Nemam inspiracije. I ne zelim da pisem.
Ali me tjera kao i uvijek, zna da cu dobro uraditi. Ne znam zasto, ali vjeruje u mene, kada ja znam da cu nesto jako lose uradit, kaze nesto i eo pocnem ja pisati.
Kakvo ce ispasti ne znam, ali kaze da ce biti dobro, da ce joj se svidjet.
Scream.
Nevjerovatna je. Mozes da je mrzis i volis u isto vrijeme Ali opet se odlucis nekako da je volis.
Ona je cisti bijeli papir sa jednom crnom tackom.
Znaci 99% dobrog, i onaj 1% loseg.
Fascinantno. Scream.
Zanimljivo je kada se jednoj osobi pri pozivu na telefon javljas sa:"Ne pizdi." xD
Tako je jedinstvena, i taman kada pomislis da malo fali da te zamrzi zbog toga jer misli da se udaljavas od nje osjetis njene suze i pokislu kosu na golom ramenu i osjetis ono sto vas povezuje.
Obozavam je kada me mrzi, kada se brine, kada hoce da me ubije, kada vristi, dere se, kada pizdi, kada place, kada bulji, kada govori,kada slusa, kada zna.
Znam da ocekuje da je opisem sada, kao sto nikada nikoga prije nisam opisala, i ne izvlacim se govoreci da rijeci koje bi nju opisale ne postoje. Te rijeci postoje, kao i sve druge, naravno. Ali jednostavno su se sada izbrisale iz mog sirokogrudnog uma, i da ih poznajem tako dobro opet ne znam u kojem kontekstu da ih ispricam. Napisem. Izgovorim. Scream.
Nekada zelim da ju ne poznajem nikako,da je mrzim, ono kada se ufura, i umisli da je nesto posebno.
Ona jeste nesto posebno, u mom srcu.
Ima ona recenica sta je cance koriste: Za svijet ti si samo jedna osoba, a za jednu osobu ti si cijeli svijet.
Na to mislim. S druge strane zelim da je volim kada je sretna, kada skace po lokvama i pravi onaj cudan zvuk dok otvara kisobrana kisa vec pljusti.Scream.
Ma nema, cura je - talenat. :D
Znam da sam trebala opisati nas, ali ph, ne znam.
Post je objavljen 09.11.2008. u 16:27 sati.