Marketing
Povratak suvremenog
Zaželjeli ste se spektakla? Gledate u zgradu Muzeja suvremene umjetnosti kada ste u prolazu i zanima Vas kakva je iznutra i što nudi? I tome je došao kraj!
Ovaj petak, 11.12.2009., muzej je otvorio svoja vrata širem pučanstvu. Formalno otvorenje, za sve nas koji nismo imali privilegiju naći se u krugu izabranih s pozivnicama, trebalo je biti sutradan, u subotu 12. prosinca. No, slijedom anomalije natprosjećne koncentracije mase ljudi koja se okupila u predvorju, muzej je otvoren.
Stigavši u atrij MSU-a, uz impozantnu građevinu, jedino što sam mogla vidjeti bila je gužva. Gužva koja kao da je progutala sve društvene raznolikosti zagrebačke javnosti. Tu su se našli kulturnjaci, potom lažni ljubitelji umjetnosti u potrazi za kuhanim vinom, nekoliko canapea te pričom kako su baš oni posjetili muzej i prije njegova otvaranja za javnost. Našli su se tu i mladići koji su, u potrazi za zagrijavanjem uz svirku, preformans i pivo, zasjeli na klupice ispred muzeja. Javne ličnosti, novinari, obični građani te oni posebniji koji su svojim malenim kartonskim pozivnicama mahali ispred kustosa u želji da baš oni budu prvi koji će vidjeti dugo skrivene čari muzeja.
Dok sam konačno izašla iz vrtloga gužve, bila sam u stanju vidjeti performans Beat Busters Budala kod svemirskog tobogana koji se nalazi sa stražnje strane MSU-a. Nakon toga slijedila je još luđa vožnja uz live nastup benda Tobogan. Našao se tu i DJ Labosh, a gosti iznenađenja su doista iznenađenje kako za Vas, tako i za mene; Masssimo Savić, Matija Dedić i (ne)zamijenjivi Jinxi.
Uz onu, nama Zagrebčanima znanu- Dajte im kruha i igara! (op.ur.- zanimljivi su ti tajminzi veeliih događanja; Rujan fest; otvorenja "zatvorenih" prostora...; niču nekako uvijek kada u državnoj kuhinji u loncima počne kipiti- krize, izbori, čistke...). Bilo je to narodno veselje kolosalnih dimenzija kako i priliči otvorenju Muzeja suvremene umjetnosti!
No, dosta ove sarkastičnosti. Otvorenje MSU-a je zaista veliki događaj koji odskače u mjerilu za ostalima ovakova tipa.
To je jedna sasvim druga sfera, ona umjetnička, koja je oduvijek bila stub društva. Ona ima tendenciju podizanja svijesti; zbog najtrajnijeg i najšokovitijeg elementa, odnosno sposobnosti da se na vrlo nježan način ušulja u društveno tijelo... to jest trenutnu sliku sadašnjeg vremena; gdje radi skicu za buduću; bolju.
Odlična je stvar što se kretalo od toga da ovaj projekt bude svima pristupačan; Kako besplatnim danima, povoljnim ulaznicama, tako i raznim oblicima animacije gdje će i mali čovjek, koji inače strijepi od ovakvih mjesta i događaja, koje često etiketiraju kao elitistička i snobistička; imati hrabrosti proviriti. Vrlo je bitna popularizacija umjetnosti širim masama, u što naravno ne ulazi gubljenje vrijednosti samih djela i radova, radi komercijalizacije.
Program otvorenja trajao je tri dana. 10. prosinca muzej su razgledali prvo novinari, 11. prosinac bio je posvećen gostima koji su imali pozivnice i taj dan se smatra službenim danom otvorenja, a od 12. prosinca MSU otvoren je za sve posjetitelje. Taj dan održala se akcija „Potpisujem sve što je plavo“. Svi posjetitelji koji su donijeli neki plavi predmet bili su nagrađeni simboličnim poklonom. Među nagrađenima bila sam i ja, kada sam se slijedeći dan vratila sa plavim tiskovim upaljačem te u zamjenu dobila tjednu kartu. Koliko doznajem, kustosi imaju velike planove s mnoštvom pristiglih predmeta plave boje.
U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas se nalazi oko 12 tisuća djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i stranih autora koji su nastali nakon 1950. godine. No, za razumjevanje moderne i suvremene umjetnosti, manji dio građe čine djela iz prve polovice 20. stoljeća.
Posjetioci mogu pogledati zbirke crteža, grafika, plakata, radova na papiru, eksperimentalnih filmova, fotografija te zbirke skulptura, medijske umjetnosti, slikarstva.
Zbirke sadrže djelia Josepha Beuysa, Christiana Boltanskog, Anette Messager, Nam June Paika, Victora Vasarelyja, Piera Dorazija, Otta Pienea, Jesusa Raphaela Sotoa, Almira Mavigniera. Zasluženo mjesto u stalnom postavu, uz poznate strance, dobili su Vjenceslav Richter, Miroslav Šutej i Aleksandar Srnec, Julije Knifer, Ivan Picelj, potom Edo Murtić, Dušan Džamonja, Tomislav Gotovac, Dalibora Martinis, Goran Trbuljak, Željko Jerman, Sanja Iveković, Kristina Leko, Željko Kipke te mnogo mlađi autori.
Muzej su zajednički financirali Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, a građen je prema viziji arhitekta Igora Franića
Poveznice:
MSU.hr
MSU.wiki
Post je objavljen 13.12.2009. u 14:22 sati.