Reciklirati se može plastika, PET, limenke, papir, staklo, guma, metal, asfalt, aluminij, bakar, tekstil, akumulatori… Popis otpada kojeg možemo reciklirati dug je. Ipak, malo recikliramo. Najčešće bacamo u isti koš ostatke hrane, plastiku i papir. Ne sortiramo. Nismo o tome dovoljno osviješteni. Broj reciklažnih dvorišta u Zagrebu je malen.
Značajan broj povratne ambalaže se reciklira nakon otkupa u trgovinama i supermarketima
Reciklaža nije samo industrijski proces. Reciklaža bi trebala biti način razmišljanja. Zemljini resursi nisu beskonačni, a priroda nas već upozorava da joj nestaje snage. Izvori pitke vode zagađuju se. Kada bismo uistinu bili svijesni ovih problema i shvaćali ih kao svoje, vjerojatno bismo učinili nešto da pridonesemo boljem sutra. Recikliranje otpada znači puno.
Donosim priču o Tomislavu koji živi od recikliranje otpada. On ne skuplja boce poput mnogih naših sugrađana. On je uspio stvoriti vlastitu jedinstvenu reciklažnu umjetnost od koje živi. Naime, on skuplja stare dijelove kompjutera, mašina, stare dijelove bicikala i lijepeći ih i izrezujući stvara neobične robote. Isprava mu je ovo bio hobi, no ubrzo je postalo njegovo zanimanje i preokupacija. Krenuo je sa izradom robota, zatim joboticha, lampi, satova... Ono što razlikuje Tomislava od drugih umjetnika je da on svoje materijale ne kupuje. On reciklira.
Djuvedj from TV Studio FPZG on Vimeo.