PUT DO ZVIJEZDA
Hrvatska uvodi novi način natječaja za atraktivne poslove, bilo u kulturi, zdravstvu ili sudstvu, sasvim svejedno, glavno da šljaka.
Hrvatska je svakim danom sve razvijenija zemlja. Umjesto transparentnog javnog natječaja kao do sada najbolji način pri zapošljavanju, poglavito na atraktivna radna mjesta, Hrvatska je uključila znanost kao nepogrešivu metodu definiranja sposobnosti čovjeka za obavljanje određenih funkcija u društvu, u pitanju je naravno genetika. Očito je novi smjer hrvatskom društvu diktirao znanstvenik svjetskog glasa, Miroslav Radman.
Genetički inženjering
Međutim ovo podneblje prakticiralo je genetiku kao metodu davno prije nego li su znanstvenici otkrili pravi smisao genetike i njenu primjenu u znanosti, odnosno u medicini. Oduvijek smo bili za dva koraka ispred svih, samo to zbog prevelike skromnosti nismo sami sebi, a onda i cijelom svijetu bili spremni priznati. Naš, običan priprosti puk, nakon drugog svjetskog rata predvodila je sve odreda genetski ( budući da tada Bog nije postojao ) predodređena vladajuća kasta, za primjer možemo izdvojiti nekolicinu uistinu obrazovanih, posebnim genetskim kodom obdarenih intelektualaca, zaista se radilo o pravim ljudima, na pravom mjestu, u pravo vrijeme. Jedan Milan Basta, kao intelektualac uvelike je zaslužan za smanjenje broja stanovnika u ondašnjoj državi, njegov ručni rad na Bleiburgu u suradnji sa ostalom intelektualnom elitom zaslužuje nagradu ako ne Nobelovu nagradu, ono bar Nobilovu, nema dvojbe da bi taj vrhunski genetički primjerak bio nagrađen spomenutom nagradom da je kojim slučajem na životu. I Dalmacija se može pohvaliti izrazitim kapitalcem, Ante Jurjević Baja svojom miroljubivom naravi i dobrodušnim ponašanjem zaslužio je status ikone čak i da nije imao genetičke predispozicije koje je imao, a svi znamo koliko je bio pismen drug iz Splita, načitan, pravi lumen među revolucionarima, tek danas otkrivamo svu raskoš njegovog prebogatog talenta, talenta kakvog nam samo besprijekorna genetika može dati. Nebrojena su priopćenja i zapovjedi koje je splitski lumen potpisao a tiče se između ostalih i njegovih sugrađana koje je toliko volio, da ih je oslobodio onoga najvrednijeg što čovjek ima, života. Brojne egzekucije diljem Dalmacije svjedočile su strahovitom talentu, ovaj često nepravedno osporavani mirotvorac seksualnim kloniranjem ostavio nam je u nasljeđe ponešto evoluiranog, onda i genetički naprednijeg, podobnijeg, Marina. Marin se nije snašao poput njegovog slavnog prethodnika u papirologiji te samim time nije postao slavni spisatelj poput njegova oca, ali zato Marin ima nepogrešiv smisao za glazbu, što nam je slikovito pokazao na početku Domovinskog rata, zanosno, oduševljeno pjevajući o Vardaru i Triglavu. Njegova pjesma nas je samo ostavila još više u uvjerenju kako se radi o genetički besprijekornom materijalu, budući da uz glazbu, odlično poznaje zemljopis, baš kao što bi intelektualac njegovih genetičkih preferenca trebao poznavati. Kad smo spomenuli dva vrhunska primjera genetičkog savršenstva i štovano pučanstvo ostavili u uvjerenju da nitko ne može biti bolji od njih, učinili smo to samo kako bi Vas zavarali, jer najveći sin naših naroda i narodnosti, posebna je priča. Reinkarnacija Bude i Isusa Krista, jasno samo metaforički, obzirom da ni Buda ni Isus nisu postojali za vrijeme njegova života, naime genetički nisu bili podobni ondašnjem savršenom, otvorenom društvu. Naravno radi se o Josipu Brozu Titu.
