ko kornjača, brza ko kobra,
nijedan brod joj nije rod!
More je tamnocrvene boje,
stari mornari na palubi stoje.
"Parone, dobar odabraste pravac,
more je gusti stari plavac."
"Još jedan kablić nek prođe kroz stroj
provjere radi" - nalog je moj.
"Barbaro brodi, more nam godi,
nijedna stvar ti nije par."
I tako je Barbara sve dalja i dalja,
crvenim morem se pospano valja
e il naufragar xe dolce in questo mar.
Ivan Slamnig