Marketing
Priprema...
A blentavog li dana….
Počelo je odmah ujutro. Dolazim na posao, hoću parkirati s „gornje“ strane a neki mi se mališan uvlači na moje mjesto sa „donje strane“ … blicnem… nema efekta..OK…krenem napraviti mali đir i dođem sa donje strane.. a ono..moja dišica..“jooj, a to je tvoje mjesto?“ Bate, do jučer niko nije htio tu parkirati jer su stupovi blizu, pa ih strah, uvalili mjesto meni…..a sad kao tu ti parkiraš? Da, kad je mjesto prazno – nehajno odgovorim… znaš…neko je stao tamo blizu mojega pa se ja ne mogu „uvući“ između dva auta… Super..al onda si mogla stat pored ovoga..a ne uz moj stup..ma, budeš ti to… ma budem, samo sam prvo morao obrisati retrovizore jer su se pri ulasku u garažu zamaglili. OK… krenuli smo gore, a ona odmah o sutrašnjem vatrometu.. Što misliš zašto je takva frka? Pogledao sam ju..Draga, čitaš li ti moje dnevne prepiske koje vam redovito šaljem? Aha… odgovara.. Hm, e pa pročitaj ih još malo bolje.. malo me ljuti ta inertnost.. na odgovornom mjestu a ne kuži zakaj je frka? No, sad vjerojatno nakon njene slijedeće trebao bi poletiti ko puran….Pa, ti znaš da sam ja tebi sve prepustila, imam puno povjerenje… i znam da je sve pod kontrolom…E draga moja..NIJE… jedini koji je to primijetio je guzda. I znam, da sam ga „isprovocirao“ mailom od neki dan kada sam upotrijebio sve moguće i nemoguće boje iz spektra koje komp nudi, da bi kričavo naglasio problem… A kako sam sa kričavim bojama na vi…hehe ne smijem ni zamisliti kako to njima izgleda… Sljedeće me pitanje iznenadilo..i, kaj misliš… kako ćeš se obraniti? Obraniti? Ja? Zašto? Istina, neki će se morati braniti, ali, to sigurno nisam ja… Ma, krivo sam se odrazila…što pripremaš… kakav materijal.. Iskreno, najrađe ne bi ništa pripremao jer sve, baš sve dnevno dobiju…no, shvatio sam s godinama iskustva da brojke djeluju suhoparno… ideja o grafovima, sirevima, kružičima..pokazala se kao uspješnicom čitanja svega dobroga i lošega iz tih brojki..odlučio sam napraviti te neke crteže…. I nisam mislio ići u širinu, samo onako…općenito..jer, mislio sam, dovoljna je muka što kolege moraju doć na pranje glave, ne moram ja još dodatno kuriti…No, nije uvijek sve kako zamislimo.. krenule su strelice prema meni, prema našim službama..kao, imaju nejasne upute, dvosmislene, ne znaju kako se ponašati, nisu razumljive smjernice koje je sam guzda dao, a ja, na njegov nalog, pojasnio….. I sad, pitam se… ko je lud? Ja, koji se ubijem sve im pojasniti, čak i onda kad mi je to smiješno i glupo, guzda koji je napisao upute koje sam ja savršeno objasnio svima osim njima… ne, ja to ne kužim… niko sa terena nije sa takvom nebulozom izašao do njih, koji, umjesto da pognute glave priznaju malo zabušavanje, mali propust, daju sve od sebe da poprave stvari ( iskreno, mogli su od jučer puno toga promijeniti…jer ja idem sa najsvježijim podacima..a oni, još su gori nego prekjučer!) oni još spremaju napad! Da, znam ja za onu..napad je najbolja obrana..ali, ne u mom dvorištu! I tako, Smotani si je dodao malo posla, jer ne želim da me sutra iznenade nekom glupošću… do sedam sati sam slagao, preslagivao, crtao…. Ujutro još samo malo osvježenja novim podacima..jer..novi je dan….. i sad..kad pogledam te „sireke“ stvarno pomislim…otkud im hrabrosti za napad???'
Okosnica svega je ova sličica….
I sad… sretan gledam ovu sličicu, koja je još uz neke grafove, katastrofalnog izgleda, stvarana cijeli dan… i ponosan sam kako lijepo crtam, farbam….. i, iako sutra moram ranom zorom bit na poslu da sve „osvježim“ spreman sam za još jedan izazov…. 
Sretan i zadovoljan zbog dobre pripreme idem nekaj papati….hm..danas sam samo na dvije jabuke i jedna fini mini juhica….frižideruuuu….stižem….
Post je objavljen 12.02.2009. u 20:06 sati.