Dječak sa Sutle
Iako rođen savršen, dječak sa Sutle prema svom skromnom priznanju ( bio je skroman čovjek, bez velikih potreba, koje imamo mi obični smrtnici ) morao je još dosta toga naučiti. U mladosti se školovao za bravara, radio uspješno nekoliko mjeseci, te umalo završio školovanje. Njegov streloviti uspon na društvenoj ljestvici usporio je, ali ne i zaustavio, zatvor, u slobodno vrijeme nesvršeni bravar bavio se terorizmom, proučavajući eksplozivne naprave, kako bi bio spreman jednog dana preuzeti mesijansku dužnost za koju je rođen. Velikog čovjeka genetika je obdarila i neviđenim instinktom, stoga je svoje ionako nepotrebno školovanje ( tko je vido da se mora školovati osoba koja sve zna ) nastavio kod genetski još naprednijih ljudi, u humanom Sovjetskom savezu kojeg su u to vrijeme vodili humanisti kakvih se danas ne bi postidio ni Soroš osobno. Nakon školovanja Valter se vratio u za njega jedva prosječnu Jugoslaviju, sa ciljem da obrazuje priprosto pučanstvo ondašnje države. Nakon tisuće bitka, nakon velikih pobjeda kod Bleiburga i diverzantskih akcija na Golom otoku, Valter, sada Tito, uspio je civilizirati te genetički prilagoditi sve preostalo stanovništvo svoje države. Skroman kao i uvijek, nije se htio prihvatiti vanzemaljskog upravljanja zemljom, već je nakon svoje prerane smrti ( kad ode takav čovjek uvijek ostaje bol u duši, zebnja u srcu ) prepustio vlast genetički manje savršenim suborcima, odnosno drugovima, a oni mu uzvratili najboljom mjerom, izvršivši najbolji istraživački rad koji poznaje suvremena znanost, rad koji je dovršio jedan od njegovih najboljih učenika, genetički podoban, Slobodan Milošević.
U tunelu Saša Broz
Najveći sin naših naroda, ostavio je za sobom nepresušnu genetsku klicu, blistavo prezime obitelji Broz i danas svijetli u mračnom tunelu revolucije, tunelu u kojem je nekoć sjajila zvijezda, sjajila svaka, a naviše petokraka. U tom tunelu danas sjaji, punim sjajem genetički jednako tako savršena Njegova unuka, Aleksandra Broz, od milja zvana Saša. Svoj streloviti uspon zasigurno ne duguje prezimenu neumrlog vođe genetički savršenih likova druge polovice dvadesetog stoljeća, već vlastitim genetskim predispozicijama, odnosno znanju. Redateljica, intelektualka, svojedobno više nego uspješna ravnateljica ( prljava se politika usuđuje spomenuti da je bivša ravnateljica Broz potrošila 1,2 milijuna kuna na produkciju samo triju predstava, a to je čak 90 posto novca predviđenih za sve kazališne programe tijekom godine ) Istarskog narodnog kazališta ( a gdje drugdje, nije li Istra na primjeru Damira Kajina, jezgro novih genetski superiornih ljudi ). Sasvim je slučajno njena genetička superiornost došla do izražaja promjenom vlasti u Hrvatskoj od 2000. do 2003. godine, te je sasvim slučajno što je ta vlast u svojim određenim fazama genetički bila kompatibilna sa već spomenutim genetskim savršenstvom, neumrlim vođom revolucije. Kad uzmemo u obzir takvu povijesnu slučajnost jasno možemo razumjeti razloge vrtoglavog uspona Titove unuke koja se tih dana više pojavljivala u medijima nego Zdravko Mamić i Igor Štimac zajedno ( dvojica ljudi sa također visokim genetskim potencijalom ), bilo je to samo pošteno, a genetika sa takvim razvojem događaja nije imala nikakve veze.
Post je objavljen 26.01.2009. u 19:15 sati.